DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2003 str. 53 <-- 53 --> PDF |
UDK 630* 188 + 116 Šumarski list - SUPLEMENT (2003). 51-64 ŠUMSKA VEGETACIJA NA KRŠU KAO ZNAČAJAN ČIMBENIK ZAŠTITE TLA OD EROZIJE FOREST VEGETATION ON KARST AS AN IMPORTANT FACTOR OF SOIL PROTECTION FROM EROSION Vlado TOPIC* SAŽETAK: U ovom su radu prikazani rezultati istraživanja utjecaja sastojina crnoga bora (Tinus nigra Arn.) i alepskoga bora fPinus halepensis Mili.) na zaštitu tla od erozije prouzročene kišom. Istraživanja su obavljena u slivu bujice Suvave kod Muca, na pokusnim plohama B4 i Bs, u starim sastojinama crnoga bora na nagibu od 32° te slivu bujice Rupotine kod Solina na pokusnim plohama BH i B9, u sačuvanim i opožarenim sastojinama alepskog bora na nagibu od 28 i 22°. Utvrđene su srednje godišnje vrijednosti površinskog otjecanja, koje u starim i progaljenim sastojinama crnoga bora s potpuno sačuvanim humusnim akumulacijskim horizontom, obraslim gustim travnim pokrovom, na nagibu od 32° (ploha B4), iznosi 15,87 mm/m2 (158,7 m´/ha), s koeficijentom otjecanja od 0,015 i gubicima tla od 0,0121 t/ha, a u sastojinama crnoga bora potpunog sklopa i bez travnog pokrova, na nagibu od 32° (ploha B5), površinsko utjecanje iznosi 28,51 mm/m2 (285,1 m3/ha), s koeficijentom otjecanja od 0,027 i gubicima tla od 0,0229 t/ha. U sačuvanim sastojinama alepskoga bora potpunog sklopa, na nagibu od 28° (ploha B8), površinsko otjecanje iznosi 6,88 mm/m2 (68,8 m´/ha), s koeficijentom otjecanja od 0,0087 i gubicima tla od 0,043 t/ha, a na opožarenoj ´površini na nagibu od 22° (ploha B9) površinsko otjecanje iznosi 37,81 mm/m2 (378,1 m´/ha), s koeficijentom otjecanja od 0,0478 i gubicima tla od 19,927 t/ha. Ključne riječi: krš, erozija, sliv bujice Suvave, sliv bujice Rupotine, pokusne plohe B4, B5, BH i By, sastojim crnoga bora, sastojine alepskoga bora, opožarena površina, oborine, površinsko otjecanje, gubici tla. UVOD - Introduction U svijetu se problematici zaštite tla od erozije pribiju od 1957. do 1961. godine na njima su provedeni daje veliko značenje, dok je to u našoj zemlji jedno od najsuvremeniji biološko-tehnički melioracijski radovi zapostavljenih znanstveno-istraživačkih područja. na zaštiti tla od erozije. Na.pokusno-demonstracijskoj Prvi počeci znanstveno-istraživačkog rada na probleplohi Abrami kod Buzeta, koja se nalazi na flišu, u slimatici erozije i zaštite tla na krškom području Republivu bujice Braćane, uspostavljene su 1969. godine poke Hrvatske, vežu se za uspostavljanje trajnih eksperikusne parcele s mjernim instrumentima na kojima se mentalnih objekata "Abrami" u Istri, "Zrmanja" u poegzaktno utvrđuju površinska otjecanja i produkcija dručju rijeke Zrmanje, "Ograde" na Rabu i "Klačine" nanosa, intenzivno od 1969. do 1977. godine kasnije u selu Hrvače kod Sinja, koje u početku i nisu imale tu nastavljena, ali smanjenim intenzitetom. Plohe na vernamjenu. Plohe su osnovane 1956. godine, a u razdo-fenskim škriljevcima u Zrmanji i vapnencima na Rabu brzo su napuštene zbog nedostatka sredstava, dok ploha Klačine na vapnencima i danas egzistira i znanstve * Dr. se. Vlado Topić, Institut za jadranske kulture i melioraciju no je obrađena u dijelu koji se odnosi na melioracijske krša, Put Duilova 11, 21000 Split |
| ŠUMARSKI LIST 13/2003 str. 54 <-- 54 --> PDF |
V. Topic: ŠUMSKA VEGETACIJA NA KRŠU KAO ZNAČAJAN ČIMBENIK ZAŠTITE TLA OD EROZIJE Šumarski list SUPLEMENT (2003). 51-64 učinke provedenih biološko-tehničkih mjera na zaštiti tla od erozije i izboru šumskih vrsta, kako autohtonih tako i alohtonih, pri pošumljavanju krša, kao i njihov melioracijski učinak u odnosu na pedosferu (Topić, 1982, 1988, 1990, 1992, 1997, 1999). Na plohi nisu uspostavljene pokusne parcele i potrebni mjerni instrumenti za merenje erozije na licu mjesta, a za mjerenje erozije na razini sliva, pokusni objekt nema uvjete jer ne obuhvaća čitavo slivno područje, a ušće bujice nije prikladno za hidrometrijski profil, tj. ne postoji preljev za limnigrafsko praćenje protoka i pronosa nanosa. Imajući u vidu sve te razloge, Odjel za šumarstvo Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu osnovao je 1971. godine trajne pokusne plohe s mjernim instrumentima u slivu bujice Suvave, na kojoj se prati i erozija na razini sliva. Plohe se nalaze na različitim nagibima, različitih su geoloških i pedoloških karakteristika i različitog biljnog pokrova. Istraživanja su proširena i na šume hrasta crnike i alepskoga bora u eumediteranskom krškom području. Rezultati dosadašnjih istraživanja objavljeni su u više radova (Jedlowski i dr. 1975, Topić 1987; Topić i Kadović 1991; Topić 1995,1996, 2000, 2001). Problematikom biološke sanacije erozije bavili suše Vi đakovi ć i dr. (1981, 1984), Gr ač an i dr. (1991), Komlenović i dr. (1992), Mičetić (2000) i dr. Posljednjih godina sve je više radova kod nas i u svijetu posvećenih ulozi vegetacije, posebno šume, na hidrološki režim, bilo da se radi o zaštiti ili isko rištavanju vodnih resursa. Proučavaju se utjecaji šume na otjecanje oborinskih voda, zadržavanje oborina u krošnjama drveća i upijanje vode preko šumskog listinca i rahlog i propusnog šumskog tla (Prpić i dr. 1994, 1997, Martinović 1997, Vrbek 1998, Starčević 2000; Prpić 2001, 2003; Matić 2003, Milković i dr. 2003 i dr.). U ovom se radu iznose rezultati istraživanja utjecaja sastojina crnoga bora, sačuvanih i opožarenih sastojina alepskoga bora, koje se nalaze na različitim nagibima, a različitih su klimatskih i edafskih uvjeta, na površinsko otjecanje oborinskih voda i zaštitu tla od erozije. Rad posvećujem 125. Obljetnici osnutka Kraljevskog nadzorništva za pošumljavanje krasa krajiškog područja - Inspektorata za pošumljavanje krševa, goleti i uređenje bujica u Senju, naše najstarije posebne šumarske krške ustanove (1878-2003), koja je u svojem neprekidnom djelovanju od 1878. do 1942. godine postigla izuzetne rezultate. Osim pošumljavanja kao osnovne djelatnosti, radi na saniranju mnogih Podvelebitskih bujica, i to ponajprije Senjske drage. Osim pošumljavanja sliva, u koritu ove bujice i nekih njenih pritoka izveden je potpuni sustav pregrada, pragova i obaloutvrda, tako da se ona može smatrati gotovo potpuno smirenom. Po tome se uspješno izvedeno saniranje Senjske drage može smatrati najvećim projektom zaštite od bujica na području krša cijeloga Sredozemlja (Ivančević 2003). PRIRODNA OBILJEŽJA KRSKOG PODRUČJA I STANJE EROZIJE Natural characteristics of Karst area and the state of erosion 2.1. Prirodna obilježja