DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2004 str. 101     <-- 101 -->        PDF

IN MEMORIAM


DRAGUTIN SMOJVER, dipl. ing. (1922 - 2003)


Dana 30. 9. 2003. godine, u bolnici
Rebro umro je u 81. godini života Dra¬
gutin Smojver. Prevezen je u Novu
Gradišku i 3. 10. sahranjen na tamoš¬
njem groblju. Pogrebu su bili nazočni
članovi njegove najuže rodbine: kćerka
Alića i sinovi Jakša i Željko sa svojim
obiteljima, kao i kolege službenici ta¬
mošnje Uprave Šuma, koji nisu zabora¬
vili da je pokojnik u jednom vremenu
svog službovanja bio i direktor tadaš¬
njeg Šumskog gospodarstva.


Kolega Dragutin Smojver rođen je


20. 5. 1922. g. u selu Radovanci kraj
Požege, od oca Andrije i majke rod.
Kovač. Otac mu je bio zidar, a majka
kućanica.
Osnovnu školu završio je 1934. go¬
dine u Velikoj, a realnu gimnaziju 1942.
u Požegi. Rat je proveo u Hrvatskom
domobranstvu od 27. 9. 1942. do 8. 5.
1945. g. Poslije rata upisao se na Poljo¬
privredno-šumarski fakultet, te je na
Šumarskom odsjeku tog fakulteta di¬
plomirao 1950. godine.


Tijekom svoga aktivnog radnog vi¬
jeka radio je na projektiranju i gradnji
šumskih cesta u Gorskom kotaru i na
Velebitu, u sastavu Šumsko-građevnog
poduzeća Delnice. Prjelaskom u Šum¬
sko gospodarstvo Psunj Nova Gradi¬
ška, gradio je šumsku cestu Strmac -
Brezovo polje. Bio je upravitelj šuma¬
rije Nova Kapela i direktor Više tehni¬


RUDOLF TOMEK, dipl. ing. šum. (1924


Nakon kratke i teške bolesti, izne¬
nada je u zagrebačkoj bolnici Dubrava


14. 11. 2003. godine umro kolega Rudi
To mek, od kojega smo se na kopriv¬
ničkom groblju zauvijek oprostili.
Otišao je čovjek čiji je život utkan
u burno i bolno razdoblje hrvatskoga
naroda, s ipak dočekanom nadom u
neko bolje sutra.


Rođen je u Tomaševcu kraj Varaž¬
dina 13. 8. 1924. godine u činovničkoj
obitelji, osnovnu školu pohađao je u
Koprivnici 1934. godine, a Državnu
realnu gimnaziju u Sisku 1943. godine.
Šumarstvo je studirao na Poljoprivred¬
no-šumarskom fakultetu u Zagrebu,
gdje je i 1950. godine diplomirao.


Po završetku gimnazije 1943. godi¬
ne mobiliziran je u domobrane, a kraj
rata dočekao je u Bleiburgu.


Kao i tisuće hrvatskih mladića, pro¬
šao je put koji je hrvatski narod, ne bez
razloga, nazvao "Križni put", put koji
je mnogima bio posljednji, a onima
koji su ga izdržali još i kamen oko vra¬


ta za cijeli život. Bili su zapravo građa¬
ni drugoga reda u vlastitoj Domovini,
čija je jedina krivnja bila što su u to
vrijeme bili mladi, zdravi i sposobni da
ih netko gurne u ratni vihor. Dakako, to
je ostavilo traga na cjelokupan rad i
djelovanje kolege Rudija Tomeka. Nije


čke škole za finu obradu drva u Novoj
Gradiški. Nakon likvidacije škole pre¬
lazi ponovno u sastav Šumskog gospo¬
darstva, gdje jedno vrijeme obavlja i
dužnost direktora. Nakon toga postaje
rukovoditelj Sektora eksploatacije i
mehanizacije, da bi konačno postao ru¬
kovoditelj Razvojne službe, i na toj
dužnosti ostaje do 20. 8. 1987. kada je i
umirovljen.


Po naravi je bio vrlo savjestan i pe¬
dantan u radu, pa je na svakoj dužnosti
koju je obavljao ugradio samoga sebe.


Bio je član Hrvatskoga šumarskog
društva, kao i član podružnice Matice
Hrvatske. Poznato je kako su članovi
Matice imali neugodnosti, pa i njega to
nije mimoišlo.


Hvala kolegi Smojveru na njego¬
vom samozatajnom radu uloženom na
svim poslovima koje je obavljao u ko¬
rist šumarske struke.


Počivao u miru Božjem!


Vladimir Babić


- 2003)
bio čovjek koji bi se švercao pod okri¬
ljem "Partije", već je svoju sudbinu
stoički nosio, predano radeći svaki po¬
sao koji mu je bio povjeren.


Zaposlio se 1. 10. 1950. godine kao
pripravnik u ŠG "Garjevica" Bjelovar.
Nedugo potom 1953. godine postaje
upravitelj Šumarije Nova Raca, a već
1954. godine upravitelj Šumarije Velika
Pisanica, da bi od 1. 7. 1955. do 31. 12.
1959. godine bio upravitelj Šumarije
Sokolovac. Od 1. 1. 1960. prelazi u ŠG
Koprivnica, gdje je radio na poslovima
projektiranja šumskih cesta, uređivanju
šuma te investicijske izgradnje. S pro¬
jektiranjem šumskih cesta nastavlja u
ZŠP Bjelovar te PZ Bjelovar u razdo¬
blju od 1970. do 1976. godine. Iste se
godine ponovno vraća u ŠG Koprivni¬
ca, OOUR Koprivnica radeći na poslo¬
vima projektiranja i uzgajanja, koje je
nastavio raditi 1985. godine i u ŠG
"Mojica Birta", Bjelovar, OOUR "Uz¬
goja i zaštite šuma" Koprivnica, sve do


6. 10. 1989. godine, kada je otišao u mi¬
rovinu.
99