DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2004 str. 101 <-- 101 --> PDF |
IN MEMORIAM DRAGUTIN SMOJVER, dipl. ing. (1922 - 2003) Dana 30. 9. 2003. godine, u bolnici Rebro umro je u 81. godini života Dra¬ gutin Smojver. Prevezen je u Novu Gradišku i 3. 10. sahranjen na tamoš¬ njem groblju. Pogrebu su bili nazočni članovi njegove najuže rodbine: kćerka Alića i sinovi Jakša i Željko sa svojim obiteljima, kao i kolege službenici ta¬ mošnje Uprave Šuma, koji nisu zabora¬ vili da je pokojnik u jednom vremenu svog službovanja bio i direktor tadaš¬ njeg Šumskog gospodarstva. Kolega Dragutin Smojver rođen je 20. 5. 1922. g. u selu Radovanci kraj Požege, od oca Andrije i majke rod. Kovač. Otac mu je bio zidar, a majka kućanica. Osnovnu školu završio je 1934. go¬ dine u Velikoj, a realnu gimnaziju 1942. u Požegi. Rat je proveo u Hrvatskom domobranstvu od 27. 9. 1942. do 8. 5. 1945. g. Poslije rata upisao se na Poljo¬ privredno-šumarski fakultet, te je na Šumarskom odsjeku tog fakulteta di¬ plomirao 1950. godine. Tijekom svoga aktivnog radnog vi¬ jeka radio je na projektiranju i gradnji šumskih cesta u Gorskom kotaru i na Velebitu, u sastavu Šumsko-građevnog poduzeća Delnice. Prjelaskom u Šum¬ sko gospodarstvo Psunj Nova Gradi¬ ška, gradio je šumsku cestu Strmac - Brezovo polje. Bio je upravitelj šuma¬ rije Nova Kapela i direktor Više tehni¬ RUDOLF TOMEK, dipl. ing. šum. (1924 Nakon kratke i teške bolesti, izne¬ nada je u zagrebačkoj bolnici Dubrava 14. 11. 2003. godine umro kolega Rudi To mek, od kojega smo se na kopriv¬ ničkom groblju zauvijek oprostili. Otišao je čovjek čiji je život utkan u burno i bolno razdoblje hrvatskoga naroda, s ipak dočekanom nadom u neko bolje sutra. Rođen je u Tomaševcu kraj Varaž¬ dina 13. 8. 1924. godine u činovničkoj obitelji, osnovnu školu pohađao je u Koprivnici 1934. godine, a Državnu realnu gimnaziju u Sisku 1943. godine. Šumarstvo je studirao na Poljoprivred¬ no-šumarskom fakultetu u Zagrebu, gdje je i 1950. godine diplomirao. Po završetku gimnazije 1943. godi¬ ne mobiliziran je u domobrane, a kraj rata dočekao je u Bleiburgu. Kao i tisuće hrvatskih mladića, pro¬ šao je put koji je hrvatski narod, ne bez razloga, nazvao "Križni put", put koji je mnogima bio posljednji, a onima koji su ga izdržali još i kamen oko vra¬ ta za cijeli život. Bili su zapravo građa¬ ni drugoga reda u vlastitoj Domovini, čija je jedina krivnja bila što su u to vrijeme bili mladi, zdravi i sposobni da ih netko gurne u ratni vihor. Dakako, to je ostavilo traga na cjelokupan rad i djelovanje kolege Rudija Tomeka. Nije čke škole za finu obradu drva u Novoj Gradiški. Nakon likvidacije škole pre¬ lazi ponovno u sastav Šumskog gospo¬ darstva, gdje jedno vrijeme obavlja i dužnost direktora. Nakon toga postaje rukovoditelj Sektora eksploatacije i mehanizacije, da bi konačno postao ru¬ kovoditelj Razvojne službe, i na toj dužnosti ostaje do 20. 8. 