krškog područja - Natural characteristics of Karst area U svrhu što boljeg sagledavanja erozije na mediteranskom krškom području Republike Hrvatske, iznosimo osnovne prirodne karakteristike ovoga područja od kojih najvećim dijelom erozija i ovisi. To su svakako geološka podloga i tlo, reljef, klima i biljni pokrov. Geološki sastav i tlo bitni su čimbenici koji utječu na erozijske procese na kršu. Mediteransko krško područje Hrvatske najvećim je dijelom izgrađeno od čistih i tvrdih vapnenaca, otpornih i vrlo propustljivih stijena, koje pokrivaju 80 % površine toga područja, i na kojima je vodna erozija slaba. Međutim, ove stijene bile su prekrivene tankim zemljišnim pokrivačem, koji je u prošlosti potpuno degradiran, s vremenom erodiran i odnesen, a te površine pretvorene u krške goleti - ljuti krš, kao posljedica nekontroliranog uništavanja šumskog pokrivača (sječa, požari, ekstenzivno stočarstvo i dr.) To je već ostvarena, fosilna erozija, koja je sebe negirala, jer je dospjela do otporne vapnenačke podloge i nastale štete teško se mogu ispraviti. Na takvim površinama dominantna je dubinska i kemijska kraška erozija. Manji dio ovog krškog područja, koji pokriva 20 % površine, čine neotporne i vodonepropusne stijene (eocenski fliš, tercijarni lapori, verfenski škriljevci, pješčenjaci) na kojima je erozija tla vodom dominanatna i jaka, s produkcijom nanosa preko 5.000 mVha godišnje (Topić 1987, 1988, Mičetić 2000). Osim geološke podloge značajan čimbenik u zaštiti tla od erozije na kršu su i svojstva samog tla, pogotovo onih koja određuju njegov kapacitet za infiltraciju. Tla s nepropustljivim B horizontom imaju smanjeni infiltracijski kapacitet, intenzivnije površinsko otjecanje oborinske vode i izraženu eroziju. Reljef ovog područja u osnovi je tektonskog porijekla, s vrlo izraženim tektonskim oblicima (antiklinale, sinklinale i dr.). Na njemu su zastupljeni svi karakteristični površinski i podzemni oblici krške morfologije: škrape, vrtače, krška polja i dr. Reljef je energetski čimbenik erozije tla vodom. Na intenzitet erozije utječe veličinom nagiba i duljinom padine. Utjecaj reljefa je izražen na nepropusnim i neotpornim stjenama, a nemjerljiv na golim vapnencima. Od ukupne površine mediteranskog krškog područja Hrvatske na ravnice, tj. na površine čiji je nagib |
| ŠUMARSKI LIST 13/2003 str. 55 <-- 55 --> PDF |
V. Topic: ŠUMSKA VEGETACIJA NA KRŠU KAO ZNAČAJAN ČIMBENIK ZAŠTITE TLA OD EROZIJE Šumarski list SUPLEMENT (2003), 51-64 manji od 5 %, otpada 3.847 km2 ili 25 %, a nagnute površine, s nagibom većim od 5 %, 11.542 km2 ili 75 %. Prema tomu, reljef ovoga područja vrlo je razvijen, i kao takav pruža povoljne uvjete za eroziju tla vodom. Klima mediteranskog krškog područja Hrvatske je sredozemna, odnosno umjereno sredozemna. Osnovno je obilježje klime ljetna suša s visokim temperaturama, dok su zime u prosjeku relativno blage, s mnogo kiše. Oborine kao najvažniji čimbenik erozije na ovom području po količini vrlo su različite i kreću se uglavnom od 600 do 3.000 mm godišnje. Srednja godišnja temperatura ovoga područja iznosi 11,2 °C, a srednja količina oborina 1.400 mm, koje rastu od mora i otoka prema unutrašnjosti i vertikalno s nadmorskom visinom. Uglavnom su koncentrirane u hladnijoj polovici godine (X-XI1 mjesec), kada su i vrlo intenzivne (s preko 200 mm na dan), dok je topla polovica godine (IV-IX mjesec) suha, što osobito vrijedi za ljeto. Ostali klimatski čimbenici kao vjetar, temperatura, mraz, insolcija od manjeg su utjecaja na eroziju, iako eolska erozija ponegdje može biti dominantan proces. Klima pruža povoljne uvjete za eroziju tla na kršu. Biljni pokrov, posebice šuma, najdjelotvorniji je čimbenik pri sprječavanju ubrzane (ekscesivne) erozije. U dobro očuvanoj šumi s kojom se pravilno gospodari nema ubrzane erozije, javlja se samo normalna erozija u kojoj je odnošenje tla znatno ispod erozijske tolerancije. Problem je u tome što je biljni pokrov na mediteranskom krškom području Hrvatske jako devastiran i oskudan, a time je smanjena i njegova protuerozijska funkcija. Uzroke takovome stanju treba tražiti u trajnom i vjekovnom procesu devastacije biljnog pokrova na ovome području, gdje su povijesne i ekonomsko- socijalne prilike ostavile duboke tragove, još više produbljene specifičnim ekološkim prilikama. Rezultat uništavanja prirodnog biljnog pokrova su nepregledne krške goleti. Danas na mediteranskom krškom području Hrvatske ima pod šumom 575.071 ha (Topic , 1994). Međutim, visoke i ekonomski najvrjednije šume sudjeluju sa svega 9,9 %, dok su one devastirane (panjače, šikare, makije) zastupljene na površini od preko 518.000 ha. Kamenjare - kraške goleti prostiru se na 397.600 ha. Ovako nepovoljna struktura šumskog fonda svakako pospješuje i daljnje erozijske procese na ovome području. Iz ovog kratkog prikaza vidljivo je da su prirodni uvjeti na krškom području Hrvatske vrlo povoljni za razvoj različitih erozijskih procesa. Dovoljno je bilo da čovjek svojim neracionalnim gospodarenjem ugrozi prirodni biljni pokrov, pa da u velikom dijelu ovoga područja postanu potpune goleti. Kako se tlo na kršu vrlo teško i sporo stvara, pitanje njegove zaštite od prvorazrednog je značenja. Međutim, teško će ga se i zaštiti pri postojećem pluvijometrijskom režimu, reljefu i odsustvu ili oskudici biljnoga pokrova. 2.2. Stanje erozije i provedeni protuerozijski radovi State of erosion and aplied antierosion measures Točnih podataka o stanju površinskih erozijskih procesa na krškom području Hrvatske još nema, jer nije izrađena karta erozije. Međutim, ipak je moguće na temelju dosadašnjih istraživanja i postojeće dokumentacije (studija, elaborata, katastra bujica, investicijskih projekata i dr.), dati dosta točne podatke o površinama zahvaćenim erozijom, broju bujica i njihovoj razornosti. Od ukupne površine mediteranskog krškog područja Republike Hrvatske (15.389 km2), različitim intenzitetom erozije tla vodom (I - V kategorija), zahvaćeno je 14.620 km2 ili 95 %, od toga značajnijom erozijom oko 40 %. Ukupna produkcija nanosa, s erozijom zahvaćenih površina, iznosi 3.801.200 m3 /godišnje, odnosno 260 mVkmVgodišnje. Prema podacima (Topić 1987, Mičetić 2000) na ovom području registrirano je 779 bujičnih vodotoka, s ukupnom slivnom površinom od 3.235 km2, što ga ujedno i čini jednim od najvećih bujičnih područja u Republici Hrvatskoj. Najveće površine zauzima III kategorija erozije, 31,05 %, a zatim slijede IV kategorija, 25,5 %, II kategorija, 23,5 %, V kategorija, 13,4 % i I kategorija 6,5 %. Dakle, pod I, II i III kategorijom erozije nalazi se 1.975,6 km2 ili 61,1 % od ukupne slivne površine. Na temelju dosadašnjih eksperimentalnih istraživanja intenzitet erozije na tipičnom kršu kreće se u granicama vrlo slabe erozije (V kategorija) s prosječnom produkcijom nanosa ispod 100 mVkmVgodišnje, dok je na nepropusnoj flišnoj podlozi erozija znatno jača (I kategorija) i kreće se i do preko 5.000 mVkmVgodišnje. Ako se količina nanosa, tj. masa koja se svake godine pokreće različitim procesima erozije, pretvori u ekvivalentne hektare s debljinom sloja od 20 cm, onda se godišnje ugrožava 1.900 ha. Međutim, teško se može govoriti o trajnim gubicima nanosa, jer za ovo područje nije izrađena karta erozije, osim za neke manje slivove u Istri, ali grubo se može uzeti da količina nanosa koja nepovratno odlazi u Jadransko more iznosi 2.280.720 mVgodišnje ili 60 % od mase produciranog nanosa, što odgovara površini od 1.140 ha debljine sloja od 20 cm. Erozija na opožarenim šumskim površinama mediteranskog krškog područja poprima ekscesivne razmjere, gdje u vrlo kratkom vremenu nakon požara nestaje sloj tla koji je vegetacija stoljećima stvarala i čuvala. Zbog toga zaštita tla od erozije i bujica na ovom krškom području ima veliko gospodarsko i društveno značenje. Ovom je problemu od davnina poklanjana velika |
| ŠUMARSKI LIST 13/2003 str. 56 <-- 56 --> PDF |
V. Topic: ŠUMSKA VEGETACIJA NA KRŠU KAO ZNAČAJAN ČIMBENIK ZAŠTITE TLA OD EROZIJE Šumarski list SUPLEMENT (2003), 51-64 pozornost i od samog stanovništva, pogotovo njegovog priobalnog i otočnog dijela, gdje su uslijed nepovoljnih prirodnih karakteristika (fliš) izraženi oštri erozijski procesi. Da bi se sačuvalo tlo podizane su uske terase obradivih površina, koje su odigrale značajnu ulogu u razvoju poljoprivrede ovoga područja, a njihovim podizanjem spriječeno je odnošenje plodnog tla u more. Uz terasiranje, primjenjivane su i druge mjere i metode u zaštiti tla od erozije. Međutim, može se slobodno reći da nije, osim Senjske drage, poznat drugi primjer kompleksnog rješavanja problema erozije. Uglavnom su izgrađivane pregrade i izvođeni regulacijski radovi u donjim tokovima bujice, dok su biološki radovi u slivu bili malog obima. Takva orijentacija u početku je bila opravdana, jer je neke objekte trebalo hitno zaštititi od razaranja i uništavanja, pa se nije moglo čekati potpu- Slika 1. Senjska draga 1935, pogled s Vratnika prema gradu Senju Figure 1 Valley of Senj 1935, a view from Vratnik towards town Senj (Gradski muzej Senj) Na području Dalmacije, već 1885 godine Ministarstvo poljoprivrede tadašnje Austrije, osniva Sekciju za uređivanje bujica. Ta Sekcija, sa sjedištem u Zadru, radi na uređivanju bujica širom Dalmacije. Za svoga djelovanja, do 1918. godine, Sekcija je uredila 49 bujica (Jedlowski, 1958). U razdoblju od 1918. - 1930, rađeno je vrlo malo, da bi tek nakon donošenja Zakona o uređivanju bujica 1930. godine taj obim bio pojačan sve do početka II. svjetskog rata. Odmah nakon rata nastavljeni su radovi na uređivanju bujica, a na intenzitetu su dobili tek posije 1947. godine, preuzimajući radove na zaštiti hidrosustava (G o d e k, 1957). Bujičarstvo je u sklopu šumarstva sve do 1952. godine, kada organizacijski prelazi u vodoprivrednu službu. Međutim, ono je i dalje vezano za šumarstvo, jer se bujice nalaze na području šumskog zemljišta, a njihovo se trajno saniranje postiže jedino podizanjem i održavanjem šuma u njihovim slivovima. Prema podacima postojeće dokumentacije, u razdoblju od Austro-Ugarskc do danas, u bujičnim slivovima na krškom području Republike Hrvatske izgrađene su 4.663 pregrade i regulirano 85.866 m bujičnih korita. Od bioloških radova, obavljena su pošumljavanja no saniranje slivova. Međutim, danas treba najintenzivnije raditi na sprječavanju uzroka ubrzane erozije, a to je moguće jedino kompleksnim mjerama opće zaštite tla u čitavom slivu. Radovi na zaštiti tla od erozije i uređenja bujica, otpočeli su u ovom području vrlo rano. Prve radove na uređenju bujica proveo je poznati graditelj general F. Vukasović 1785. godine na području Senjske drage (Ivančević, 1995). Kasnije su ti radovi sporadično nastavljeni da bi osnivanjem Nadzorništva - Inspektorata u Senju i donošenjem Zakona o uređenju bujica 1895. godine dobili na intenzitetu i značaju. Radom naše najstarije i posebne krške ustanove sanirane su mnoge Podvelebitske bujice, a slivno područje Senjske drage potpuno uređeno i sanirano(slike 1 i 2). Slika 2. Senjska draga danas, najsačuvaniji ostaci šuma autohtonog crnoga bora u području Rončevića doca Figure 2 Valley of Senj today, the most preserved rests of forest of autochthonous black pine in the area of Roncevic little valley (Foto: M. Tomljanović) na ukupnoj površini od 4.458 ha (Topic i Leko, 1987; Mičetić,2000). Dosadašnji radovi, kako oni tehnički tako i biološki, na zaštiti tla od erozije i uređenju bujica na ovom krškom području, vrlo pozitivno su utjecali na sprječavanje erozijskih procesa. Smiren je jedan dio bujičnih vodotoka, posebno tamo gdje je odnos između pošumljenih i nepošumljenih površina povoljan. Međutim, ukupan obim izvedenih protuerozijskih radova još uvijek je mali, obzirom na površine zahvaćene erozijom, kao i intenzitet same erozije, što se naravno reflektiralo na povećanu produkciju i pronos nanosa, kako je naprijed navedeno. Stoga je potrebno i dalje intentivno raditi na saniranju erozijskih procesa u ovim bujičnim vodotocima i to, kako u samom koritu, tako i na čitavom slivu (pošumljavanjc goleti, melioracija devastiranih šuma i šikara, te odgovarajući agrotehnički zahvati na poljoprivrednim površinama, u kojima su vidljivi procesi erozije). |
| ŠUMARSKI LIST 13/2003 str. 57 <-- 57 --> PDF |
