DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/2004 str. 26 <-- 26 --> PDF |
R. Križanec: ANALIZA USTROJA l PRIMJENE -NORMALA" ZA GOSPODARENJE ŠUMAMA ... Šumarski list br. l -2, CXXVIII (2004), 21-40 pješnost ostvarenja idealnog stanja. Razlike između konkretnog i normalom određenog stanja potiču prak¬ tičare na upitnu svrhovitost primjene idealnih modela, koje tijekom cijeloga radnog vijeka (gotovo nikada) neće moći potpuno ostvariti ni u najbolje izgospodarenim sastojinama. Jedan od uzroka osporavanja tipo¬ loških normala su teoretske postavke prenaglašenih limita idealnih tipova. Posljedice se odražavaju u teš¬ koćama njihove praktične primjene u uređivanju šuma. Praktičari prihvaćaju teoretske modele, koji se u svrhu brze normalizacije konkretnih sastojina mogu u početku prevođenja odmah prilagoditi stanju svake sastojine i istovremeno odrednicama gospodarenja uklopiti u prognostičke modele razvoja, oblikovane po načelima oponašanja prirode. Na kraju gospodarskog razdoblja moraju omogućiti ocjenu uspješnosti primje¬ ne teoretskog modela na temelju izgospodarenog kon¬ kretnog stanja. Problemi primjene normala EGT-a su odraz očevid¬ nih spoznaja koje ne traže dokaze. One su neposredno očite: u stvarnosti nema idealnih proizvodnih tipova šuma, Natura non facit saltus — u prirodi nema skokova, u znanosti nema isključivosti, uređivanje šuma je "umijeće mogućeg". Navedene spoznaje potakle su nas da za optimaliza¬ ciju tipova šuma prebornog uzgojnog oblika predloži¬ mo primjenu korigiranih normala EGT-a, izvornih normala Novog sistema ili kombinaciju oba sustava. Ostvarenje kombinirane primjene pretpostavlja de¬ taljnije poznavanje oba sustava normala. TIPOLOŠKE NORMALE (Normale Ekološko-gospodarskih tipova - EGT) Typological normal models (normal models of ecological management types - EMT) Evo detaljnijeg prikaza sustava normala EGT-a, s naglaskom na značajkama zbog kojih su osporavane. 1. Idealni proizvodni tipovi normala EGT-a znako¬ vito se razlikuju veličinom drvne zalihe i proizvodnošću od konkretnih sastojina gospodar¬ skih šuma. To priznaju i sami tipolozi u zaključcima o rezulta¬ tima istraživanja tipova u g.j. Crni lug: "Sadašnji obujam proizvodnje u svim istraženim šumskim zajednicama manji je od normalnog" (Radovi br. 26/1976, str. 89, Šum. Institut Jastrebarsko). U istoj studiji se na temelju utvrđenih odstupanja konkretnog od normalnog prirasta sa sigurnošću tvrdi da će se dovođenjem sastojina u normalno stanje, defi¬ nirano idealnim tipom, postići maksimalni izračunati prirast. (Ibid. str. 75.). Idealni proizvodni tipovi normala EGT-a kostruirani u suglasju s ovom tvrdnjom odstupaju od općepoznatih zakonitosti relativnih odnosa prirasta i obrasta, znanstveno dokazanih As s m an n -ovom teorijom. Nismo uvjereni u mogućnost ostvarenja trajno maksi¬ malnog prirasta, zbog toga što je produktivnost kon¬ kretnih sastojina, kada se prevedu u normalno stanje, uvjetovana postignućem idealnog limita, koji se — pre¬ ma navodima autora — ne može naći u stvarnosti. Pritom se zaboravlja da gomilanje drvne zalihe ima jednu biološku granicu uz koju se istovremeno postiže najpovoljniji prihod i trajno prirodno podmladivanje sa zadovoljavajućim prilivom u mjereni dio sastojine. Povećanjem drvne zalihe iznad te granice povećava se prihod, ali se smanjuje priliv zbog nepovoljnih uvje¬ ta prirodnog podmlađenja. Tada se nastali "stručni pro¬ blem" izazvan htijenjem brzog postizanja u prirodi ne¬ postojećeg idealnog limita nastoji riješiti umjetnim po¬ šumljavanjem. Maksimalni prirast s predvidivim povećanjem drv¬ ne zalihe i produktivnosti prirodnih sastojina do ide¬ alnog limita pošumljavanjem crnogoricom, uvjetovani su primjenom triju stručnih gospodarskih postupaka, ovisno o konkretnom stanju sastojina: uspostavom normalnog stanja, konverzijom postojeće vegetacije, kombinacijom postizanja normalnog stanja s unaša¬ njem crnogorice (smreke). Prvi postupak odnosi sc na postizanje idealnog limita u malobrojnim, zdravim, dobro uzraslim sastoji¬ nama na najboljim staništima, gotovo preborne struk¬ ture i povoljnog prirasta. Postupkom konverzije zamijenit će se vrste uzrasle na neodgovarajućem staništu (gdje se ne mogu opti¬ malno razvijati) vrstama nestalim u vrijeme sekularnih promjena. Trećim postupkom predviđeno je povećanje učešća crnogorice u drvnoj zalihi pošumljavanjem, što će po¬ voljno utjecati na povećanje prinosa i brzo postizanje normalnog stanja ostvarenjem idealnog limita (velikih drvnih zaliha), a istovremeno riješiti "problem" nedo¬ voljnog prirodnog podmlađenja, ponajprije crnogorice. Predloženi postupci podsjećaju na "Metodu razm¬ jera dobnih razreda s dugim pomladnim razdobljem" kod koje su fiktivni dobni razredi mozaično-ncpravilno raspoređeni po površini. Tako nastaju prijelazni oblici sastojina, nedefini¬ ranih nepravilnih struktura između jednodobnih i pre¬ bornih uzgojnih oblika šuma. |