DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2004 str. 18 <-- 18 --> PDF |
S. Orlić, S. Perić: PRILOG POZNAVANJU UTJECAJA RAZLIČITIH NAČINA UZGOJA SADNICA ... Šumarski list br. l 2, CXXVIII (2004), 13-19 Prsni promjer - Breast diameter Varijanta Variant Grafikon 3. obične smreke u istovjetnom pokusu najbrži rast su imale školovane sadnice 2+2 god. i Nisula rola 2+2 god. (Ocvirek i dr. 2002.). Odnosi među varijantama s obzirom na prsni prom¬ jer vrlo su slični onima za visinski rast stabala. Prosje¬ čni prsni promjer svih varijanata je 6,03 cm, a najniži je 3,79 cm (Varijanta 12.) i najviši 7,79 cm (Varijanta 6.). Najveći promjer registriran je kod biljaka uzgoje¬ nih u Bosnaplast kontejnerima (Varijanta 1.-6.), a naj¬ niži kod klijanaca (Varijanta 9. i 10.). Maksimalni iz¬ mjereni prsni promjer iznosio je 13,30 cm (Varijanta 6.), a minimalni 1,0 cm (Varijanta 9. i 10.). Kao i kod visine, provedena analiza varijance i F test pokazali su da su utvrđene razlike među varijantama visoko signi¬ fikantne, na razini od l % (F tab. 20,33, Frač. 4,62). Duncan test je pokazao da su razlike među prosječnim vrijednostima varijanata bile signifikantne, na razini od 5 %, samo između najboljih (Varijanta 6., 7., 5. i l.) i najslabijih (Varijanta 9., 10. i 12.). Težina srednjeg stabla, u svježeni stanju Podaci o ukupnoj težini srednjeg stabla u svježem stanju prikazani su u tablici 2. Navedeni podaci za bio¬ masu srednjeg stabla upućuju na velik utjecaj metode uzgoja sadnica na njezinu proizvodnju i raspored po dijelovima stabla. U tom su pogledu između varijanata utvrđene značajne razlike. Prosječna težina srednjeg stabla svih varijanata u svježem stanju iznosila je 37,30 kg, a kretala se u raspo¬ nu od 7,55 kg (Varijanta 12.) do čak 56,88 kg (Varijanta 1.), dakle odnos minimalne i maksimalne vrijednosti je u omjeru 1:7,5. Osjetno veće vrijednosti od prosječne imale su sadnice uzgojene u Bosnaplast kontejnerima, pretežito preko 50 kg, a znatno manje one uzgojene u Nisula roli, klijanci i sjetva sjemena, ispod 30 kg. Od ukupne težine srednjeg stabla u prosjeku na gra¬ ne i iglice otpada 44,80 %, na deblo 40,95 %, i na panj i žilje 14,23 %. Razlike među varijantama iznose kod debla do 40 %, kod granja i iglica do 8 % i kod žilja i panja do 13 %. Istraživanja provedena s običnom smrekom pokazala su da od ukupne težine stabla u svježem stanju na grane otpada oko 45 %, na deblo oko 31 % i na panj + žilje oko 24 % (Ocvirek i dr. 2002.). To znači daje kod običnoga bora u ukupnoj te¬ žini stabla učešće granja + iglice isto kao kod obične smreke 45 %, učešće debla je veće za oko 9 %, a učeš¬ će panja + žilja manje za isti postotak. Težina srednjeg stabla, suha tvar Sadržaj suhe tvari obračunat je u apsolutnom izno¬ su i u relativnom omjeru posebno za pojedine dijelove stabla (deblo, grane + iglice i panj+ žilje). Rezultati su Tablica 2. Težina srednjeg stabla u svježem stanju (apsolutni iznos, kg i relativni omjer, %) Table 2 Weight of the mean tree in the fresh condition (absolute amount, kg and relative ratio, %) Varijanta Deblo Stem Grane Branches Korijen Root Variant 1 kg 21,00 % 36,92 kg 27,28 % 47,96 kg 8,60 % 15,12 2 18,00 35,90 23,64 47,15 8,50 16,95 3 23,50 43,04 23,10 42,31 8,00 14,65 4 19,30 37,94 23,37 45,94 8,20 16,12 5 19,50 35,65 26,50 48,45 8,70 15,90 6 21,00 47,81 15,82 36,02 7,10 16,17 7 12,00 44,49 11,77 43,64 3,20 11,87 8 13,20 46,11 12,90 45,06 2,53 8,84 9 6,00 57,14 3,50 33,33 1,00 9,52 10 8,35 38,57 10,50 48,50 2,80 12,93 11 17,45 42,41 19,10 46,42 4,60 11,18 12 4,00 52,98 3,00 39,74 0,55 7,28 Prosjek Average 15,28 40,96 16,71 44,8 5,32 14,26 Ukupno -Total kg 56,88 % 100,0 50,14 100,0 54,60 100,0 50,87 100,0 54,70 100,0 43,92 100,0 26,97 100,0 28,63 100,0 10,50 100,0 21,65 100,0 41,15 100,0 7,55 100,0 37,30 100,0 |