DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/2004 str. 16 <-- 16 --> PDF |
S. Orlić, S. Perić: PRILOG POZNAVANJU UTJECAJA RAZLIČITIH NAČINA UZGOJA SADNICA ... Šumarski list br. 1-2, CXXVIII (2004). 13-19 sinski rast i dr. praćeni su svake godine i prikupljeni rezultati su objavljeni (Orlić i dr. 1992). U ovom radu METODA RADA Poredbeni pokus običnoga bora osnovan je u pro¬ ljeće 1986. godine na području bujadnica i vriština Šu¬ marije Duga Resa, gospodarska jedinica "Bosiljevac", lokalitet "Petrunići". U pokusu se u tri ponavljanja is¬ tražuje 12 različito uzgojenih tipova sadnica (varijan¬ ti), i to su : Bosnaplast 12, (1+0) Bosnaplast 18, (1+0) Bosnaplast 12, (2+0) nepodrezan korijen Bosnaplast 12, (2+0) podrezan korijen Bosnaplast 18, (2+0) bez startne gnojidbe Bosnaplast 18, (2+0) sa startnom gnojidbom Nisula (1 + 1) Nisula (1+2) Klijanci (2+0) NPK 50 g površinski Sjtva sjemena Klijanci (2+0) Superfosfat 70 g startno Klijanci (2+0) bez prihrane Posljednja mjerenja u pokusu provedena su 1995. godine, odnosno u 10. godini od osnivanja. Za svaku varijantu u sve tri repeticije registriranje broj živih bi¬ ljaka, totalna visina stabala i promjer debla u prsnoj vi¬ sini (1,30 m) i u pridanku (0,30 m). Zatim je za svaku varijantu obračunato srednje sastojinske stablo po visi¬ ni, koje je poslužilo kao primjerno stablo za sva daljnja uspoređivanja i analize. Primjerno srednje stablo svake varijante pronađeno je u pokusu i posječeno. Za primjerna stabla varijanata, vaganjem je ustanovljena ukupna težina debla, grana s iglicama i panja sa žiljem, sve u svježem stanju. Panj s glavnim žiljem iskopan je u prostoru rasta 2 x 2 m. Po¬ tom su uzeti uzorci biljnog materijala u svježem stanju REZULTATI Preživljenje Osnovni podaci o preživljenju, visinskom i debljin¬ skom rastu biljaka u pokusu su prikazani u Tablici l. te na grafikonu l., 2. i 3. Preživljenje biljaka u 10. godini starosti u prosjeku je bilo visoko (73,8 %), i kretalo se u rasponu od 29,7 % (Varijanta 11.) do 93,7 % (Varijanta 10.). Najslabiji usp¬ jeh imali su klijanci uz primjenu startne gnojidbe i pri¬ hrane (Varijanta 9. i 11.), a među najboljima su sadnice uzgojene u Bosnaplast kontejnerima (Varijanta 1.-6.) i Nisula roli (Varijanta 7. i 8.). Zanimljivo je daje najviši prikazat ćemo rezultate istraživanja iz 10-te godine nakon osnivanja pokusa (mjerenja iz 1995. godine). - Work method za laboratorijsko određivanje biomase debla, panja sa žiljem i grana s iglicama. Svježi uzorci odmah su izvagani, a u laboratoriju Instituta obavljeno je sušenje na 105 °C tijekom 48 sati i zatim provedeno novo vaganje suhe tvari. Slika l. Pokus običnoga bora "Petrunići" Računskim putem utvrđena je zatim ukupno proiz¬ vedena biomasa srednjeg stabla u apsolutnom iznosu i relativnom odnosu po dijelovima (deblo, grana + iglice, panj + žilje) u svježem stanju i suha tvar. Na temelju suhe tvari srednjeg stabla i broja biljaka (2500 N/ha) obračunata je suha tvar na ha u kilogramima. Ocjena uspješnosti pojedinih varijanata s obzirom na preživljenje, visinski rast, debljinski rast i proizve¬ denu biomasu, prikazana je kao (+) ako je bolji od pro¬ sječne vrijednosti svih varijanata, odnosno kao (-) ako je slabija od prosječne vrijednosti svih varijanata. - Results postotak preživljenja utvrđen kod sjetve sjemena (Vari¬ janta 10.). U odnosu na preživljenje u 5. godini starosti ovi podaci su niži u prosjeku za oko 5 % (Or l i ć i dr., 1992.), a u odnosu na istovjetan pokus s običnom smrekom na istom lokalitetu, preživljenje kod obično¬ ga bora više je u prosjeku za oko 22 % (Ocvirek i dr., 2002.). Na temelju prikupljenih podataka proizlazi da je običan bor vrlo prikladna vrsta za privođenje šum¬ skoj proizvodnji bujadnica i vriština u nas, i daje osni¬ vanje novih nasada moguće izravnom sjetvom sjemena na djelomično pripremljeno tlo. |