1987. kada je i umirovljen. Po naravi je bio vrlo savjestan i pe¬ dantan u radu, pa je na svakoj dužnosti koju je obavljao ugradio samoga sebe. Bio je član Hrvatskoga šumarskog društva, kao i član podružnice Matice Hrvatske. Poznato je kako su članovi Matice imali neugodnosti, pa i njega to nije mimoišlo. Hvala kolegi Smojveru na njego¬ vom samozatajnom radu uloženom na svim poslovima koje je obavljao u ko¬ rist šumarske struke. Počivao u miru Božjem! Vladimir Babić - 2003) bio čovjek koji bi se švercao pod okri¬ ljem "Partije", već je svoju sudbinu stoički nosio, predano radeći svaki po¬ sao koji mu je bio povjeren. Zaposlio se 1. 10. 1950. godine kao pripravnik u ŠG "Garjevica" Bjelovar. Nedugo potom 1953. godine postaje upravitelj Šumarije Nova Raca, a već 1954. godine upravitelj Šumarije Velika Pisanica, da bi od 1. 7. 1955. do 31. 12. 1959. godine bio upravitelj Šumarije Sokolovac. Od 1. 1. 1960. prelazi u ŠG Koprivnica, gdje je radio na poslovima projektiranja šumskih cesta, uređivanju šuma te investicijske izgradnje. S pro¬ jektiranjem šumskih cesta nastavlja u ZŠP Bjelovar te PZ Bjelovar u razdo¬ blju od 1970. do 1976. godine. Iste se godine ponovno vraća u ŠG Koprivni¬ ca, OOUR Koprivnica radeći na poslo¬ vima projektiranja i uzgajanja, koje je nastavio raditi 1985. godine i u ŠG "Mojica Birta", Bjelovar, OOUR "Uz¬ goja i zaštite šuma" Koprivnica, sve do 6. 10. 1989. godine, kada je otišao u mi¬ rovinu. 99 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2004 str. 102 <-- 102 --> PDF |
Ovaj kratki prikaz osim što nas dručju bivšeg ŠG Koprivnica, a kasnije vodi kroz stručno djelovanje kolege i Bjelovara. Tomeka, dovoljno govori i o organiza¬ Može se reći daje svojim dugogo¬ cijskim uvjetima u kojima je djelovao. dišnjim radom postavio standarde u iz¬ Bilo je to vrijeme pionirskog rada gradnji šumskih cesta koji i do danas na uvođenju mehanizacije u šumar¬ vrijede. stvo, pa prema tomu i neophodnosti iz¬ Za svoj neumorni rad primio je pri¬ gradnje šumskih cesta. Bavio sc tim znanja: Zlatnu plaketu ŠG Koprivnica poslom gotovo 25 godina, izradivši (1974), Priznanje Saveza IT ŠDI Hr¬ brojne projekte za šumske časte na po¬ vatske (1976) i Pismeno priznanje sa dručju Bilogore, Kalnika, Psunja, Pa¬ Srebrnjakom kralja Tomislava HŠD puka i dijelom Moslavačke Gore. (1997). Vrlo je dobro uočio mogućnost ko¬ Kao član HŠD, Ogranka Koprivnica rištenja žutog šumskog šljunka i za i njegov dugogodišnji Tajnik, organizi¬ donji stroj, čime su postignute velike rao je ili je svojim iskustvom pomogao uštede u izgradnji šumskih cesta na po¬ u organizaciji nekoliko nezaboravnih Dr. sc. ZVONIMIR ETTINGER (1926 U srijedu 7. 1. 2004. god. preminuo je, a 13. 1. uz nazočnost obitelji, prijate¬ lja, štovatelja i kolega iz Instituta za drvo i Hrvatskoga šumarskog društva, ispraćen je na vječni počinak dr. Zvoni¬ mir Ettinger. Rođenje 8. 3. 1926. god. u Derven¬ ti, osnovnu školu pohađao je u Požegi, a gimnaziju u Zagrebu. Šumarstvo stu¬ dira na Poljoprivredno-šumarskon fa¬ kultetu a Zagrebu. Diplomirao je 1952. god., a zaposlio se u DIP-u "Slavoni¬ ja", Slavonski Brod iste godine. God. 1954. odlazi u SAD, Institut u Medisonu i Institut za iverice Richmondu i specijalizira proizvodnju furnira i plo¬ ča. Nakon povratka iz SAD-a organi¬ zira eksperimentalnu proizvodnju plo¬ ča iverica a DIP-u "Slavonija". Od 1956. do 