DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 91 <-- 91 --> PDF |
IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA UGROŽENI DIGNITET ŠUMARSKE STRUKE ILI KAKO SE ZAŠTITITI OD MINISTARSTVA ZAŠTITE OKOLIŠA I PROSTORNOG UREĐENJA U aktualnom trenutku našega šumarstva pesimist bi rekao: "Kako stvari stoje, prijeti opasnost da cijena za šumarski mozak padne i ispod dvije marke." No nije mi namjera, a što bi se moglo očekivati, iznositi kakav je strah u redove hrvatskih šumara unijela irska konzul- tanska tvrtka Collite, sugerirajući Hrvatskim šumama drastičnu redukciju šumarskih inženjera i tehničara u Upravama šuma i šumarijama. U takvoj psihozi nesvjesno se napuštaju i posljednji kolegijalni kodeksi, uz panično razmišljanje: "Bolje da ja svog suradnika eliminiram, nego on mene!!". O mogućnostima, ambicijama i nestrpljivosti mladih inženjera da i ne pričamo. Hrvatska se može smatrati šumovitom državom, s više od 0,5 ha šume po stanovniku i s približno 2,5 mil. ukupnog šumskog zemljišta, koje zauzima 43,5 % državne površine. O tako golemom prirodnom bogatstvu, i još uvijek nedovoljno dobro iskorištenom resursu, brinu se zaposleni u šumarstvu koji su tek u promilima izražen broj u odnosu na ukupno stanovništvo Hrvatske. Ponovio bih riječ "brine", što znači da se to šumsko bogatstvo čuva, motri, obnavlja, njeguje, zaštićuje, održava, ureduje, čisti, opaža, istražuje, proučava, unapređuje, sanira i, naglašavam, vrlo racionalno, potrajno koristi, uz uvažavanje svih regula stočetrdesettrogodišnje neprekidne šumarske visokoškolske nastave, te još dugotrajnijeg iskustva organiziranog šumarstva Hrvatske. Ali u posljednje vrijeme javljaju se navodno brižniji od šumara, tzv. zaštitari prirode. Prema određenim i neodređenim inicijativama, proglašavaju neka prirodna područja zaštićenim, da bi se Europi pokazalo kako smo u trendu i da nam je već skoro 10 % površine pod posebnom brigom. I to bi moglo biti u redu, jer sve što je osobito, rijetko, zanimljivo i izuzetno lijepo, treba bolje paziti, još više istaći, urediti pa, konačno, to i pokazati. Ipak, ako se radi o područjima gdje je temeljni fenomen šuma, osnivanje javnih ustanova, a pogotovo politiku kadroviranja u njima, šumari doživljavaju kao uvredu i omalovažavanje svoga dosadašnjeg rada i rezultata tog rada. Nastavni program Šumarskog fakulteta jamči da su šumarski inženjeri jedini kvalificirani za skrb o šumskim ekosustavima i biološkoj raznolikosti tih područja. Diplomirani inženjer šumarstva je prilično svestran. Osim stručnih predmeta on mora poznavati temeljne postavke drugih struka, kao primjerice geologije, pedologije, klimatologije, zoologije, kemije, fizike, matematike, geodezije, fotogrametrije, strojarstva, građevinarstva, ekonomije, sociologije, a mora imati i neke spoznaja iz medicine itd. Među stručnim predmetima je, naravno, i zaštita prirode. Cjelokupno hrvatsko šumarstvo usmjereno je na potrajno gospodarenja šumama, što bi odgovaralo sintagmi "održivi razvoj". Može se reći da je šumarska struka i nastala da bi se sačuvale šume i što racionalnije koristile. Redovno i stručno gospodarenje ne ugrožava prirodnost, biološku raznolikost, stabilnost i ekološku ravnotežu šume. Šumarska znanost dugi niz godina unapređuje šumarsku praksu. Zagovaratelji ne diranja prirode moraju znati da istraživanja mr. se. Vlade Zbog svojih specifičnih prirodnih ljepota i bogatstva prirode šumski predjel Jankovac zajedno sa slivom potoka Jankovca izdvojen je još 1955. Godine temeljem Zakona o šumama NR Hrvatske i Pravilnika i proglašavanju zaštićenih šuma, njihovom evidentiranju i upravljanju u zaštićenu park šumu. Park šuma obuhvaća odjele 1-7 i 13-16 gospodarske jedinice Drenovačka šuma i odsjeke 6b i 7b g.j. Pušinska planina, ukupne površine 640 ha. 617 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 92 <-- 92 --> PDF |