V. Topic: ŠUMSKA VEGETACIJA NA KRŠU KAO ZNAČAJAN Č1MBHN1K ZAŠTITF. TLA OD EROZIJE Šumarski list - SUPLEMENT (2003), 51-64 Procjenjuje se, na temelju postojeće dokumentacije, Leko, 1987). Najveći obim gradevinsko-tehničkih i da bi samo na području Dalmacije bilo potrebno utrošiti bioloških radova planira se u priobalnom pojasu, stoje i u bujičnim koritima 1.207.046 m3 građevinskog materazumljivo, obzirom daje to i po površini najveće slivno rijala, dok se u slivu od bioloških radova smatra popodručje, koje ima i najveći broj bujičnih vodotoka, a uz trebnim zahvatiti površinu od 8.975 ha (Topić i to se nalazi i na strmim erodibilnim flišnim terenima. OBJEKTI ISTRAŽIVANJA I METODA RADA Objects of investigation and method of work Istraživanja su provedena u bujičnim slivovima eumediteranskog i submediteranskog krškog područja Republike Hrvatske, na pokusnim plohama B4, B5, B8 i B9. Plohe B4 i B5 nalaze se u slivu bujice Suvave kodMuca, u Gospodarskoj jedinici "Borovača", predjeluModraš, u odjelu 52 b, na nadmorskoj visini od 550 mzapadne ekspozicije i nagiba od 32°. Izgrađene su od Slika 3. Sastojina crnoga bora s pokusnim plohama u slivu bujice Suvavc Figure 3 Stand of black pine with experimental plots in the basin of torrent Suvava (Foto: V. Topic) Ove šume pokrivaju dio bujičnog sliva Suvave i imaju ponajprije zaštitnu protuerozijsku ulogu. Radi potpunijeg i cjelovitijeg istraživanja problema erozije i zaštite tla na kršu, uspostavljene su, zahvaljujući financijskim sredstvima Ministarstva znanosti i Hrvatskih šuma, nove eksperimentalne plohe u eumediteranskom krškom području u sačuvanim i opožarenim sastojinama alepskog bora (plohe B8 i B9). Ploha Bx nalazi se u laporovitih vapnenaca s plitkim i jako skeletnim smedim tlom (kalcikambisol). Ploha B4 je u progaljenom dijelu sastojine crnog bora s potpuno sačuvanim humusno akumulacijskim horizontom obraslim gustim travnim pokrovom, a ploha B5 je u čistim i zrelim sastojinama crnoga bora potpunog sklopa s vrlo malim učešćem autohtonih vrsta u podstojnoj etaži (slike 3 i 4). Slika 4. Ploha B5 u sastojini crnoga bora potpunog sklopa, nagiba 32° Figure 4 Plot B5 in stand of full canopy black pine, inclination 32° (Foto: V. Topic) sačuvanim starim sastojinama alepskoga bora u Gospodarskoj jedinici "Kozjak-Kaštela", predjel Rupotine, u odjelu 55a, na nadmorskoj visini od 227 m istočne ekspozicije i nagibu od 28°. Na njoj se nalazi smeđe tlo na koluvijalnom brečastom laporovitom vapnencu. Ove šume pokrivaju dio bujičnog sliva Rupotine i imaju ponajprije protuerozijsku ulogu (slike 5 i 6). Slika 5. Sastojina alepskoga bora u slivu bujice Rupotine Slika 6. Ploha BK u sastojini alepskoga bora, nagiba 28° Figure 5 Stand ofaleppo pine in the basin of torrent Rupotine Figure 6 Plot Bg in stand of aleppo pine, inclination 28° (Foto: V. Topic) (Foto: V. Topic) |
| ŠUMARSKI LIST 13/2003 str. 58 <-- 58 --> PDF |
V. Topic: ŠUMSKA VEGETACIJA NA KRŠU KAO ZNAČAJAN ČIMBENIK ZAŠTITE TLA OD EROZIJU Šumarski liši - SL´PLF.MENT (2003). 51-64 Ploha B9 nalazi se na požarištu alepskoga bora u Gospodarskoj jedinici "Mosor-Perun", predjel Kučine, u odjelu 7a, na nadmorskoj visini od 212 m zapadne ekspozicije i nagibu od 22°. Prije požara 2001. godine sastojinu je uglavnom činio alepski bor s primjesama čempresa starosti 29 godina. Geološki ploha je homogena, izgrađena od laporovitih vapnenaca na kojima se nalazi rendzina na laporu erodirana (Vrbek, 2002). Prirodna sukcesija šumske vegetacije na plohi je pri- Slika 7. Opožarena sastojina alepskoga bora 2001. godine i cro zijski nanos nakon požara, predjel Kučine Figure 7 Burned stand of aleppo pine year 2001 and erosion talus after the fire, Kučine area (Foto: V. Topic) sutna, i uz obnovljeni alepski bor nalazimo i autohtone makijske elemente (slike 7 i 8). Slika 8. Ploha B9 u opožarenoj sastojini alepskoga bora dvije godine nakon požara, nagib 22° Figure 8 Plot B9 in burned stand of aleppo pine two years after the fire, inclination 22° (Foto: V. Topic) Na plohama pod sastojinom crnoga i alepskoga bora (plohe B4, B5, B8 i B9) obavljene su izmjere na vegetaciji, uzeti uzorci listinca i otvoreni pedološki profili iz kojih su uzeti uzorci tla i laboratorijski analizirani. U promatranom je razdoblju, na postavljenim pokusnim plohama od 50 i 100 m2, svaka sa svojim spremnikom, praćeno i izravno mjereno erozijsko djelovanje oborinske vode. Istraživanje utjecaj sastojina crnoga bora (plohe B4 i B5), sačuvanih sastojina alepskoga bora (ploha B8) i opožarene sastojine alepskoga bora (ploha B9) na zaštitu tla od erozije prouzročene kišom. Plohe su ograđene betonskom ili limenom ogradom. Ograda je postavljena tako da pokusne plohe ne mogu primiti vodu sa strane, niti je nekontrolirano gubiti s njezine površine. Na donjem dijelu plohe nalazi se spremnik za prihvaćanje erozijskog nanosa. Na mjernim instrumentima (kišomjer, ombrograf, termograf, termometri) postavljenim na pokusnim plohama, motritelji su svaki dan u 7 sati upisivali podatke u Dnevnik motrenja meteorološke postaje, a u erodibilnim danima mjerili količinu vode u spremnicima i uzimali uzorke za laboratorijsku analizu. REZULTATI ISTRAŽIVANJA - Research results 4.1. Površinsko otjecanje oborina i gubici tla u sastojinama crnog bora Surface flow of rainfall and soil loss in the stands of black pine U razdoblju od 1999. do 2002. godine u slivu bujice Suvave kod Muca koja zahvaća površinu od 1.823 hektara, u pojasu između 460 i 961 m nadmorske visine uspostavljene su pokusne plohe (B4 i B5) pod kulturama crnoga bora, koje zauzimaju 10,7 % ukupne površine sliva i na kojima se izravno prati erozijsko djelovanje oborinske vode. Na istraživanim pokusnim plohama godišnje količine oborina kretale su se od 1.084,2 do 1.396,5 mm, a srednja godišnja vrijednost iznosila je 1.277,8 mm. Otjecanje i zemljišne gubitke izazvale su oborine od 9,0 do 87,0 mm. Od ukupno 395 kišnih dana bilo je 89 erodibilnih, s oborinama koje su uzrokovale otjecanje. Podaci o srednjim mjesečnim vrijednostima oborina i otjecanja na plohama B4 i B5, za istraživano su razdoblje, prikazani na grafikonu 1. Iz navedenih podataka može se zaključiti kako se srednje mjesečne vrijed |
| ŠUMARSKI LIST 13/2003 str. 59 <-- 59 --> PDF |
V. Topic: ŠUMSKA VEGETACIJA NA KRŠU KAO ZNAČAJAN ČIMBENIK ZAŠTITE TLA OD EROZIJE Šumarski list SUPLEMENT (2003), 51-64 nosti površinskog otjccanja kreću u sljedećim granicaplohi B4 od 0,0027 do 0,1389 i na plohi B5 od 0,0041 do ma: na plohi B4 (progala u staroj sastojini crnoga bora s 0,2516. Srednje godišnje vrijednosti površinskog otjepotpuno sačuvanim humusno akumulacijskim horizoncanja iznose: u staroj i progaljenoj sastojini crnoga bora tom, obraslim gustim travnim pokrovom šašike, nagiba obraslom travnim pokrovom - 15,87 mm/m2 (158,7 32°) od 0,19 do 3,80 mm i na plohi B5 (stara sastojina mVha), s koeficijentom otjecanja od 0,015; u staroj sascrnoga bora potpunog sklopa, nagiba 32°) od 0,32 do tojini crnoga bora potpunog sklopa - 28,5 mm/m2 (285,1 4,81 mm. Koeficijenti površinskog otjecanja kreću se na mVha), s koeficijentom otjecanja od 0,027. 250 200 f Š o o 1 II 111 IV V VI VII VIII IX X XI XII mjesec -month —— oborine, razdoblje 1999.-2002. -rainfall, period 1999-2002 1 L = III IV V VI VII VIII IX X XI XII mjesec -month Ploha B4 progaljena sastojina crnoga bora s gustim travnim pokrovom, nagib 32°, razdoblje 1999.-2002. -Plot B4 open stand of black pine with grass cover, inclination 32°, period 1999-2002 Ploha B, sastojina crnoga bora potpunog sklopa, nagib 32°, razdoblje 1999.-2002. -Plot 5, stand of full canopy black pine, inclination 32°, period 1999-2002 Grafikon 1. Srednje mjesečne vrijednosti oborina i površinskog otjecanja na pokusnim plohama u sastojinama crnoga bora Graph 1 Average monthly values of rainfall and of surfaceflowof on the experimental plots in the stands of black pine |
