DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 96 <-- 96 --> PDF |
Što se tiče koncepcije zapošljavanja u javnim ustanovama, na što su šumari upozoravali, ona očigledno nije mimoišla ni posljednji zaštićeni objekt, Park prirode Papuk. Pokazalo se da su i tu šumari "persona non grata". Dovoljno je pogledati strukturu zaposlenih u javnoj ustanovi. Naprosto se nameće pitanje što se to u Papuku zaštićuje i od koga i tko to nadomješta brigu petnaest revirnika, diplomiranih inženjera šumarstva i još toliko njihovih pomoćnika, šumarskih tehničara, koji izravno pokrivaju to područje, uz upravitelje šumarija i Uprava, stručne službe itd. I u čudu si šumari ponovno postavljaju pitanje: zašto Hrvatske šume ne Jedan od kamenoloma u Parku prirode Papuk bi mogle provesti u djelo Program zaštite, očuvanja i promicanja Parka prirode? Tä imamo sav stručni i materijalni potencijal, od dobro organizirane lugarske (čuvarske) službe, protupožarne prevencije te svih potrebnih odjela i službi, do konzaltinga i turističke agencije. Pa ako baš još neki profil stručnjaka i nedostaje, ni to nije nerješivo. Mnogi zaposlenici Hrvatskih šuma su ionako angažirani na projektima Parka prirode koji se bez takve suradnja ne bi ni mogli riješiti. Dakle, šumari su ipak tu, jer se bez njih ne može. Neki volonterski, ali neki i profesionalno. Jedni su pozvani, drugi se uključuju spontano. Primjer je samozatajni inženjerski dvojac iz direkcije Hrvatskih šuma: mr. se. J. Zelić i dipl. ing. I. Tomić, koji uporno radi na promidžbi Parka prirode Papuk, i to ne spektakularno i senzacionalistički, nego s dušom, temeljito i stručno. Slijedom svega navedenog, predlaže se usklađivanje Zakona o zaštiti prirode koji je nedavno donesen, a da šumari nisu mogli na njega utjecati, i Zakona o šumama. Posebice na onaj dio kojim se regulira osnivanje i rad javnih ustanova, jer se takvim modelom zaštite izdvajaju iz proračuna pozamašna sredstva za izvršenje skromnog programa javne ustanove, a što se inače posve profesionalno odrađuje u Hrvatskim šumama. Tko iole prati financijsku situaciju u Hrvatskoj, mora se zapitati je li ovaj paralelizam potreban i uopće opravdan, kad imamo primjere kako su to riješile veće i bogatije države. Dakle, predlaže se vraćanje zaštićenih područja u kojima je temeljni fenomen šuma u nadležnost Hrvatskih šuma, koje mogu provoditi i odredbe Zakona o zaštiti prirode, kao što odgovorno provode i sve druge zakone i propise. Osobno još uvijek vjerujem u pametnu i poštenu Hrvatsku! Zlatko Lisjak, dipl. ing. šum. Prcborno gospodarenje osobito pogoduje jeli 622 |