Kr ej č ij a i mr. se. Tomislava Dubravca u nacionalnim parkovima Hrvatske pokazuju kako je mogućnost zadovoljavajuće prirodne obnove upitna. To upućuje na činjenicu da šumski ekosustavi nacionalnih parkova zahtijevaju, zbog svoje uloge i opstojnosti, drukčiji pristup načinu zaštite. Napominje se da su istraživanja provedena u nacionalnim parkovima Ris- njak, Plitvička jezera, Paklenica, Mljet i Brijuni, čije se šume nalaze pod zaštitom od nekoliko desetljeća do više od pola stoljeća, i u tom su razdoblju sječe u njima isključene ili neznatne. Nacionalni parkovi i parkovi prirode, kao i ostala zaštićena područja, pod ingerencijom su Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja. Državna uprava za zaštitu prirode, koju pamtimo po animozitetu prema šumarima, nakon posljednjih političkih promjena našla se u sklopu ovog Ministarstva. Kao znak ublažavanja antagonizama nakon ovih promjena, odnosno ustrojstva navedenog Ministarstva i sastanka "zaštitara i šumara" 4. travnja 2000., u Upravna vijeća koja upravljaju Javnim ustanovama nacionalnih parkova i parkova prirode, posebice onih u kojima su zastupljeni veći šumski kompleksi, imenuje se i predstavnik Hrvatskih šuma. 1 na tomu, reklo bi se, ta suradnja i završava. Kadrovsko ekipiranje javnih ustanova se u natječaju za pojedina stručna radna mjesta podvodi pod zajednički nazivnik - VSS prirodoslovne struke. I tako se u zaštićenom području, u kojemu je osnova šumski ekosustav, nadu novi zaštitari različitih struka, ali uglavnom nešumari. No, prema riječima gospodina ministra, problema ne bi trebalo biti u režimu gospodarenja šumama, jer plan koji donose Hrvatske šume odobrava i nadzire uprava parka!?!? Dakle, šumari, dobro pazite što radite, jer vas nadziru inženjeri drugih struka! Uskoro će ti inženjeri napisati i Pravilnik o unutrašnjem redu prema kojem će se u šumovitim zaštićenim područjima trebati ponašati uglavnom šumari, jer su oni, takoreći, jedini prisutni na tim velikim šumskim prostranstvima. Usudi li se predstavnik Hrvatskih šuma utjecati na izradu tog Pravilnika, koji je inače u koliziji sa svim važećim zakonskim i podzakonskim propisima, a najviše sa zdravom pameću, ili se zainteresira o tome kako se troši novac iz proračuna, ministar će ga na prijedlog ravnatelja (vjerovali ili ne) razriješiti članstva u Upravnom vijeću javne ustanove i zatražiti od šumarstva novog predstavnika?! Šumarstvo se spremno odaziva i predlaže drugoga predstavnika, kao da ga uzima s police, vadi iz ladice ili skida s vješalice. Evo, izvolite, tä ima tih inženjera šumarstva na pretek! Nitko i ne analizira zašto im onaj prethodni nije bio po volji. No dosta sarkazma, jer kako bi rekao pjesnik: "Oporost prerasta u gorčinu, a gorčina zasjeni mi razum". Stručnost šumarskih inženjera zagrebačke škole dokazana je, jer je hrvatsko šumarstvo po svojoj orga niziranosti i stručnosti u europskom vrhu. Štoviše, ističemo da smo jedina zemlja u Europi koja je najviše sačuvala prirodne šume, i to zavidnih 95 %. Hrvatske šume d.o.o. su 17. listopada 2002. stekle pravo na prestižni FSC certifikat za gospodarenje šumama, što znači da se šumom gospodari prema strogim ekološkim, socijalnim i ekonomskim standardima. Nije li to dovoljno jamstvo da bi šumarski stručnjaci i o ovim posebno zaštićenim područjima mogli voditi brigu, uz izradu posebnih Osnova gospodarenja, odnosno Planova upravljanja. 