| ŠUMARSKI LIST 13/2003 str. 60 <-- 60 --> PDF |
V. Topic: ŠUMSKA VEGETACIJA NA KRŠU KAO ZNAČAJAN ČIMBENIK ZAŠTITE TLA OD EROZIJE Šumarski list - SUPI.EMENT (2003). 51-64 Iz danih podataka vidi se kako je nizak postotak površinskog otjecanja oborinske vode na plohama u sastojinama crnoga bora i kako intercepcija, isparavanje i infiltracija vode u tlo iznosi i do 97,3 % godišnje na plohi pod starom sastojinom crnoga bora potpunog sklopa, na nagibu od 32°. Vrijednosti srednjih mjesečnih gubitaka tla prikazane su na grafikonu 2. Iz navedenih podataka vidljivo je 0,6 -p a 0.5 H kako se erozijski gubici (količine suhog mulja odnesene s plohe u spremnik) kreću za plohu B4 od nule, u mjesecu srpnju, do 0,2728 g/m2 u mjesecu studenom i za plohu B5 od nule , u mjsecu srpnju, do 0,5093 g/m2 u mjesecu travnju. Srednje godišnje vrijednosti gubitaka tla na plohama pod kulturom crnoga bora, za istraživano razdoblje, iznose: pod starim progaljenim kulturama crnoga bora s gustim travnim pokrovom na nagi -a I 0,3 = 0,2 § 0.1 00 Juli I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII mjesec -month M Ploha B4 progaljena sastojina crnoga bora s gustim travnim pokrovom, nagib 32°, razdoblje 1999.-2002. - Plot B4 open stand of black pine with thick grass cover, inclination 32°, period 1999-2002 Ploha B, sastojina crnoga bora potpunog sklopa, nagib 32°, razdoblje 1999.-2002. Plot 5, stand of full canopy black pine, inclination 32°, period 1999-2002 Grafikon 2. Srednje mjesečne vrijednosti gubitaka tla na pokusnim plohama u satojini crnoga bora Graph 2 Average monthly values of soil loss on the experimental plots in the stands of black pine bu 32° - 1,2071 g/nf ili 0,0121 t/ha, a pod starim kulturama crnoga bora potpunog sklopa na nagibu 32° - 2,2882 g/rm ili 0,0229 t/ha. Maksimalne godišnje vrijednosti erozijskih gubitaka tla iznose na plohi B4 - 1,8376 g/nf i na plohu B5 - 5,404 g/m2 (0,054 t/ha). U tablici 1 prikazana su površinska otjecanja i gubici tla u sastojinama crnoga bora po erodibilnim danima. Kao što se može vidjeti iz tablice 1, u 2002. godini došlo je deset puta do pojave erozije. Najveće vrijednosti površinskog otjecanja i odnošenja tla zabilježene su 10. i 12. kolovoza , te 23. rujna. Kiša koja je padala s 9. na 10. kolovoza imala je vrlo visoki intenzitet od 57,23 mm/sat i trajala je l20 (od 1435 do 1515 i od 1700 do 174") a pod zaštitom sastojina crnoga bora površinska otjecanja na pokusnim plohama B4 i B5 iznosila su samo 1,24 mm/m2 s gubicima tla od 0,0004 t/ha. Dva dana poslije, 12. kolovoza zabilježen je novi erozijski nanos. Kiša je padala 10 sati, imala je umjereni intenzitet (8,72 mm/sat), a ukupno je palo 87,2 mm/m2, što je i najveća količina oborina u ovoj godini i s najvećim površinskim otjecanjem (17,69 mm/m2) i gubicima tla (0,0084 t/ha). Sve je to pospješila i kiša od 10. kolovoza koja je potpuno zasitila tlo vodom i prevlast su preuzeli procesi filtracije, stoje na pokusnim plohama pod sastojinom crnoga bora izazvalo 12. kolovoza pojačano površinsko otjecanje i eroziju tla. Isti je slučaj i s oborinama, površinskim otjecanjem i gubicima tla od 23. rujna. Iz ovoga se vidi da su sastojine crnoga bora imale odlučujući učinak u zaštiti tla od erozije. One su svojim krošnjama ublažavale i sprječavale razorno djelovanje kišnih kapi, značajni dio oborina na njima zadržali, a ostali dio kroz krošnju i niz deblo propustili na površinu rahlog i propusnog šumskog tla, koje ih je ovako usporene lakše upijalo i infiltriralo. Dakle, iz tablice 1 vidljivo je da su u ovoj godini ukupni gubici tla na pokusnim plohama B4 i B5 iznosili 0,0038, odnosno 0,0163 t/ha, stoje znatno ispod tolerantnog godišnjeg odnošenja, pa opasnosti od erozije nema ili je ona neznatna. Međutim, ako bi ova tla i na ovom nagibu ostala bez sastojine crnoga bora, odnosno bez vegetacijskog pokrova, rizik od erozije bio bi ekstremno visok ili katastrofalan. |
| ŠUMARSKI LIST 13/2003 str. 61 <-- 61 --> PDF |
V. Topic: ŠUMSKA VEGETACIJA NA KRŠU KAO ZNAČAJAN ČIMBENIK ZAŠTITE TLA OD EROZIJE Šumarski list - SUPLEMFNT (2003), 51-64 Tablica 1. Površinsko otjecanje oborina i gubici tla na pokusnim plohama B4 i B5 u sastojinama crnoga bora (2002.) Table I Surface flow of rainfall and soil loss on the experimental plots B4 and B5 in the stands of black pine (2002) Datum pojave Trajanje Intenzitet erozije Oborine oborina oborina Date of Rainfall Duration Intensity of beginning of rainfall rainfall of erosion 2002. mm/m2 h """ mm/sat 19.02. 39,1 10.04. 43,8 10 ls 29.05. 43,2 4,21 02.08. 30,0 04" 10.08. 76,3 1 ;" 57,23 12.08. 87,2 10"" 8,72 12S 07. 09. 47,3 33,39 925 23.09. 61,1 6,49 12. 10. 24,1 9 >» 2,45 19. 11. 33,0 40"" 8,25 I 485,1 Progaljena sastojina crnoga bora s travnim pokrovom Open stand of black pine with grass cover Ploha B4 -Plot B4 Sastojina crnoga bora potpunog sklopa Stand of full canopy black pine Ploha B5 -Plot B, Nagib 32° -Inclination 32° Otjecanje Gubici tla Otjecanje Gubici tla Flow off Soil loss Flow off Soil loss mm/m2 t/ha mm/m2 t/ha 0,60 0,00032 0,67 0,00037 0,46 0,00028 0,53 0,00052 0,35 0,00056 0,49 0,00087 0,35 0,00081 0,53 0,00111 1,10 0,00010 1,24 0,00038 1,42 0,00043 17,69 0,00840 0,53 0,00015 1,06 0,00047 0,92 0,00018 5,12 0,00239 0,53 0,00029 1,24 0,00082 0,57 0,00064 1,20 0,00100 6,79 0,00377 29,77 0,01633 4.2. Površinsko otjecanje oborina i gubici tla u sačuvanim i opožarenim sastojinama alepskog bora Surface flow of rainfall and soil loss in preserved and burned stands of aleppo pine U sklopu istraživanja utjecaja šumske vegetacije na zaštitu tla od erozije, uspostavljene su početkom 2002. godine nove pokusne plohe u području Splita i Solina, u gospodarskim jedinicama "Mosor-Perun" i "Kozjak- Kaštela", s različitim nagibima, različitim geološkim i pedološkim karakteristikama u sačuvanim i opožarenim sastojinama alepskoga bora. Ploha B8 nalazi se u sačuvanim starim sastojinama alepskoga bora