DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2004 str. 26     <-- 26 -->        PDF

R. Križanec: ANALIZA USTROJA l PRIMJENE -NORMALA" ZA GOSPODARENJE ŠUMAMA ... Šumarski list br. l -2, CXXVIII (2004), 21-40
pješnost ostvarenja idealnog stanja. Razlike između
konkretnog i normalom određenog stanja potiču prak¬
tičare na upitnu svrhovitost primjene idealnih modela,
koje tijekom cijeloga radnog vijeka (gotovo nikada)
neće moći potpuno ostvariti ni u najbolje izgospodarenim
sastojinama. Jedan od uzroka osporavanja tipo¬
loških normala su teoretske postavke prenaglašenih
limita idealnih tipova. Posljedice se odražavaju u teš¬
koćama njihove praktične primjene u uređivanju šuma.


Praktičari prihvaćaju teoretske modele, koji se u
svrhu brze normalizacije konkretnih sastojina mogu u
početku prevođenja odmah prilagoditi stanju svake
sastojine i istovremeno odrednicama gospodarenja
uklopiti u prognostičke modele razvoja, oblikovane po
načelima oponašanja prirode. Na kraju gospodarskog
razdoblja moraju omogućiti ocjenu uspješnosti primje¬


ne teoretskog modela na temelju izgospodarenog kon¬
kretnog stanja.


Problemi primjene normala EGT-a su odraz očevid¬
nih spoznaja koje ne traže dokaze. One su neposredno
očite:


u stvarnosti nema idealnih proizvodnih tipova šuma,


Natura non facit saltus — u prirodi nema skokova,


u znanosti nema isključivosti,


uređivanje šuma je "umijeće mogućeg".


Navedene spoznaje potakle su nas da za optimaliza¬
ciju tipova šuma prebornog uzgojnog oblika predloži¬
mo primjenu korigiranih normala EGT-a, izvornih
normala Novog sistema ili kombinaciju oba sustava.


Ostvarenje kombinirane primjene pretpostavlja de¬
taljnije poznavanje oba sustava normala.


TIPOLOŠKE NORMALE (Normale Ekološko-gospodarskih tipova - EGT)
Typological normal models (normal models of ecological management types - EMT)


Evo detaljnijeg prikaza sustava normala EGT-a, s
naglaskom na značajkama zbog kojih su osporavane.


1.
Idealni proizvodni tipovi normala EGT-a znako¬
vito se razlikuju veličinom drvne zalihe i proizvodnošću
od konkretnih sastojina gospodar¬
skih šuma.
To priznaju i sami tipolozi u zaključcima o rezulta¬
tima istraživanja tipova u g.j. Crni lug:


"Sadašnji obujam proizvodnje u svim istraženim
šumskim zajednicama manji je od normalnog" (Radovi
br. 26/1976, str. 89, Šum. Institut Jastrebarsko).


U istoj studiji se na temelju utvrđenih odstupanja
konkretnog od normalnog prirasta sa sigurnošću tvrdi
da će se dovođenjem sastojina u normalno stanje, defi¬
nirano idealnim tipom, postići maksimalni izračunati
prirast. (Ibid. str. 75.).


Idealni proizvodni tipovi normala EGT-a kostruirani
u suglasju s ovom tvrdnjom odstupaju od općepoznatih
zakonitosti relativnih odnosa prirasta i obrasta,
znanstveno dokazanih As s m an n -ovom teorijom.
Nismo uvjereni u mogućnost ostvarenja trajno maksi¬
malnog prirasta, zbog toga što je produktivnost kon¬
kretnih sastojina, kada se prevedu u normalno stanje,
uvjetovana postignućem idealnog limita, koji se — pre¬
ma navodima autora — ne može naći u stvarnosti.


Pritom se zaboravlja da gomilanje drvne zalihe ima
jednu biološku granicu uz koju se istovremeno postiže
najpovoljniji prihod i trajno prirodno podmladivanje sa
zadovoljavajućim prilivom u mjereni dio sastojine.


Povećanjem drvne zalihe iznad te granice povećava
se prihod, ali se smanjuje priliv zbog nepovoljnih uvje¬
ta prirodnog podmlađenja. Tada se nastali "stručni pro¬
blem" izazvan htijenjem brzog postizanja u prirodi ne¬


postojećeg idealnog limita nastoji riješiti umjetnim po¬
šumljavanjem.


Maksimalni prirast s predvidivim povećanjem drv¬
ne zalihe i produktivnosti prirodnih sastojina do ide¬
alnog limita pošumljavanjem crnogoricom, uvjetovani
su primjenom triju stručnih gospodarskih postupaka,
ovisno o konkretnom stanju sastojina:


uspostavom normalnog stanja,


konverzijom postojeće vegetacije,


kombinacijom postizanja normalnog stanja s unaša¬


njem crnogorice (smreke).


Prvi postupak odnosi sc na postizanje idealnog
limita u malobrojnim, zdravim, dobro uzraslim sastoji¬
nama na najboljim staništima, gotovo preborne struk¬
ture i povoljnog prirasta.


Postupkom konverzije zamijenit će se vrste uzrasle
na neodgovarajućem staništu (gdje se ne mogu opti¬
malno razvijati) vrstama nestalim u vrijeme sekularnih
promjena.


Trećim postupkom predviđeno je povećanje učešća
crnogorice u drvnoj zalihi pošumljavanjem, što će po¬
voljno utjecati na povećanje prinosa i brzo postizanje
normalnog stanja ostvarenjem idealnog limita (velikih
drvnih zaliha), a istovremeno riješiti "problem" nedo¬
voljnog prirodnog podmlađenja, ponajprije crnogorice.


Predloženi postupci podsjećaju na "Metodu razm¬
jera dobnih razreda s dugim pomladnim razdobljem"
kod koje su fiktivni dobni razredi mozaično-ncpravilno
raspoređeni po površini.


Tako nastaju prijelazni oblici sastojina, nedefini¬
ranih nepravilnih struktura između jednodobnih i pre¬
bornih uzgojnih oblika šuma.