25. lipnja 1999. u Ogulinu, na prigodnoj skupštini Hrvatskoga šumarskog društva, raspravljalo se na temu "Upravljanje i gospodarenje zaštićenim objektima prirode". 25. studenog 1999. u Zagrebu je održan okrugli stol pod radnim naslovom "Štitimo li prirodu i okoliš osobitim znanjem, moralnim i čestitim djelima?". Poticatelji rasprave bili su prof. dr. sc. Slavko M atić, dipl. ing. Robert L a g i nj a, dipl. ing. Tomislav Star- č e v i ć, prof. dr. sc. Branimir P r p i ć, kao i mnogi drugi ugledni gosti. Kako se pozivu za raspravu nisu odazvali najpozvaniji sugovornici, predstavnici saborskog Odbora za zaštitu prirode i okoliša i predstavnici tadašnje Državne uprave za zaštitu prirode i okoliša, 18. veljače 2000. o navedenoj problematici u provedbi programa zaštite prirode upućeno je zajedničko pismo novoustoličenom ministru Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja, gospodinu Bozi Kovačeviću, koje su potpisali prvi ljudi Hrvatskoga šumarskog društva, Akademija šumarskih znanosti, Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Šumarkog instituta Jastre- barsko i Javnog poduzeća Hrvatske šume. Uslijedio je već spomenuti sastanak i na tomu je sve ostalo. Šumari su nastavili na svim mjerodavnim mjestima tražiti rješenja problema, upozoravali, predlagali, stoje najvažnije surađivali. Nažalost, sve su manje bili uvažavani. Upravo smo svjedoci energičnih, čak drastičnih nastojanja da se reducira državna služba, od onih koji se brinu o našoj sigurnosti, obrazovanju, pa do onih koji se brinu o zdravlju i životu. 1 dok se neke zaposlene, takoreći, prati s povećalom, što i koliko privrede za primljenu plaću, dok se ukidaju radna mjesta, a da se zapravo ne zna kako će se bez njih, dok se savjesne djelatnike naprosto nagovara i nagrađuje da napuste posao koji zdušno i uspješno obavljaju, osniva se šumarstvu paralelna služba (da ne kažem "nadrišumarstvo"), ekipirana šarolikim stručnim osobljem, koji u potpunom miru, posve zaštićeno, "gricka" proračun ove naše nesretne i nespretne države. Doduše, u ovoj izbornoj godini bilo je govora o rekonstrukciji Vlade, odnosno smanjenju broja ministarstava. U tom slučaju bi se zaštita okoliša našla u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva itd. Tendencije u Europskoj uniji su takve da u većini zemalja postoje potrebe za ovakvim objedinjavanjem u jedno ministarstvo. Da li će se to kod nas dogoditi? 618 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 93 <-- 93 --> PDF |
PARK PRIRODE PAPUK Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora donio je Zakon o proglašenju Parka prirode Papuk 23. travnja 1999. godine (NN br. 45/99). Neosporno riječ je o prostornom, prirodnom i malim dijelom kultiviranom području, s naglašenim estetskim, ekološkim, odgojno- obrazovnim, kulturno-povijesnim i turističko-rekrea- cijskim vrijednostima. Park prirode Papuk, koji obuhvaća dio Papuka i dio Krndije, upravno se prostire na dvjema županijama, Požeško-slavonskoj i Virovitičko-podravskoj. Već tu je nastao problem oko sjedišta i funkcioniranja ove Ustanove. Površina Parka prirode je 33600 ha. Površinom od 16185 ha gospodari Uprava šuma podružnica Našice, putem svojih šumarija: Voćin, Drcnovac, Ceralije i Orahovica, a površinom od 15754 ha Uprava šuma podružnica Požega, putem šumarija: Kamenska, Velika i Kutjevo. Dakle, Hrvatske šume gospodare sa 31939 ha šuma unutar Parka prirode. Dodamo li tome 750 ha Nastavno-pokusnog šumskog objekta Duboka, kojim gospodari Šumarski fakultet Zagreb, te privatne