DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2003 str. 61 <-- 61 --> PDF |
V. Topic: ŠUMSKA VEGETACIJA NA KRŠU KAO ZNAČAJAN ČIMBENIK ZAŠTITE TLA OD EROZIJE Šumarski list - SUPLEMFNT (2003), 51-64 Tablica 1. Površinsko otjecanje oborina i gubici tla na pokusnim plohama B4 i B5 u sastojinama crnoga bora (2002.) Table I Surface flow of rainfall and soil loss on the experimental plots B4 and B5 in the stands of black pine (2002) Datum pojave Trajanje Intenzitet erozije Oborine oborina oborina Date of Rainfall Duration Intensity of beginning of rainfall rainfall of erosion 2002. mm/m2 h """ mm/sat 19.02. 39,1 10.04. 43,8 10 ls 29.05. 43,2 4,21 02.08. 30,0 04" 10.08. 76,3 1 ;" 57,23 12.08. 87,2 10"" 8,72 12S 07. 09. 47,3 33,39 925 23.09. 61,1 6,49 12. 10. 24,1 9 >» 2,45 19. 11. 33,0 40"" 8,25 I 485,1 Progaljena sastojina crnoga bora s travnim pokrovom Open stand of black pine with grass cover Ploha B4 -Plot B4 Sastojina crnoga bora potpunog sklopa Stand of full canopy black pine Ploha B5 -Plot B, Nagib 32° -Inclination 32° Otjecanje Gubici tla Otjecanje Gubici tla Flow off Soil loss Flow off Soil loss mm/m2 t/ha mm/m2 t/ha 0,60 0,00032 0,67 0,00037 0,46 0,00028 0,53 0,00052 0,35 0,00056 0,49 0,00087 0,35 0,00081 0,53 0,00111 1,10 0,00010 1,24 0,00038 1,42 0,00043 17,69 0,00840 0,53 0,00015 1,06 0,00047 0,92 0,00018 5,12 0,00239 0,53 0,00029 1,24 0,00082 0,57 0,00064 1,20 0,00100 6,79 0,00377 29,77 0,01633 4.2. Površinsko otjecanje oborina i gubici tla u sačuvanim i opožarenim sastojinama alepskog bora Surface flow of rainfall and soil loss in preserved and burned stands of aleppo pine U sklopu istraživanja utjecaja šumske vegetacije na zaštitu tla od erozije, uspostavljene su početkom 2002. godine nove pokusne plohe u području Splita i Solina, u gospodarskim jedinicama "Mosor-Perun" i "Kozjak- Kaštela", s različitim nagibima, različitim geološkim i pedološkim karakteristikama u sačuvanim i opožarenim sastojinama alepskoga bora. Ploha B8 nalazi se u sačuvanim starim sastojinama alepskoga bora istočne ekspozicije i nagiba 28° u slivu bujice Rupotine, čiji perimetar zahvaća prostor iznad Solina do Klisa, podno brda Kozjak, na nadmorskoj visini između 5 i 650 m, površine 542 ha (slika 6). Niži položaji bujice pripadaju pojasu hrasta crnike (Quercetum ilicis), dok se oni viši nalaze na prelazu k pojasu bijelog graba (Carpinetum orientalis). Na ovoj pokusnoj plohi, u razdoblju od 22. kolovoza 2002. godine do 22. kolovoza 2003. godine, količina oborina iznosila je 826,3 mm. Otjecanje i zemljišne gubitke izazvale su oborine od 18,3 do 68,6 mm (tablica 2). Od ukupno 78 kišnih dana bilo je 8 erodibilnih. Podaci o srednjim mjesečnim vrijednostima oborina i otjecanja na plohi B8 prikazani su na grafikonu 3. Iz navedenih podataka može se zaključiti da se srednje mjesečne vrijednosti površinskog otjecanja kreću od nule do 2,03 mm. Srednje godišnje vrijednosti površinskog otjecanja na ovoj plohi u prvoj godini istraživanja iznose 6,88 mm/m2, s koeficijentom otjecanja od 0,0087. U erodibilnim danima koeficijent se kretao od 0,0029 do 0,0556, a suhog mulja je odneseno 4,2982 g/m2 plohe (0,043 t/ha). Ploha B9 nalazi se neposredno do sliva bujice Rupotine, u opožarenoj sastojini alepskoga bora u Gospodarskoj jedinici "Mosor-Perun", predjelu Kučine, na nadmorskoj visini od 212 m zapadne ekspozicije i nagiba 22° (slika 8). Prije požara 2001. godine sastojinu je uglavnom činio alepski bor s primjesama čempresa, starosti 29 godina. Nakon požara, prirodna sukcesija šumske vegetacije na plohi je prisutna, i uz obnovljeni alepski bor nalazimo i autohtone makijske elemente. Na ovoj pokusnoj plohi u prvoj godini istraživanja, drugoj nakon požara, od 78 kišnih dana bilo je 18 erodibilnih, a srednje mjesečne vrijednosti površinskog otjecanja kretale su se od nule do 14,56 mm (grafikon 3). Godišnja vrijednost površinskog otjecanja iznosila je 37,81 mm/m2, s koeficijentom otjecanja od 0,0478. Maksimalni koeficijent površinskog otjecanja iznosio je 0,2697. Suhog mulja je odneseno 19,927 t/ha (tablica 2). Najveća količina erozijskog nanosa iznosila je 19,51 t/ha, a zabilježena je 24. rujna 2002. godine, poslije oborina od 150,6 mm koje su trajale tri dana. Nažalost, nemamo podatke o intenzitetu oborina, jer je ploha bila tek uspostavljena, ali bez mjernih instrumenata (ombrograf, kišomjer), tako da smo za to razdoblje do uspostavljanja mjernih instrumenata na pokusnim plohama B8 i B9 koristili oborinske podatke s glavne meteorološke postaje Split-Marjan. Prema tomu, ovaj crozijski nanos prouzročen je s tri kiše 22., 23. i 24. rujna 2002. godine. Prva je pala u količini od 42,0 mm, druga 68,6 mm, a treća 40,0 mm. Koje su od |