DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2004 str. 16     <-- 16 -->        PDF

S. Orlić, S. Perić: PRILOG POZNAVANJU UTJECAJA RAZLIČITIH NAČINA UZGOJA SADNICA ... Šumarski list br. 1-2, CXXVIII (2004). 13-19
sinski rast i dr. praćeni su svake godine i prikupljeni rezultati
su objavljeni (Orlić i dr. 1992). U ovom radu


METODA RADA


Poredbeni pokus običnoga bora osnovan je u pro¬
ljeće 1986. godine na području bujadnica i vriština Šu¬
marije Duga Resa, gospodarska jedinica "Bosiljevac",
lokalitet "Petrunići". U pokusu se u tri ponavljanja is¬
tražuje 12 različito uzgojenih tipova sadnica (varijan¬
ti), i to su :


Bosnaplast 12, (1+0)


Bosnaplast 18, (1+0)


Bosnaplast 12, (2+0) nepodrezan korijen


Bosnaplast 12, (2+0) podrezan korijen


Bosnaplast 18, (2+0) bez startne gnojidbe


Bosnaplast 18, (2+0) sa startnom gnojidbom


Nisula (1 + 1)


Nisula (1+2)


Klijanci (2+0) NPK 50 g površinski


Sjtva sjemena


Klijanci (2+0) Superfosfat 70 g startno


Klijanci (2+0) bez prihrane


Posljednja mjerenja u pokusu provedena su 1995.


godine, odnosno u 10. godini od osnivanja. Za svaku
varijantu u sve tri repeticije registriranje broj živih bi¬
ljaka, totalna visina stabala i promjer debla u prsnoj vi¬
sini (1,30 m) i u pridanku (0,30 m). Zatim je za svaku
varijantu obračunato srednje sastojinske stablo po visi¬
ni, koje je poslužilo kao primjerno stablo za sva daljnja
uspoređivanja i analize.


Primjerno srednje stablo svake varijante pronađeno
je u pokusu i posječeno. Za primjerna stabla varijanata,
vaganjem je ustanovljena ukupna težina debla, grana s
iglicama i panja sa žiljem, sve u svježem stanju. Panj s
glavnim žiljem iskopan je u prostoru rasta 2 x 2 m. Po¬
tom su uzeti uzorci biljnog materijala u svježem stanju


REZULTATI


Preživljenje


Osnovni podaci o preživljenju, visinskom i debljin¬
skom rastu biljaka u pokusu su prikazani u Tablici l. te
na grafikonu l., 2. i 3.


Preživljenje biljaka u 10. godini starosti u prosjeku
je bilo visoko (73,8 %), i kretalo se u rasponu od 29,7 %
(Varijanta 11.) do 93,7 % (Varijanta 10.). Najslabiji usp¬
jeh imali su klijanci uz primjenu startne gnojidbe i pri¬
hrane (Varijanta 9. i 11.), a među najboljima su sadnice
uzgojene u Bosnaplast kontejnerima (Varijanta 1.-6.) i
Nisula roli (Varijanta 7. i 8.). Zanimljivo je daje najviši


prikazat ćemo rezultate istraživanja iz 10-te godine nakon
osnivanja pokusa (mjerenja iz 1995. godine).


- Work method
za laboratorijsko određivanje biomase debla, panja sa
žiljem i grana s iglicama.


Svježi uzorci odmah su izvagani, a u laboratoriju
Instituta obavljeno je sušenje na 105 °C tijekom 48 sati
i zatim provedeno novo vaganje suhe tvari.


Slika l. Pokus običnoga bora "Petrunići"


Računskim putem utvrđena je zatim ukupno proiz¬
vedena biomasa srednjeg stabla u apsolutnom iznosu i
relativnom odnosu po dijelovima (deblo, grana + iglice,
panj + žilje) u svježem stanju i suha tvar. Na temelju
suhe tvari srednjeg stabla i broja biljaka (2500 N/ha)
obračunata je suha tvar na ha u kilogramima.


Ocjena uspješnosti pojedinih varijanata s obzirom
na preživljenje, visinski rast, debljinski rast i proizve¬
denu biomasu, prikazana je kao (+) ako je bolji od pro¬
sječne vrijednosti svih varijanata, odnosno kao (-) ako
je slabija od prosječne vrijednosti svih varijanata.


- Results
postotak preživljenja utvrđen kod sjetve sjemena (Vari¬
janta 10.). U odnosu na preživljenje u 5. godini starosti
ovi podaci su niži u prosjeku za oko 5 % (Or l i ć i dr.,
1992.), a u odnosu na istovjetan pokus s običnom
smrekom na istom lokalitetu, preživljenje kod obično¬
ga bora više je u prosjeku za oko 22 % (Ocvirek i dr.,
2002.). Na temelju prikupljenih podataka proizlazi da
je običan bor vrlo prikladna vrsta za privođenje šum¬
skoj proizvodnji bujadnica i vriština u nas, i daje osni¬
vanje novih nasada moguće izravnom sjetvom sjemena
na djelomično pripremljeno tlo.