šume, proizlazi da u Parku prirode "Papuk" šume i šumsko zemljište sudjeluju sa čak 98 %! "Bitan razlog za proglašenje Papuka Parkom prirode je taj što su u njemu očuvana obilježja žive i nežive "šumari" i "rudari" "´ prirode karakteristična za srednju Slavoniju", ističe se u obrazloženju za proglašenje Papuka parkom prirode i navodi dalje: "Gorja su izrazito šumske površine, pa ih i to razlikuje i razdvaja od okolnog krajobraza. Te izvorne šume dobro su očuvane. Pretežito su to hrastove i bukove šume, a posebno su vrijedne šume panonske bukve i jele u višim predjelima." Stoga je važno naglasiti da za sve to šume postoje izrađeni uredajni elaborati (Osnove gospodarenja), koji se u Odjelima za uređivanje šuma izrađuju kontinuirano svakih 10 godina i to već od sredine prošlog stoljeća. U navedenim Osnovama gospodarenja propisane su sve aktivnosti koje se obavljaju za svaku gospodarsku jedinicu. U tablici 1. prikazano je stanje površina, drvne zalihe, prirasta i etata po važećim elaboratima gospodarskih jedinica kojima gospodari UŠP Našice, a u okviru su Parka prirode Papuk. Park prirode Papuk zauzima 19,53 % ukupne površine Uprave šuma podružnica Našice, 17,33 % drvne zalihe i 20,50 % prirasta. Na tom području ostvaruje se etat glavnog prihoda prema sada važećim Osnovama gospodarenja, 10,60 %, etat prethodnog prihoda je 19,74 %, a etat u prebornom gospodarenju iznosi 35,74 %. i" u Parku prirode Papuk 619 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 94 <-- 94 --> PDF |
Tablica 1. Stanje površina, drvne zalihe, prirasta i etata - dio UŠ Podružnica Našice u PPP Gospodarska jedinica Površina (ha) Drvna zaliha, (m3) Prirast (m3) Godišnji etat (m3) Gospodarska jedinica Površina (ha) Drvna zaliha, (m3) Prirast (m3) Glavni Prethodni Prebor Ukupno 1 2 3 4 5 6 7 8 Sekulinačka pl. 2971,59 417766 21924 458 760 0 8063 Duzlučkapl. 572,06 85784 5174 0 1011 0 1011 Orahovačkapl. 3040,99 777513 29736 115 11711 0 12862 Kokočačka pl. 1616,09 495405 17074 59 5797 0 5856 Pušinska pl. 2552,49 649732 27053 0 7983 0 9580 Drenovačka pl. 2948,29 519028 21324 3851 5729 0 9580 Djedovica Tres. 2485,98 464091 17103 7062 2712 2500 12374 Ukupno: 16185,51 3409319 139388 12582 42647 2500 57729 U našičkom dijelu Parka prirode ukupni etat iznosi 41 % prirasta ili samo 1,7 % drvne zalihe. U tablici 2. prikazano je stanje površina, drvne zalihe, prirasta i etata po važećim elaboratima gospodarskih jedinica kojima gospodari UŠP Požega, a obuhvaćene su Parkom prirode Papuk. Park prirode zauzima 31 % površine UŠP Požega, 32 % drvne zalihe i 32 % prirasta. Na tome području ostvaruje se cjelokupni etat prebornih sastoj ina Uprave šuma, 21 % etata glavnog prihoda i 24 % etata prethodnog prihoda. U požeškom dijelu ukupni etat iznosi 49 % od godišnjeg prirasta ili 1,7 % drvne zalihe. Prosječna drvna zaliha je 182 mVha. Unutar granica Parka, osim sastoj ina gospodarske namjene, nalaze se i one posebne namjene, kao što su Tablica 2. Stanje površi la, drvne zalihe, arirasta i etata - dio US Podružnica Požega u PPP Gospodarska jedinica Površina (ha) Drvna zaliha (m3) Prirast (m3) Godišnji etat (m3) Gospodarska jedinica Površina (ha) Drvna zaliha (m3) Prirast (m3) Gl. Pr. Pret. Pr. Prebor Ukupno Zap. Papuk zveč. 4568 1094147 35571 5124 50200 82070 18351 Zap. Papuk kam. 688 121749 3738 28620 967 - 3829 Južni Papuk 6305 908229 31687 8371 8320 - 16691 Juž. Krndija kut.. 4102 744119 27897 24529 6045 - 8497 Poljanač. šume 91 5084 278 1090 5393 - 1629 Ukupno: 15754 2873328 99171 19899 20891 8207 48997 zaštitne sastojine, sastojine za odmor i rekreaciju i sjemenske