DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2004 str. 15     <-- 15 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 1-2. CXXVI1I (2004). 13-19
UDK 630* 232.3 (001)


PRILOG POZNAVANJU UTJECAJA RAZLIČITIH NAČINA UZGOJA
SADNICA OBIČNOG BORA (Pinus silvestrys L.) NA NJIHOV
RAST U TERENSKOM POKUSU


A CONTRIBUTION TO RECOGNISING THE EFFECTS OF DIFFERENT
METHODS OF RAISING SEEDLINGS OF SILVER PINE (Pinus sylvestris L.)
ON THEIR GROWTH IN FIELD TESTS


Stevo ORLIĆ1, Sanja PERIĆ1


SAŽETAK: U radu su prikazani rezultati 10-godišnjih istraživanja utjeca¬
ja različitih načina uzgoja sadnica običnog bora na njihovo uspijevanje u
terenskom pokusu "Petrunići", Šumarija Duga Resa. V pokusu se istražuje
12 tipova sadnica koje su određene na temelju različitog načina uzgoja : goli
korijen, Nisula rola, Bosnaplast kontejneri 12 i 18 i izravna sjetva sjemena na
terenu te primjenu mineralne prihrane.


Godine 1995, odnosno u 10-toj godini od osnivanja, u pokusu su provede¬
na sljedeća mjerenja i izračun: totalna visina stabala i promjer debla u prsnoj
visini (1,30 m) i u pridanku (0,30 m), registrirano je preživljenje biljaka,
obračunato je srednje sastojinsko stablo i određena njegova biomasa u svježem
i suhom stanju, te proizvedena biomasa na ha.


Rezultati posljednje izmjere pokazali su:


Najviše preživljenje imala je sjetva sjemena.


Najbolji visinski i debljinski rast imale su sadnice uzgojene u Bosnaplast


kontejnerima.


Najveću proizvedenu biomasu srednjeg stabla i na ha imale su su sadnice


ti Bosnaplast kontejnerima.


Ključne riječ i: obični bor, različiti tipovi sadnica, preživljenje, rast,


proizvodnja biomase.


UVOD - Introduction


U procesu pošumljavanja slobodnih šumskih i iz-nazočna je dilema između klasične i kontejnerske pro¬
vanšumskih površina, te umjetnoj obnovi naših prirod¬ izvodnje šumskih sadnica. To je posljedica utjecaja
nih sastojina, jedan od temeljnih načina je proizvodnja brojnih čimbenika na šumski ekosustav (biološki, eko¬
šumskih sadnica u rasadnicima. Naime, rasadnička loški, ekonomski, klimatski i dr.). Zbog toga je za do¬
proizvodnja kao prva stepenica u lancu pošumljavanja nošenje pravilnih zaključaka, s obzirom na spomenutu
ima odlučujuću ulogu u organizaciji pošumljavanja i dilemu, nužno tu pojavu detaljno istražiti. To je bio
njezin se utjecaj na različite načine proteže sve do kra¬ razlog da smo sredinom osamdesetih godina u rasadni¬
ja ophodnje. ku Šumarskog instituta Jastrebarsko organizirali proiz¬


vodnju različitih tipova šumskih sadnica običnoga


U razvoju tehnologije rasadničke proizvodnje po¬


bora (goli korijen, kontejneri, nisula, sjetva sjemena).


sljednjih desetljeća u svijetu i u europskim zemljama


S proizvedenim sadnicama osnovan je terenski


pokus u kojemu se sustavno prati uspijevanje biljaka


12 tipova sadnica. Prvih pet godina preživljavanje i vi-


Dr. sc. S. Orlić i dr. sc. S. Perić, Šumarski institut, Jastrebarsko