DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/2004 str. 24     <-- 24 -->        PDF

R. Križanec: ANALIZA USTROJA l PRIMJENE "NORMALA" ZA GOSPODARENJE ŠUMAMA Šumarski list br. 1-2. CXXV1II (2004), 21-40
ativnosti i praktičnog iskustva prevoditelja radova.
"Preborna šuma je samoobnovljiv prirodni resurs, ako
se njime pravilno gospodari" (D. Klepac, 1998).


Za pravilno gospodarenje, koje jamči razvoj šume
in continuo, neophodno je poznavati njenu izgradenost
i trend procesa prirodnog razvoja.


Iz retrospekcije znanstvenih spoznaja o prebornoj
šumi, saznajemo da su upravo specifična izgradenost i
trajnost promjena tijekom razvoja bili odlučujući
čimbenici dugotrajnog iznalaženja optimalnih teoret¬
skih modela šumskih sastojina, primjenom kojih se
stručni postupci usklađuju, odnosno poistovjećuju s
prirodnim razvojem, gospodarenjem po načelima opo¬
našanja prirode.


Unatoč stalne promjenljivosti i različitosti prebor¬
nih sastojina, znanstvenici su uspjeli proniknuti u pri¬
rodne zakonitosti njihova razvoja, i s više ili manje
uspjeha oblikovati optimalne modele šumskih sastoji¬
na, stručno nazvanih "normale".


Optimalni modeli nužno su pomagalo pri gospoda¬
renju, zbog toga što se valjano propisanim gospodar¬
skim postupcima mogu - upravo zbog specifične izgradenosti
prebornih sastojina i labilnosti strukture postići
različite inačice promjena trenda razvoja, a sa¬
mo jedan je u svakom konkretnom slučaju optimalan.


Konstrukcija ili izbor već izrađenog, teoretski do¬
kazanog i praktički primjenljivog optimalnog modela
izraženog brojčano i grafički "normalom", u svakom
konkretnom slučaju ovisi o pravilnom izboru i umješ¬
nosti primjene "normale", radi usklađenja gospodare¬
nja po načelima oponašanja prirodnog razvoja defini¬
ranog normalom.


Gospodarenje oslonjeno samo na praktično iskust¬
vo, bez teoretski dokazane jasne vizije optimalnog us¬
troja šume u budućnosti, u suvremenom poimanju
održivog razvoja nije prihvatljivo.


U našem šumskom gospodarstvu za uređivanje pre¬
bornih šuma propisane su "metode normala". Kreatori
osnova gospodarenja i prevoditelji propisanih odredni¬
ca stručnih radova, mogu u gospodarenju primijeniti
dva izvorna domaća sustava optimalnih modela za čis¬
te i mješovite sastojine jele, smreke i bukve, prebornog
uzgojnog oblika:


normale Novog sistema uređivanja prebornih šuma


D.Klepca (1961, reprint 1997.) i


normale Ekološko-gospodarskih tipova (EGT) D.


Cestara i suradnika (1986.).


Tijekom vremena, kako su dva navedena sustava
normala stjecala "građansko pravo", učestale su pri¬
mjedbe na teškoće u praktičnoj primjeni. Primjedbe su
djelomično prihvatljive u vezi s primjenom sječive zre¬
losti definirane ophodnjom, osebujnih, teoretski limiti¬
ranih veličina parametara idealnih tipova (EGT-a) i is¬
kazivanja boniteta jedinstvenim normalnim nizovima
stabala, a djelomično neprihvatljive, kada su posljedica
šablonske primjene.


Oba sustava normala definiraju isti pokazatelj opti¬
malnog stanja: prirodni ekološko-proizvodni poten¬
cijal staništa. Razlikuju se po metodologiji oblikova¬
nja, konstrukciji i definiranju normaliteta navedenih
sustava optimalnih modela sastojina s kojima se pre¬
borne gospodari. Zbog pravilne primjene, metodolo¬
ške razlike zahtijevaju usporednu analizu iz koje će
proizići nužne znanstvene spoznaje o temeljnim nače¬
lima oblikovanja, definiranja normaliteta i ispravnim
praktičkim postupcima primjene u gospodarenju.


Iako su normale Novog sistema starije od normala
EGT-a, prvo ćemo analizirati ove potonje, kako bi lak¬
še objasnili razlike i mogućnosti njihove kontemporarne
primjene.


EKOLOŠKO GOSPODARSKI TIPOVI (EGT) - Ecological management types (EMT)


Tipologija je znanstvena disciplina koja istražuje
osnovne ekološko-biološke i šumsko-uzgojne značajke
prirodnih šuma i šumskih staništa, izdvaja ih u osnovne
jedinice kao jasno ograničene prostorne cjeline, i klasi¬
ficira prema stvarnim i (ili) potencijalnim produktivn¬
im sposobnostima radi lakšeg i racionalnijeg gospo¬
darenja.


Sinonim osnovne jedinice klasifikacije je tip.
U hrvatskoj klasifikaciji tipova šuma, osnovna
jedinica je dio šume podjednakih ekološko-bioloških i
gospodarsko-ekonomskih značajki.
Osnovna jedinica klasifikacije je sukladno s meto¬
dološkim sustavom oblikovanja nazvana Ekološkogospodarski
tip - EGT.


Prema V. Hrenu (1990), "tip je logička konstruk¬
cija stvorena sintezom mnoštva elemenata."


Zadaća tipologije se - prema ovoj definiciji - sasto¬
ji u tome da utvrdi proporcije, bit, intenzitet i kakvoću
interakcije relevantnih čimbenika kompleksa staništesastojina.


Za taj kompleks u normalnim je uvjetima razvoja
svojstveno harmonično ravnovjesje gibanja materije i
energije. Samo uz pravilan i uravnotežen međuodnos
glavnih nositelja karakternih značajki tipa šume: stani¬
šta i sastojine, (kompleks: klima - tlo - vegetacija)


šuma se razvija normalno.
Najočitiji odraz staništa su fitocenoze. Zbog toga je
pojam fitocenoze uvijek vezan uz tip staništa, a tip šu