1960. god. radi u DIP-u "Brezovica" u Sisku, na poslovima Tijekom radne aktivnosti dr. sc. razvoja unapređenja proizvodnje. Pra¬ Zvonimir Ettinger bavio se i nastav¬ teći daljnji znanstveni i stručni rad dr. nom djelatnošću. Predavao je na Višoj Ettingera, stječe se dojam da su tu tehničkoj školi za finalnu obradu drva stvoreni temelji usmjerenja primijenje¬ u Novoj Gradiški i na Visokoj tehnič¬ nom istraživanju na području organiza¬ koj školi za organizaciju rada u Kranju. cije rada u drvnoj industriji. Predaje na postdiplomskom studiju marketinga — Ekonomski fakultet Za¬ God. 1960. dolazi u Institut za drv¬ greb i na postdiplomskon studiju za or¬ no-industrijska istraživanja i posvećuje ganizaciju proizvodnje - Biotehnička se znanstvenom, stručnom i nastavnom fakulteta, TOZD za Lcsarstvo - Ljub¬ djelovanju na području organizacije ljana. proizvodnje u državnoj industriji. Bio je dugogodišnji član Uređivač¬ Doktorirao je 1965., a 1975. obra¬ kog odbora znanstveno-stručnog časo¬ nio habilitacijski rad te postao docent na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Na pisa Drvna industrija. temelju publiciranih znanstvenih rado¬ Publicirao je više znanstvenih i va 1984. dobiva naslov znanstvenog stručnih radova iz područja organizaci¬ savjetnika. je rada u drvnoj industriji. stručnih ekskurzija u Češku, Bugarsku, Rumunjsku, Poljsku i SSSR, čime su sudionici sigurno proširili svoje vidike. I kao čovjek od pera potvrdio sc u svom oštrom zapažanju starina i povi¬ jesnih ostataka na terenu kojim je pro¬ lazio, a stoje povremeno i objavljivao. Kada razmišljam o Rudiju, priti¬ snut svakodnevicom, postajem svjes¬ tan činjenice kolika je to energija i sna¬ ga bila u njemu, a možda ga nismo do¬ voljno razumjeli. Hvala kolegi Rudiju Tomeku za sve stoje učinio. Neka mu je lahka ova hr¬ vatska gruda. Josip Gregurec, dipl. ing. šum. - 2004) Najveći dio radnog vijeka radio je u Institutu za drvo kao znanstveni surad¬ nik i rukovoditelj odjela za organizaci¬ ju rada. Tu je posebno izražena njegova sve¬ stranost, vrsnog istraživača, znanstve¬ nog radnika, stručnjaka i operativca na području organizacije proizvodnje u drvnoj industriji. No to nije bilo dovolj¬ no za uspješan rad u Institutu za drvo. Za uspješan rad u Institutu za drvo, uz odlike stručnosti i marljivosti, bile su potrebne i odlike vrsnog menadžera na području znanstvenih istraživanja i na tržištu studija razvoja poduzeća i projektne dokumentacije. Dr Ettinger, zahvaljujući svojoj svestranosti, razra¬ đenim metodama prezentacije rezulta¬ ta ponuđenih programa investitoru, s velikom lakoćom snalazio se na tržištu. Rezultati takovoga rada i uspješno rea¬ lizirani projekti, afirmirali su dr. Ettin¬ gera kao izuzetnog znastvcnika i struč¬ njaka na području drvne industrije Re¬ publike Hrvatske i susjednih država. Suvremena znanja i metode rada prenosio je na mlađe kolege i suradni¬ ke, koji su zahvaljujući dijelom i nje¬ govim metodama vrlo uspješno radili na istom stručnom području. Ostat će nam u sjećanju kao vrstan znanstvenik, stručnjak i kolega s kojim smo proveli niz godina uspješne su¬ radnje. Ivica Milinović |