istočne ekspozicije i nagiba 28° u slivu bujice Rupotine, čiji perimetar zahvaća prostor iznad Solina do Klisa, podno brda Kozjak, na nadmorskoj visini između 5 i 650 m, površine 542 ha (slika 6). Niži položaji bujice pripadaju pojasu hrasta crnike (Quercetum ilicis), dok se oni viši nalaze na prelazu k pojasu bijelog graba (Carpinetum orientalis). Na ovoj pokusnoj plohi, u razdoblju od 22. kolovoza 2002. godine do 22. kolovoza 2003. godine, količina oborina iznosila je 826,3 mm. Otjecanje i zemljišne gubitke izazvale su oborine od 18,3 do 68,6 mm (tablica 2). Od ukupno 78 kišnih dana bilo je 8 erodibilnih. Podaci o srednjim mjesečnim vrijednostima oborina i otjecanja na plohi B8 prikazani su na grafikonu 3. Iz navedenih podataka može se zaključiti da se srednje mjesečne vrijednosti površinskog otjecanja kreću od nule do 2,03 mm. Srednje godišnje vrijednosti površinskog otjecanja na ovoj plohi u prvoj godini istraživanja iznose 6,88 mm/m2, s koeficijentom otjecanja od 0,0087. U erodibilnim danima koeficijent se kretao od 0,0029 do 0,0556, a suhog mulja je odneseno 4,2982 g/m2 plohe (0,043 t/ha). Ploha B9 nalazi se neposredno do sliva bujice Rupotine, u opožarenoj sastojini alepskoga bora u Gospodarskoj jedinici "Mosor-Perun", predjelu Kučine, na nadmorskoj visini od 212 m zapadne ekspozicije i nagiba 22° (slika 8). Prije požara 2001. godine sastojinu je uglavnom činio alepski bor s primjesama čempresa, starosti 29 godina. Nakon požara, prirodna sukcesija šumske vegetacije na plohi je prisutna, i uz obnovljeni alepski bor nalazimo i autohtone makijske elemente. Na ovoj pokusnoj plohi u prvoj godini istraživanja, drugoj nakon požara, od 78 kišnih dana bilo je 18 erodibilnih, a srednje mjesečne vrijednosti površinskog otjecanja kretale su se od nule do 14,56 mm (grafikon 3). Godišnja vrijednost površinskog otjecanja iznosila je 37,81 mm/m2, s koeficijentom otjecanja od 0,0478. Maksimalni koeficijent površinskog otjecanja iznosio je 0,2697. Suhog mulja je odneseno 19,927 t/ha (tablica 2). Najveća količina erozijskog nanosa iznosila je 19,51 t/ha, a zabilježena je 24. rujna 2002. godine, poslije oborina od 150,6 mm koje su trajale tri dana. Nažalost, nemamo podatke o intenzitetu oborina, jer je ploha bila tek uspostavljena, ali bez mjernih instrumenata (ombrograf, kišomjer), tako da smo za to razdoblje do uspostavljanja mjernih instrumenata na pokusnim plohama B8 i B9 koristili oborinske podatke s glavne meteorološke postaje Split-Marjan. Prema tomu, ovaj crozijski nanos prouzročen je s tri kiše 22., 23. i 24. rujna 2002. godine. Prva je pala u količini od 42,0 mm, druga 68,6 mm, a treća 40,0 mm. Koje su od |
| ŠUMARSKI LIST 13/2003 str. 62 <-- 62 --> PDF |
V. Topic: ŠUMSKA VEGETACIJA NA KRŠU KAO ZNAČAJAN ČIMBENIK ZAŠTITE TLA OD EROZIJE Šumarski list - SUPLEMENT (2003). 51-64 ove tri kiše prouzročile jaču eroziju, ne možemo tvrdiNa ovakvim erodibilnim tlima, ostalim bez šumske veti, pa je to i razlog da sve tri kiše skupa uzimamo kao getacije nakon požara, kiše koje su padale tijekom kouzročnike ovog erozijskog nanosa, koji iznosi 19,51 lovoza i rujna potpuno su zasitile tlo i stvorile predut/ ha ili 97,9 % ukupnog godišnjeg nanosa. Razlog za vjete za površinsko otjecanje i visoke vrijednosti eroovako visoke vrijednosti erozijskog nanosa na plohi B9 zijskog nanosa. nalazimo u trenutnom stanju vegetacijskog pokrova. * c "C c o VIII IX X XI XII I II III IV V VI VII mjesec -month - - oborine, razdoblje 2002/2003. - rainfall, period 2002/2003 16 14 10 8 6 4 2 0 1ÜUU J] VIII IX XI XII I II in IV V VI VII mjesec -month Ploha B8 sačuvana sastojina alepskoga bora, nagib 28°, razdoblje 2002.-2003. Plot Bspreserved stand of aleppo pine, inclination 28°, period 2002-2003 B Ploha B, opožarena sastojina alepskoga bora, nagib 22°, razdoblje 2002.-2003. Plot B„ burned stand of aleppo pine, inclination 22°, period 2002-2003 Grafikon 3 Srednje mjesečne vrijednosti oborina i površinskog otjecanja na pokusnim plohama u sačuvanim i opožarenim sastojinama alepskoga bora Graph 3 Average monthly values of rainfall and of surface flow off on the experimental plots in preserved and burned stands of aleppo pine |
| ŠUMARSKI LIST 13/2003 str. 63 <-- 63 --> PDF |
V Topic: ŠUMSKA VEGETACIJA NA KRŠU KAO ZNAČAJAN ČIMBENIK ZAŠTITE TLA OD EROZIJE Šumarski list - SUPLEMENT (2003), 51-64 Kolika je važnost ili značaj šumske vegetacije na ristike na kojima pada ista količina oborina i istim inkršu u zaštiti tla od erozije najbolje se uočava ako iz tenzitetom, godišnja vrijednost površinskog otjecanja priloženih podataka u tablici 2 usporedimo površinsko na plohi B8 pod sastojinama alepskoga bora potpunog otjecanje i eroziju na pokusnim plohama B8 i B9. Iako sklopa i nagiba 28° iznosi 6,88 mm/m2, a gubici tla plohe imaju gotovo iste geološke i pedološke karakte0,043 t/ha, dok je na plohi Bg na kojoj se nalazi golo, Tablica 2. Površinsko otjecanje oborina i gubici tla na pokusnim plohama Bs i B, u sačuvanim i opožarenim sastojinama alepskoga bora (2002/2003) Table 2 Surface flow of rainfall and soil loss on the experimental plots B^ and B9 in preserved and burned stands ofaleppo pine (2002/2003) Sačuvana sastojina Opožarena sastojina Datum alepskoga bora alepskoga bora pojave Trajanje Intenzitet Preserved stand Burned stand of erozije Oborine oborina oborina ofaleppo pine aleppo pine Date of Rainfall Duration Intensity of Ploha BS-Plot B8 Ploha B9 - Plot B9 beginning of rainfall of rainfall Nagib 32° -Inclinatio 32° of erosion Otjecanje Gubici tla Otjecanje Gubici tla 2002. mm/m2 h""" mm/sat Flow off Soil loss Flow off Soil loss mm/m2 t/ha mm/m2 t/ha 22.08/02 14,1 0,42 0,00563 3,80 0,02511 22.-24. 150,6 2,03 0,03045 14,56 19,51409 08. ´02. 11. 10/02. 25,5 a lo 8,05 0,76 0,00405 2,43 0,09665 12. 10/02. 20.6 95" 2,09 0,34 -1,05 0,01911 03. 11/02. 20,4 35" 5,32 0,42 0.00083 0,49 0,003563 23. 11/02. 21,2 4´-5 4,63 0,17 -1,24 0,01969 01. 12/02. 18,6 6´" 3,02 0,17 -0,65 0.01987 04. 12/02. 19,7 10 * 1,82 0,09 -0,49 0,00249 29. 12/02. 21,9 3´"´ 6,26 0,09 -1,25 0,04518 11 50 01.01/03. 14,5 1,22 --0,32 0,00089 1 20 06.01/03. 18,3 13,73 0,39 0,00098 1,94 0,03293 07.01/03. 27,6 goo 3,45 0,17 -3,48 0,10611 5 10.01/03. 25,3 00 5,06 0,34 0,00028 0,49 0,00248 22.01/03. 32,3 6-w 4,97 0,42 0,00039 0,57 0,00476 7,o 30.01/03. 8,2 1.14 --0,40 0,00270 31.01/03. 5,9 1"" 5,89 --0,41 0,00346 1530 05.02/03. 65,7 4,24 0,42 0,000396 1,70 0,02678 18 35 22.04/03. 