DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2003 str. 33 <-- 33 --> PDF |
UDK 630* 232.4 t 116 Šumarski list - SUPLEMENT (2003). 31-34 UTJECAJ POŠUMLJAVANJA KRŠA NA HIDROLOŠKU FUNKCIJU ŠUMA THE EFFECTS OF KARST AFFORESTATION ON THE HYDROLOGICAL FUNCTION OF FORESTS Ivica TIKVIĆ, Zvonko SELETKOVIĆ* SAŽETAK: Šumski ekosustavi na krškom području Hrvatske odlikuju se raznolikim i specifičnim obilježjima reljefa, matične podloge, tla i klime, što je rezultiralo raznolikim šumskim ekosustavima. Oni imaju naglašene općekorisne funkcije od kojih su hidrološka i protuerozijska funkcija najznačajnije. Stanje tih ekosustava posljedica je različitih povijesnih utjecaja, posebno nepovoljnih utjecaja čovjeka, domaćih životinja, prirodnih ekscesa i požara. Hidrološki procesi kao što su intercepcija, infiltracija, evaporacija i transpiracija značajno ovise o stanju vegetacije. Degradacija vegetacijskogpokrova rezultira erozijom tla, što je posljedice poremećenih hidroloških prilika šumskih ekosustava. Pošumljavanjem krša primarno se utječe na hidrološke prilike i povratak prirodne šumske vegetacije koja je ili degradirana, ili je nestala u prošlosti. Ključne riječi: hidrološka funkcija šuma, ekološki zahtjevi, stanišne prilike, pošumljavanje krša. 1. UVOD - Introduction Hrvatski pojam krš odnosno engl, karst i njem. čimbenicima, a može se pratiti kroz regresijske i pro- Karst, potječu iz indoeuropskog jezika od riječi kar, gresijske procese koji se odnose na biocenozu i biotop što znači kamen odnosno kameni kraj. To je jedno od (Vukelić J. i Đ. Rauš, 1998). Ti su procesi uzrokoosnovnih vizualnih obilježja krša. Međutim, s ekološvani prirodnim i umjetnim čimbenicima, različitog su kog gledišta značajno obilježje kršu daju hidrološki inteziteta što rezultira i različitim pojavama u kršu. U odnosi koji utječu na razvoj oblika i procesa na kršu. novije su vrijeme regresijski procesi sve više naglašeni Šumska vegetacija ima posebno značenje za te hidrozbog velikog broja i velike površine šumskih požara. loške procese. Ona utječe na zadržavanje oborina, posNasuprot tomu progresijski procesi koji se odvijaju tupno procjeđivanjc, otjecanje i poniranje vode, sprjeprirodnim putem (sukcesija) ili umjetnim putem (počavanje erozije tla, filtriranje i pročišćavanje vode. šumljavanje neobraslih šumskih površina) puno su Stanje šumskih ekosustava na kršu ovisno je o brojnim manjeg opsega u odnosu na regresiju. 2. KRŠ HRVATSKE Karst in Croatia Krš se odlikuje specifičnošću reljefa, geološke gra2,9 mil. ha, odnosno 52 % teritorija Hrvatske (Izvješće de i hidroloških prilika i svojstven je planinskom i o stanju okoliša u RH, 1998). Krški se reljef razvija na obalnom dijelu Hrvatske, što sve zajedno uvjetuje razvapnenačkim, sadrenim i dolomitnim stijenama, u konolike florističke, faunističke i druge posebnosti. Kar-jima voda oblikuje specifične geomorfološke pojave u bonatne stijene na kojima se razvija krš zauzimaju oko obliku pukotina, spilja, jama i kanjona. Na površini takvih stijena voda stvara različite krške fenomene po * Doc. dr. se. Ivica Tikvić, prof. dr. sc. Zvonko Seletković, put vrtača, ponikava, škrapa, uvala, udolina, jezera i Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Svetošimunska 25 krškihpolja(Đikić,D. et al., 2001). |