DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 98 <-- 98 --> PDF |
O SUŠENJU JELE U GORSKOM KOTARU I UPORABI JELOVIH TRUPACA/PILJENE GRAĐE IZ SANITARNE SJEČE* Dok raste, drvo je biljka. Sve bolesti rastućeg šumskog drveća obuhvaća Fitopatologija, nauka o biljnim bolestima. Oboreno drvo, u načelu je zdravo drvo. No i takvo drvo, ovisno o uvjetima uskladištenja i primjene, može biti napadnuto insektima, odnosno mnogobrojnim gljivama uzročnicima promjene boje i truleži. Oborenim drvom, u smislu njegova konzerviranja, bavi se znanstvena disciplina pod nazivom Zaštita drva. U članku je riječ o oborenom drvu iz tzv. sanitarne sječe. Trupci dobiveni od stabala čija je vegetacija "najednom " obamrla, ne mogu se nikako tretirati kao potpuno zdravo drvo. Stoga je potrebno: trupce iz sanitarne sječe posebno deklarirati, a piljenu građu proizvedenu raspiljivanjem takvih trupaca - kemijski zaštiti. Jela u Gorskom kotaru u manjem je ali značajnom postotku oboljela i suši se. Koje su bolesti u pitanju i koji su uzroci sušenju jele ne zna se, odnosno istraživanje te pojave je u tijeku. Najvjerovatniji su uzroci kisele kiše i promjena mikro - odnosno makroklimatskih uvjeta. Sva oboljela stabla - sušce - potrebno je posjeći, što šumari rade u okviru sanitarne sječe. Sto učiniti s oborenim stablima? Naravno, svu tehniku treba iskoristiti - trupce prodati pilanama, celulozu tvornicama papira. Postavlja se pitanje kvalitete takve oblovine iz sanitarne sječe. Zbog pojave kukaca potkornjaka i mjestimične truleži kvaliteta inficirane oblovine je upitna; ona je u svakom slučaju ispod razine normalne, zdrave oblovine. Trupci iz sanitara bi se trebali posebno klasirati i ni u kojem slučaju ne bi se smjeli miješati sa zdravom oblovinom. Dakako, cijena takve oblovine mora biti niža. Šumari bi trebali ukazivati svojim kupcima na potrebu obvezne zaštite drva i upozoravati ih na moguće neželjene posljedice. Potrebno je ovdje, međutim, ukazati i na još jedan, što se tiče zaštite drva ključni moment. U posljednjih desetak godina, naime, uvriježila se praksa da se trupci četinjača (jele i smreke) u šumi ne koraju. Drugim riječima četinjače se eksploatiraju ne- korane. Koranje obično obavljaju pilane strojno ili to uopće ne rade. Put od šumskih stovarišta do pilana i do proreza na pilanama zna biti dug. Za to vrijeme uz potkornjaka može se pojaviti i "mušica", štetnik koji vrta rupice do središta drva, što je vrlo opasno, jer se sada radi o napadnutom, crvotočnom drvu. Insektima su napadnute grede, rogovi, letve, daske za oplatu, lamperija, jednom rječju svi sortimenti piljene grade. Stoga je neophodno potrebno da se trupci iz sanitarne sječe u šumi koraju, a kora spaljuje ili bolje, kemijski uništi. Potkornjaci se time unište, a mogućnost pojave truleži Prema odobrenju gl. Urednika Glasnika zaštite bilja članak se može ponovo objaviti u Šumarskom listu. je minimalna, jer vlaga u drvu ubrzo padne na razinu koja više ne odgovara gljivama za njihov razvoj. Time je vjerojatno, onemogućen i rad mušice. Tvrtka BIOCHEM drvo-premazi d.o.o. iz Zagreba već desetak godina proizvodi kemijska sredstva za zaštitu drva kao svojevrsne impregnacije. Treba razlikovati dva tipa: A) kemijska sredstva - dubinske impregnacije za drvo, preventivnog karaktera, tzv. Wolmanove soli (Extra - Primer DX, Wolmanit CXH-200) i B) kemijska sredstva - dubinske impregnacije za zaštitu već napadnutog drva (Wolsit EC lOOF i Wolsit IBP-F). Ad A) Svo građevno drvo bilo bi potrebno zaštititi impregnirajući ga sredstvima tipa A, tj. Wolmanovim solima. U zapadnim zemljama ne može se, primjerice, niti nabaviti drvo za gradnju, a da ono već prethodno nije kemijski zaštićeno. U Hrvatskoj se zaštićuju tek krovišta ponekih javnih objekata, vila, pojedinih kuća i tornjevi crkava. Po količini potrošnje zaštitnih sredstava reklo bi se prije daje Hrvatska u startu ili u (pre)spo- rom razvoju, nego u priželjkivanom zamahu. Gdje je to kemijska industrija? BIOCHEM drvo-premazi d.o.o. Zagreb s još nekoliko firmi pionirski pokušava drvnoj 624 |