9,2 0,49 --0,24 0,00282 Z 519,6 6,23 0,04298 35,51 19,92668 nakon požara nezaštićeno tlo, godišnja vrijednost potojim alepskoga bora. Prema tomu, šumska vegetacija vršinskog otjecanja iznosila je 32,81 mm/m2 i gubitaka odlučujući je čimbenik u zaštiti tla od erozije, pogotovo tla 19,927 t/ha. Razlog za isključenu eroziju ili eroziju s na strmim erodibilnim područjima, što je vidljivo i iz neznatnim gubicima tla na pokusnoj plohi B8 nalazimo ovih istraživanja obavljenim na trajnim pokusnim plosamo u šumskoj vegetaciji, odnosno u sačuvanoj sashama u slivu bujice Suvave i slivu bujice Rupotine. ZAKLJUČCI - Conclusions Na temelju obavljenih istraživanja o utjecaju šumtla od erozije. One svojim krošnjama spriječavaju raske vegetacije na zaštitu tla od erozije, provedenih na zorno djelovanje kišnih kapi, značajan dio oborina na pokusnim plohama pod sastojinama crnoga i alepskoga njima se zadržava, a ostali dio kroz krošnje propuštaju bora u slivovima bujica Suvave i Rupotine, može se na površinu rahlog i propusnog šumskog tla, koje ih zaključiti sljedeće: ovako usporene lakše upija i infiltrira. Površinska su Sastojine alepskoga i crnoga bora u ovim slivoviotjecanja oborinskih voda pod istraživanim sastojinama imaju značajnu i izrazito pozitivnu ulogu u zaštiti ma mala, a gubici su tla znatno ispod tolerantnog go |
| ŠUMARSKI LIST 13/2003 str. 64 <-- 64 --> PDF |
V. Topic: ŠUMSKA VEGETACIJA NA KRŠU KAO ZNAČAJAN ČIMBENIK ZAŠTITE TLA OD EROZIJE Šumarski list - SUPLEMENT (2003). 51-64 dišnjeg odnošenja, pa opasnosti od erozije nema ili je ona neznatna. Srednje godišnje vrijednosti površinskog otjecanja u starim i progaljenim sastojinama crnoga bora sa sačuvanim humusno akumulacijskim horizontom, obraslim gustim travnim pokrovom, na nagibu od 32° (ploha B4), iznose 15,87 mm/m2 (158,7 mV ha), s koeficijentom otjecanja od 0,015 i gubicima tla od 0,0121 t/ha, a u sastojinama crnoga bora potpunog sklopa i bez travnog pokrova, na nagibu od 32° (ploha B5), površinsko otjecanje iznosi 28,51 mm/m2 (285,1 mV ha), s koeficijentom otjecanja od 0,027 i gubicima tla od 0,0229 t/ha. U sačuvanim satojinama alepskoga bora potpunog sklopa, na nagibu od 28° (ploha B8), površinsko otjecanje iznosi 6,88 mm/m2 (68,8 mV ha), s koeficijentom otjecanja od 0,0087 i gubicima tla od 0,043 t/ha, a na LITERATURA Godek, I., 1957: Bujičarstvo i problem erozije tla na krškom području Hrvatske, Krš Hrvatske 2, str. 276-286, Split. Godek, I., 1965: Uređenje bujica u SR Hrvatskoj, Šumarski list, 11-12, Zagreb. Gračan, J., M. Vidaković, T. Littvay, N. Komlenović, P. Rastovski, 1991: Prilog sanaciji erozije na području izvorišta rijeke Une. Radovi, 26 (1): 5-23, Zagreb. Gračanin , Z., 1957: Pedološke prilike demonstracionog objekta kod Peruče, Zagreb. Gropuzzo,I., 1962: Demonstraciono-pokusnaploha za borbu protiv erozije na flišu "Abrami" 1957.-1961. Dokumentacija VOP, Rijeka. Ivančević , V., 1995: Šume i šumarstvo dijela hrvatskog primorskog krša tijekom 19. i 20.vijeka, Disertacija, Senj. Ivančević , V., 1998: 120. obljetnica osnutka posebne senjske šumarske ustanove Kraljevskog nadzorništva za pošumljavanje krasa krajiškog područja - Inspektorata za pošumljavanje krševa, goleti i uređenja bujica. Šumarski list, 11-12, Zagreb. Ivančević , V., 2003: Krš nije samo uspomena nego i opomena, Šumarski list, 5-6, 292-296, Zagreb. Jedlowski , D., 1958: Uređenje bujica, Zbornik DIT-a, Split. Jedlowski, D., A. Jelavić,V. Topić, 1975: Proučavanje osnovnih parametara erozije i bujica na određenim slivovima mediteranskog područja, Institut za jdaranske kulture i melioraciju krša, Split. Komlenović, N., P. Rastovski, B. Mayer, 1992: Suzbijanje erozije na flišu Istre uzgojem opožarenoj površini, na nagibu od 22° (ploha B9), površinsko otjecanje iznosi 37,81 mm/m2 (378,1 mVha), s koeficijentom otjecanja od 0,0478 i gubicima tla od 19,927 t/ha, koji su višestruko veći od tolerantne erozije. Rezultati pokazuju da su gubici tla od erozije na opožarenoj šumskoj površini, na nagibu od 22°, veći za 463 puta nego pod sačuvanim sastojinama alepskoga bora na nagibu od 28°. Na kraju valja istaći da rezultati ovih istraživanja mogu poslužiti za pouzdano određivanje erozije tla vodom na čitavom mediteranskom krškom području Republike Hrvatske, u bujičnim slivovima i na opožarenim šumskim površinama s istim ili sličnim ekološkim uvjetima. - Reference alepskoga bora {Pinus halepensis Mili.) i brnistre (Spartium junceum L.), Radovi 27 (1): 5-14, Jastrebarsko. M art ino vi ć, J., 1997: Tloznanstvo u zaštiti okoliša, Priručnik za inženjere, Državna uprava za zaštitu okoliša, Zagreb. Matić,S.,2003: Uloga šumarstva u zaštiti i očuvanju pitkih voda, Šumarski list, 5-6; 217-219, Zagreb. Mičetić , G., 1987: Vodna erozija u SR Hrvatskoj, Prvo jugoslavensko savjetovanje o eroziji i uređenju bujica, Beograd. M i č e t i ć, G., 2000: Bujice i erozija na području srednjojadranskog krša, Sažeci znanstvenog skupa Unapređenja poljoprivrede i šumarstva s međunarodnim sudjelovanjem (Maleš Petar, Maceljski Milan, ur.). Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 69-70, Zagreb. Milković, I., M. Starčević, M. Pecarević, 2003: Uloga šumarstva u nacionalnom programu evidentiranja, zaštite i očuvanja slatkih voda Republike Hrvatske, Šumarski list, 5-6: 219-229, Zagreb. Petraš, J., 1987: Znanstveno-istraživački rad u oblasti protuerozione zaštite zemljišta i bujičarstva u SR Hrvatskoj, Prvo jugoslavensko savjetovanje o eroziji i uređenju bujica, Beograd. Prpić, B., Z. Seletković, M. Ivkov, I. Tikvić, 1994: Utjecaj sklopa na intercepciju poplavnoj šumi hrasta lužnjaka (Genisto elatae-Quercetum roboris subass. caricetosum remotae Horv. 1938) u stacionaru Opeka kod Lipovljana, simpozij Pevalek, flora i vegetacija Hrvatske, Zbornik radova, Koprivnica, Zagreb: 79-85. |
| ŠUMARSKI LIST 13/2003 str. 65 <-- 65 --> PDF |
