DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 13/2003 str. 29 <-- 29 --> PDF |
N. I´enuir. [). liakšic. A, Vrankovic: ZNAČA.IKK I LA NA ERUPT1VU ShNJSKll DRAÜH Šumarski list SUPLI.MI.Nr [2003). 23-20 FIZIOGRAFSKA SVOJSTVA TLA - Physiographic soil properties Prema pojednostavnjenom prikazu Vrankovića (1974), tlo razvijeno na eruptivu u Senjskoj Dragi duboko je do 80-ak cm, a kako se matični supstrat lomi i troši u detritus ekološka dubina tla je često (na manjim nagibima) i veća. Navodi daje tlo pretežno skeletoidno od same površine, a prevladavajući strmi nagibi uzrok su pojavi karbonata translociranih iz viših karbonatnih materijala. U pedološkim istraživanjima M artinović a (u: Pelcer et al., 1972) značajnija pojava distričnih kambisola u arealu eruptiva pripisuje se dodiru ovog suspstrata sa susjednim biološkim članom, osobito u jugozapadnom dijelu areala, a to su pješčenjaci i konglomerati s ulošcima detritičnih vapnenaca gornjeg trijasa. Dominantno tlo povrh eruptiva je eutrično smeđe tlo. Analitički podaci pokazuju da se ovo tlo ektomorfološki ističe vrlo niskom stjenovitošću, osim na strmijim nagibima gdje se zbog erozije održava tlo u pretežito nižem evolucijskom stadiju (ranker). Zbog strmih nagiba nerijetko se na površini susreću veći blokovi stijena odvaljenih na višim položajima. U borovim sastojinama mineralna osnova tla prekrivena je s 3-10 cm moćnim organičnim horizontom, s 1-, f- i h- podhorizontima. U sastojini kitnjaka ovaj horizont dosiže debljinu od 2-4 cm. Endomorfološki, u površinskom dijelu tla zamjetan je tamnosivi humusnoakumulativni ohrični horizont. U teksturnom smislu to je najčešće sitnopjeskovita ilovača, odnosno ilovača (tab. 1). pH vrijednost izmjerena u suspenziji s vodom je između 6 i 6,9, a u 0,01 M CaCh između 5,2 i 6,0. Tlo je u ovom horizontu jako humusno, ali slabo do osrednje opskrbljeno ukupnim dušikom. Posljedica toga je C:N veći od 20. Po tomu se ističe profil NP 35, kod kojega je ovaj odnos 44. Prema Mart i no vicu (u: Pelcer et al., 1972) to očito ukazuje na tendenciju razvoja nepovoljnih oblika humusa, kao i nizak sadržaj mineralnih oblika dušika. Za navedeni profil potrebno je istaći daje otvoren na vrlo strmom nagibu (tab. 1), te ga karakterizira i bočno premještanje pjeskovitog mineralnog materijala. Bočna translokacija, zajedno s biološkom aktivnošću, povezuje se s jedva zamjetnim sadržajem zcmnoalkalnih karbonata u čitavom profilu. U kambičnom horizontu cutrični kambisol je žuto smeđe boje (si. 2), ovisno o ZAKLJUČCI Prema svim dosadašnjim istraživanjima očito je da na porfiritu Senjske Drage dominira eutrično smeđe tlo, na najstrmijim položajima je eutrični ranker, a na zaravnjenim platoima, osobito na dodiru s trijaskim konglomeratima i pješčenjacima, distrično smeđe tlo te molično smeđe tlo. U jarcima i pridancima strmijih na uvjetima trošenja primarnih minerala. Teksturno to je pretežito skeletna sitnopjeskovita ilovača ili ilovača. pH vrijednost je nešto viša nego u A- horizontu. Sadržaj humusa i dušika očekivano je niži nego u humusnoakumulativnom horizontu, a C:N odnos uži je od 15. Stanje zasićenosti adsorpcijskog kompleksa bazičnim kationima je parametar koji ukazuje na diverzitet u fiziografiji tla i predstavlja smjernicu za lakšu klasifikaciju. Tako od 4 otvorena profila (tab. 1) dva profila pokazuju niski stupanj zasićenosti bazama u (B)v horizontu, što korespondira i s pH vrijednošću. Niska pH vrijednost i stupanj zasićenosti bazičnim kationima osobito se ističe na profilu NP 35. Treba istaći da je u A horizontu ovog profila C:N pokazatelj izuzetno visok. Prema navedenim parametrima ova dva profila nisu eutrični kambisol. NP33 izdvaja se kao molični kambisol (Driessen i dr. 2001), a NP35 kao distrični kambisol. Prema dosadašnjim istraživanjima i ovdje iznesenim novijim rezultatima, očito je daje pedosfera ove litološke enklave zamjetno anizotropna. Po svemu sudeći najrasprostranjeniji je eutrični kambisol, međutim visok je i ukupni udjel distričnog i moličnog kambisola. te rankera. Za sada imamo podatke samo jednog analiziranog profila rankera i to je eutrični ranker (tab. 1). Ovako izraženi diverzitet može se pripisati mozaičnim primjesama pješčenjaka u rubnom dijelu eruptiva, ali i činjenici da se radi o neutralnoj stijeni, koja u različitim uvjetima trošenja ostavlja tlu i vrlo različite količine bazičnih kationa. S obzirom na ekološki profil tla pretežno se radi o srednje dubokim do dubokim tlima. Ovo je povezano s načinom trošenja eruptiva, gdje dominira grusifikacija, a i kod prividno litičnog kontakta radi se o pukotinama u stijeni koje produbljuju sam profil tla. Najslabiju plodnost ima eutrični ranker na najstrmijim nagibima. To je skeletno, pjeskovito i plitko do srednje duboko tlo. U cjelini, opća plodnost tla ove litološki specifične enklave je osrednja do vrlo dobra, osobito zahvaljujući sljedećim atributima: dubina profila - srednje duboko do duboko; tekstura - pjeskovitoilovasto do ilivasto (glinovito); sadržaj humusa - jako humusno; zasićenost bazičnim kationima - često >50 %. - Conclusions giba akumuliran je nesortirani skeletni materijal, koji se pedotaksonomski određuje kao skeletoiđni eutrični koluvij. Glavne fiziografske značajke kambisola na porfiritu u Senjskoj Dragi može se izraziti u sljedećim crtama: |