DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2004 str. 10 <-- 10 --> PDF |
1. Trinajstić: FITOCENOLOŠKO-SINTAKSONOMSKA ANALIZA ASOCIJACIJE Hacqiietio-Fagetum Šumarski list br. 1-2. CXXVII1 (2004), 3-11 RASPRAVA - Discussion Od vremena kada je napuštena koncepcija prema ko¬ joj bi sve bukove šume jugoistočno od Alpa, ponajprije u Hrvatskoj, pripadale jednoj jedinstvenoj asocijaciji "Fagetum silvaticae croaticum", kako je to zastupao Horvat (1938), broj asocijacija bukovih šuma počeo se naglo povećavati, kako je to i uvodno istaknuto. Na¬ čelo cijepanja jedinstvene asocijacije bukovih šuma sas¬ tojalo se u tome, da su novoopisane asocijacije dobile nominalno, uz obvezatni "Fagetum", kao dio kombina¬ cije, još i ime po nekoj od vrsta za koju su pojedini auto¬ ri smatrali da bi najtočnije određivala sadržaj takve nove nomenklaturne kombinacije. Zanimljivo je naglasiti da su autori takvih kombinacija izabrali najvećim dijelom upravo one vrste koje smo svojevremeno (usp. Tri¬ najstić 1992, 1995, 1997) označili kao ilirikoidne. To su npr. Vida oroboides i Lamium orvala -Vicio oroboidi- Fagetum, Lamio orvalae-Fagetum (Borhidi 1965), Hacquetia epipactis, Aruncus dioicus i Dentaria trifolia (="Cardamine savensis") — Hacquetio-Fagetum, Arunco-Fagetum "Savensi"-Fagetum (Košir 1962, 1979), pa Omphalodes verna -Omphalodo-Fagetum (M a r i n č e k i dr. 1992). Napokon i samo ime Horvatove sveze "Fagion illyricum" preimenovano je pre¬ ma ilirikoidnoj vrsti Aremonia agrimonoides u Aremonio- Fagion (T6rok i dr. 1989). Broj ilirikoidnih vrsta, kako smo ih shvatili (usp. Trinajstić 1992, 1995, 1997) je i veći, pa bi se broj asocijacija neutrofilnih bukovih šuma u sklopu sveze Aremonio-Fagion mogao nominalno i dalje povećava¬ ti, što bi moglo dovesti do "inflacije" sintaksona u sta¬ tusu asocijacije, slično kako je to svojevremeno istak¬ nuo P i g n a 11 i (l 968) s inflacijom imenovanja i opisi¬ vanja viših sintaksona. Ako nomenklaturno shvatimo da u florističkom sastavu usko shvaćene asocijacije, ona vrsta po kojoj je asocijacija dobila ime, mora biti zastupljena prak¬ tički u 100 % fitocenoloških snimaka, tada takve vrste kao što su npr. Lamium orvala, Vida oroboides, Hac¬ quetia epipactis, Dentaria trifolia, Omphalodes verna itd. u svakom pojedinom slučaju moraju biti zastu¬ pljene bar u 100 % snimaka. Nezgoda i dvojba pojav¬ ljuje se tada, kada dvije ili više od navedenih vrsta pri¬ dolaze u jednoj te istoj snimci, npr. Lamium orvala i Hacquetia epipactis ili Vida oroboides i Hacquetia epipactis. U takvim slučajevima povod opredjeljenju jednoj ili drugoj asocijaciji treba tražiti u nekim dru¬ gim parametrima, kao što su nadmorska visina, ekspo¬ zicija, matični supstrat, dubina tla, pH tla i si., a u kon¬ kretnom slučaju as. Hacquetio-Fagetum i u korologiji. Naime, vrsta Hacquetia epipactis ima znatno uži areal od vrsta Vida oroboides ili Lamium orvala (si. 2), pa opseg asocijacije treba ograničiti na temelju areala, u ovom slučaju areala vrste Hacquetia epipactis, kako je to netom bilo istaknuto. Tako s obzirom na rasprostra- B Vicia oroboides Slika 2. Areali ilirikoidnih vrsta: AT´Lamium orvala L.; B/ Vida oroboides Wulf. (Trinajstić 1992) Fig. 2 Ranges of illyricoidspecies: ^/Lamium orvala L.; B/ Vicia oroboides Wulf. (Trinajstić 1992) njenost, vrsta Vida oroboides ima nešto širi areal, dije¬ lom u ilirskoj, dijelom u srednjoeuropskoj fitogeografskoj provinciji, dok Hacquetia epipactis ima glavninu areala u sklopu ilirske provincije. Međutim, budući da se priklanjamo "florističkom načelu" analizi biljnih za¬ jednica, na prvom mjestu treba uvažavati florističku strukturu, a tek nakon toga razlike ili sličnosti tražiti i objašnjavati pomoću drugih parametara, npr. ekoloških |