V. Topic: ŠUMSKA VEGETACIJA NA KRŠU KAO ZNAČAJAN ČIMBENIK ZAŠTITE TLA OU EROZIJU Šumarski list SUPLEMENT (2003). 51-64 Prpić, B., Z. Seletković, I. Tikvić, 1997: O utjecaju kanala Dunav-Sava na šumske ekosustave, Šumarski list, 11-12: 579-592, Zagreb. Prpić, B., 2001: Šuma "tvornica" vode i zraka, Šumarski list, 5-6: 300-302, Zagreb. Prpić, B., 2001: Utjecaj vodotehničkih zahvata na stabilnost sastojina hrasta lužnjaka (Querem robur L.) u Hrvatskoj u primjeru HE Novo virje, Šumarski list, 7-8: 379-390, Zagreb. Prpić , B., 2001: Preborna šuma kao infrastrukturna kategorija prostora U: B. Prpić (ur.), Obična jela (Abies alba Mill.) u Hrvatskoj, Akademija šumarskih znanosti, Zagreb, str. 283-298. Starcević , M., 2000: Značaj šuma u konceptu "održivog" gospodarenja vodama, Šumarski list 3-^1, Zagreb. Topić , V., 1982: Efekti biološko-tehničkih melioracionih mjera na pokusnoj plohi Klačine. Šumarski list, 1-3: 11-20, Zagreb. Topi ć, V., 1987: Eroija u slivu bujice Suvave, Erozija 15: 120-127, Beograd. Topić, V., I. Leko, 1987: Erozija i bujice na krškom području Dalmacije, Prvo jugoslavensko savjetovanje o eroziji i uređenju bujica, 29-38, Beograd. Topić , V., 1988: Upotrebljivost nekih autohtonih i alohtonih šumskih vrsta pri pošumljavanju submediteranskog krškog područja Dalmacije, Disertacija. Topić , V., 1988: Zaštita tla od erozije na mediteranskom području Hrvatske, rukopis, Split. Topić , V., 1990: Prirast nekih vrsta četinjača na submediteranskom krškom području Dalmacije. Šumarski list, 11-12: 441-450, Zagreb. Topić, V., R. Kadović, 1991: Flowing away and erosion damage in the basin of Suvava independence with the way of the utilisation of soil. 10-th World Forestry Congress, Paris. To p i ć, V., 1992: Količina i kemizam šumske prostirke pod nekim šumskim kulturama na kršu. Šumarski list, 9-10: 407-414, Zagreb. Topić , V., 1994: Ekološka obilježja mediteranskog područja Republike Hrvatske. 100-ta obljetnica znanstvenoistraživačkog rada poljodjelsko prehrambenog sustava i šumarstva mediterana Republike Hrvatske, Split. Topić , V., 1995: Utjecaj šumske vegetacije na suzbijanje erozije u bujičnim slivovima mediteranskog područja Hrvatske, Šumarski list, 9-10: 299-304, Zagreb. To p i ć, V., 1996: Utjecaj različitog biljnog pokrova na zaštitu tla od erozije, Unapređenje proizvodnje biomase šumskih ekosustava. Znanstvena knjiga 1:361-364, Zagreb. Topić , V., 1997: Upotrebljivost autohtonih listača pri pošumljavanju krša, Šumarski list, 7-8: 342-352, Zagreb. Topić , V., 1999: Melioracijski učinci šumskih kultura na kršu u odnosu na pedosferu, Šumarski list, 9-10: 411—422, Zagreb. Topić, V., 2001: Utjecaj kultura crnoga bora (Pinus nigra Arn.) na zaštitu tla od erozije prouzročene kišom, Znanost u potrajnom gospodarenju hrvatskim šumama, Znanstvena knjiga, 261-268, Zagreb. Vidaković, M., J. Martinović, 1. Trinajstić, J. Gračan,N. Kamlenović, A. Krstinić, Ž. Borzan , 1981: Biološka sanacija erozije fliša Istre, Kongres biologa Hrvatske, 1-103, Poreč. Vidaković, M., A. Krstinić, I. Trinajstić, Ž. Borzan, J. Gračan, N. Komlenović, J. Martinović , 1984: Prikaz dosadašnjih istraživanja na problematici biološke sanacije erozije na području izvorišta Une i na području Istre, Vodoprivreda, 1-23, Zagreb. Vrbek , B., 1998: Lizimetrijska istraživanja kvalitete vode u tlu nekih šumskih zajednica, Radovi Šumarskog instituta, 33(1): 59-72, Jastrebarsko. Vrbek , B., 1998: Pedološka karakterizacija tala na pokusnim plohama (Moseć, Borovača), rukopis, Zagreb. Vrbek , B., 2002: Pedološka karakterizacija tala na pokusnim plohama (Rupotine, Kučine, Žrnovnica), rukopis, Zagreb. SUMMARY: Out of the entire area of the Mediterranean karst of the Republic of Croatia which includes 15.383 km2, 95 % has been under influence of soil erosion of different intensity, 40 % of it under strong erosion. The area is thus strongly endangered by erosion, and some of its parts are completely degraded. On this ecologically very sensitive area with a high degree of risk from erosion, soil devastation and devastation of vegetation, there are 779 tor |
| ŠUMARSKI LIST 13/2003 str. 66 <-- 66 --> PDF |
V. Topic: ŠUMSKA VEGETACIJA NA KRŠU KAO ZNAČAJAN ČIMBENIK ZAŠTITE TLA OD EROZIJE Šumarski list SUPLEMF.NT (2003). 51-64 rents, with the entire mouth area of 3.235 km2, what makes it one of the biggest torrent areas in Croatia. Soil loss, that is the quantities that go away and are lost for ever into the Adriatic sea, is estimated at 1.140 hectares a year. Since the soil, as an indispensable natural resource, is produced very slowly and with difficulties, the question of its protection is of utmost importance. Having these reasons in mind, the Institute for the Adriatic cultures and karst amelioration in Split, started in 1964 with the scientific research dealing with the protection of soil from erosion, and in 1971 founded the first experimental plots with measuring instruments in the mouth of the torrent Suvava, where the erosion has been observed, aiming to obtain original data about important characteristics of soil erosion by water using modern methods. The plots are on various inclinations, with different geologic and pedologic characteristics and under different plant cover. The investigations have been extended to the forests of evergreen oak and aleppo pine in the Eumediterranean karst area. This paper presents the results of investigation of influence of stands of black pine fPinus nigra Am.) and aleppo pine fPinus halepensis Mill.) on the protection of soil from erosion caused by rain. The investigations were done in the mouth of the torrent Suvava near Muć on experimental plots B4 and B5 with old stands of black pine, at the inclination of 32° and in the mouth of torrent Rupotine by Solin on experimental plots B8 and B9 in saved and burned stands of aleppo pine, at the inclination of 28 and 22°. The average annual values of surface flow off were stated, which in old and open stands of black pine with completely preserved humus accumulative horizon with thick grass cover on the inclination of 32° (plots B4) amounts to 15,87 mm/m2 (158,7 mVha), with the coefficient of flow off 0,015 and soil loss of 0,0121 t/ha, and in the stands of black pine of full canopy and without gross cover, on the inclination 32° (plot B5), the surface flow off amounts to 28,51 mm/m2 (285,1 mVha), with the coefficient of flow of 0,027 and soil loss of 0,0229 t/ha. In preserved stands of full canopy aleppo pine, on the inclination of 28° (plot Bg), the surface flow off amounts to 6,88 mm/m2 (68,8m3/ha), with the coefficient of flow off 0,0087 and soil loss of 0,043 t/ha, and on the burned area on the inclination of 22° (plot B9), the surface flow off amounts to 37,81 mm/m2 (378,1 m3/ha), with the coefficient of flow off 0,0478 and soil loss of 19,927 t/ha. The results show that the soil loss by erosion on burned forest area on the inclination of 22° is 463 times greater than under preserved stands of aleppo pine on the inclination of 28°. Key words: karst, erosion, the mouth of the torrent Suvava, the mouth of the torrent Rupotine, experimental plots B4, B;, B8 and B9, stands of black pine, stands of aleppo pine, burned areas, rainfall, surface flow off soil loss. |