DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/2004 str. 101 <-- 101 --> PDF |
IN MEMORIAM DRAGUTIN SMOJVER, dipl. ing. (1922 - 2003) Dana 30. 9. 2003. godine, u bolnici Rebro umro je u 81. godini života Dra¬ gutin Smojver. Prevezen je u Novu Gradišku i 3. 10. sahranjen na tamoš¬ njem groblju. Pogrebu su bili nazočni članovi njegove najuže rodbine: kćerka Alića i sinovi Jakša i Željko sa svojim obiteljima, kao i kolege službenici ta¬ mošnje Uprave Šuma, koji nisu zabora¬ vili da je pokojnik u jednom vremenu svog službovanja bio i direktor tadaš¬ njeg Šumskog gospodarstva. Kolega Dragutin Smojver rođen je 20. 5. 1922. g. u selu Radovanci kraj Požege, od oca Andrije i majke rod. Kovač. Otac mu je bio zidar, a majka kućanica. Osnovnu školu završio je 1934. go¬ dine u Velikoj, a realnu gimnaziju 1942. u Požegi. Rat je proveo u Hrvatskom domobranstvu od 27. 9. 1942. do 8. 5. 1945. g. Poslije rata upisao se na Poljo¬ privredno-šumarski fakultet, te je na Šumarskom odsjeku tog fakulteta di¬ plomirao 1950. godine. Tijekom svoga aktivnog radnog vi¬ jeka radio je na projektiranju i gradnji šumskih cesta u Gorskom kotaru i na Velebitu, u sastavu Šumsko-građevnog poduzeća Delnice. Prjelaskom u Šum¬ sko gospodarstvo Psunj Nova Gradi¬ ška, gradio je šumsku cestu Strmac - Brezovo polje. Bio je upravitelj šuma¬ rije Nova Kapela i direktor Više tehni¬ RUDOLF TOMEK, dipl. ing. šum. (1924 Nakon kratke i teške bolesti, izne¬ nada je u zagrebačkoj bolnici Dubrava 14. 11. 2003. godine umro kolega Rudi To mek, od kojega smo se na kopriv¬ ničkom groblju zauvijek oprostili. Otišao je čovjek čiji je život utkan u burno i bolno razdoblje hrvatskoga naroda, s ipak dočekanom nadom u neko bolje sutra. Rođen je u Tomaševcu kraj Varaž¬ dina 13. 8. 1924. godine u činovničkoj obitelji, osnovnu školu pohađao je u Koprivnici 1934. godine, a Državnu realnu gimnaziju u Sisku 1943. godine. Šumarstvo je studirao na Poljoprivred¬ no-šumarskom fakultetu u Zagrebu, gdje je i 1950. godine diplomirao. Po završetku gimnazije 1943. godi¬ ne mobiliziran je u domobrane, a kraj rata dočekao je u Bleiburgu. Kao i tisuće hrvatskih mladića, pro¬ šao je put koji je hrvatski narod, ne bez razloga, nazvao "Križni put", put koji je mnogima bio posljednji, a onima koji su ga izdržali još i kamen oko vra¬ ta za cijeli život. Bili su zapravo građa¬ ni drugoga reda u vlastitoj Domovini, čija je jedina krivnja bila što su u to vrijeme bili mladi, zdravi i sposobni da ih netko gurne u ratni vihor. Dakako, to je ostavilo traga na cjelokupan rad i djelovanje kolege Rudija Tomeka. Nije čke škole za finu obradu drva u Novoj Gradiški. Nakon likvidacije škole pre¬ lazi ponovno u sastav Šumskog gospo¬ darstva, gdje jedno vrijeme obavlja i dužnost direktora. Nakon toga postaje rukovoditelj Sektora eksploatacije i mehanizacije, da bi konačno postao ru¬ kovoditelj Razvojne službe, i na toj dužnosti ostaje do 20. 8. 1987. kada je i umirovljen. Po naravi je bio vrlo savjestan i pe¬ dantan u radu, pa je na svakoj dužnosti koju je obavljao ugradio samoga sebe. Bio je član Hrvatskoga šumarskog društva, kao i član podružnice Matice Hrvatske. Poznato je kako su članovi Matice imali neugodnosti, pa i njega to nije mimoišlo. Hvala kolegi Smojveru na njego¬ vom samozatajnom radu uloženom na svim poslovima koje je obavljao u ko¬ rist šumarske struke. Počivao u miru Božjem! Vladimir Babić - 2003) bio čovjek koji bi se švercao pod okri¬ ljem "Partije", već je svoju sudbinu stoički nosio, predano radeći svaki po¬ sao koji mu je bio povjeren. Zaposlio se 1. 10. 1950. godine kao pripravnik u ŠG "Garjevica" Bjelovar. Nedugo potom 1953. godine postaje upravitelj Šumarije Nova Raca, a već 1954. godine upravitelj Šumarije Velika Pisanica, da bi od 1. 7. 1955. do 31. 12. 1959. godine bio upravitelj Šumarije Sokolovac. Od 1. 1. 1960. prelazi u ŠG Koprivnica, gdje je radio na poslovima projektiranja šumskih cesta, uređivanju šuma te investicijske izgradnje. S pro¬ jektiranjem šumskih cesta nastavlja u ZŠP Bjelovar te PZ Bjelovar u razdo¬ blju od 1970. do 1976. godine. Iste se godine ponovno vraća u ŠG Koprivni¬ ca, OOUR Koprivnica radeći na poslo¬ vima projektiranja i uzgajanja, koje je nastavio raditi 1985. godine i u ŠG "Mojica Birta", Bjelovar, OOUR "Uz¬ goja i zaštite šuma" Koprivnica, sve do 6. 10. 1989. godine, kada je otišao u mi¬ rovinu. 99 |