DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2004 str. 20 <-- 20 --> PDF |
S. Orlić, S. Perić: PRILOG POZNAVANJU UTJECAJA RAZLIČITIH NAČINA UZGOJA SADNICA ... Šumarski list br. 1-2. CXXVIII (2004). 13-19 Bosnaplast kontejnerima, a znatno slabiji klijanci, sjetva zatim na deblo (38,37 %) i najmanje na panj + žilje sjemena i Nisula. Od ukupno proizvedene biomase, u (11,27%). prosjeku najviše otpada na granje + iglice (50,36 %), RASPRAVA I ZAKLJUČCI - Discussion and Conclusions Provedena istraživanja u terenskom pokusu obično¬ bolje od očekivanog. Veći kontejneri (Bosnaplast 18) ga bora na području bujadnica i vriština su u vezi s utje¬ imali su nešto bolje rezultate od manjih (Bosnaplast 12). cajem različitih metoda uzgoja sadnica u rasadniku na Varijanta 6. (Bosnaplast 18 + startna gnojidba) ima¬ njihovo uspijevanje i zdravstveno stanje u podignutim la je najintenzivniji visinski i debljinski rast, ali ispod kulturama. Izneseni rezultati odnose se na zatečeno sta¬ prosječno preživljenje. Kako smo već istakli, razlike nje u 10-toj godini od osnivanja i zato imaju ograničenu medu varijantama uzgojenim u Bosnaplast kontejneri¬ vrijednost u smislu donošenja konačnih zaključaka. ma (Varijanta 1.-6.) i Nisula roli (Varijante 7. i 8.) nisu Uspješnost varijanata prikazana je ocjenom (+) ili bile statistički opravdane na razini od 5 % (Duncan ocjenom (-). Pozitivan predznak dobije varijanta čija je test). Statistički opravdane razlike bile su samo između vrijednost za određeno svojstvo veća od prosjeka svih klijanaca (Varijanta 9., 11. i 12.) i sjetve sjemena (Vari¬ varijanata, a negativan predznak ako je to svojstvo sla¬ janta 10.) s jedne strane i sadnica obložena korijena s bije od prosjeka svih varijanata, Tablica 5. Najviše po¬ druge strane (Varijanta 1.-8.). zitivnih točaka imaju biljke uzgojene u Bosnaplast Podrezivanje korijena (Varijanta 4.) i primijenjena kontejnerima (Varijanta 2., 3., 4., 5., 6.) i Nisula roli startna gnojidba (Varijante 6., 9. i 11.) nisu imale zna¬ 1+2 (Varijanta 8.), a najviše negativnih točaka imaju čajnijeg utjecaja na rast biljaka u odnosu na kontrolne klijanci (Varijanta 9., 11.) i sjetva sjemena (Varijanta varijante kod kojih ta mjera nije primijenjena (Varijan¬ 10.). Općenito se može reći da biljke koje su imale in¬ ta 5. i 12.). tenzivniji visinski i debljinski rast imaju više pozitiv¬ Izravna sjetva sjemena bila je među tri najslabije nih točaka (svojstava), i obrnuto, sporiji rast više nega¬ varijante u pogledu intenziteta rasta, ali je imala najviši tivnih točaka. postotak preživljenja (93,7 %), a vitalnost i kvaliteta U pogledu vitalnosti i zdravstvenog stanja biljaka stabalaca su među boljima. To upućuje na mogućnost medu varijantama nije bilo značajnijih razlika. Sve su osnivanja kultura običnoga bora izravnom sjetvom sje¬ one pokazale zadovoljavajući uspjeh s obzirom na mena, što je ekonomski gledano velika prednost u od¬ zdravstveno stanje i kvalitetu, dapače možemo reći nosu na druge varijante. Tablica 5. Uspješnost varijanata Table 5 The success of variants Varijanta Preživljenje Visina, m Prsni promjer, cm Biomasa, kg/ha Omjer, S/K Ukupno -Total Variant Survival Height, m Breast diameter, cm Biomass, kg/ha 777? Ratio + \ -+ + + -3 2 2 + + + + -4 1 3 + + + + -4 1 4 + + + + -4 1 5 + + + + -4 1 6 -+ + + -4 1 7 + + + --3 2 8 + + + -+ 4 1 9 ----+ 1 4 10 + ----1 4 11 ----+ 1 4 12 + ---+ 9 3 LITERATURA - References Matić, S., B. Prpić, 1983: Pošumljavanje, Zagreb. Ocvirek, M., S. Orlić, S. Perić, 2002.: Utjecaj različitih načina uzgoja sadnica obične smreke Ocvirek , M., 1994: Kontejnerska proizvodnja četi¬ njača (Cointainer production of conifers). Magi¬ (Picea abies Karst.) na njihov rast, Rad. Šumar. inst. 37(1): 5-18, Zagreb. starski rad 1-104, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. |