sastojine, a izdvojene prema članku 5 Zakona o šumama te Pravilniku o uređivanju šuma (NN 11 /97). Treba napomenuti da je u Upravi šuma Požega već ranijih godina, prema posebnim kriterijima i ustaljenoj kategorizaciji, načinjen Prijedlog o šumskim sastojina- ma s posebnom namjenom i određenim stupnjem i razlogom zaštite. Na popisu je stotinjak odsjeka i objekata koji su sada unutar granica Parka prirode Pa puk, ali i dvjestotinjak odjela i objekata koji nisu obuhvaćeni Parkom prirode. Mislim da je potrebno iznijeti ove podatke, jer je javnost vrlo šturo informirana o ovoj problematici, a usudio bih se reći, nekad i tendenciozno. Naprimjer, novinska informacija u tri rečenice završava riječima: "Osnivanjem sjedišta Uprave Parka prirode bila bi povećana kontrola eksploatacije Papuka." Ili, velik naslov u Večernjem listu poručuje; "Kamenolomi mogu biti u Tablica 3. Sastojine po namjeni - dio US Podružnica Našice u PPP Namj ena sastojina (ha) Gospodarska . jedinica Gospodarske sastojine Zaštitne sastoj ine Sastojine za odmor i rekreaciju Sjemenske sastojine Sekulinačka pl. 2880,40 0,80 0 13,38 Duzlučka pl. 553,26 0 0 0 Orahovačkapl. 2890,62 20,93 11,79 0 Kokočačka pl. 1453,35 56,54 0 0 Pušinska pl. 2458,72 0 0 0 Drenovačka pl. 2858,42 0 0 0 Djedovica Tres. 2359,86 7,26 0 3,80 Ukupno: 15454,63 85,53 11,79 17,18 620 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 95 <-- 95 --> PDF |
Tablica 4. Sastojine po namjeni - dio UŠ Podružnica Požega u PPP Namjena sastojina (ha) Gospodarska jedinica Gospodarske sastojine Zaštitne sastojine Sastojine za odmor i rekreaciju Sjemenske sastojine Zap. Papuk zveč. 4454 88 - Zap. Papuk kam. 688 - - - Južni Papuk 5989 239 67 10 Juž. Krndija kut.. 4035 65 2 Poljanač. šume 91 - - - Ukupno: 15257 392 69 36 Parku", a tendenciozno izabrana fotografija za ilustraciju članka kao da nadopunjuje naslov: "a na šumare moramo dobro pripaziti jer oni sje- ku šumu"!!. Naime, na slici je prikazano veliko stovarište trupaca s manipulantom u sredini. Ovakve fotografije u pravilu najviše iritiraju javnost, inače slabo informiranu o redovitom procesu gospodarenja šumama, u kojem je sječa i izvoz najgrublja ali nužna faza rada. Kuloarska informacija kako je proglašenjem Parka prirode otklonjena mogućnost da se u Papuku odlaže opasni, ili čak nuklearni otpad, pozdravljena je u javnosti. Činjenica da je znatan dio Papuka izgrađen od stabilnih paleozojskih eruptivnih i metamorfnih stijena, bila je "crna slutnja" potencijalnog odlagališta nuklearnog otpada. Park prirode bilo je dobro rješenje, ali su njegove granice po kriteriju geo- loško-litološke podloge određene vrlo neprecizno. Naime, znatan dio površine koju pokrivaju stare palco- zojske stijene (granit i tinjčevi škriljci) nalazi se izvan granica Parka prirode. Vjerovalo se tada kako će se umanjiti eksploatacija kamena na Papuku, a postojeći kamenolomi Veličanka, Vetovo, Trešnjevica, Radlovac, Petrov vrh i drugi, kao drastično ranjavanje ekosustava te narušavanja krajobraza i mirne šumske idile, postupno premjestiti, a kopovi rekultivirati. Na opće iznenađenje, u postupku koji je pokrenula jedna građevinska tvrtka za otvaranje novog kamenoloma, to jest za odobrenje eksploatacije tehničkog građevnog kamena u Parku prirode Papuk, Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja vrlo glatko je 24. 6. 2000. g. izdalo uvjete zaštite prirode. Podsjetimo se samo da se u najzaštićenijim turističkim predjelima Europe može vidjeti (sresti) gdjekoji kamion s užitim drvetom iz okolnih šuma, ali ne i kolone teških kamiona popraćenih oblakom prašine i tutnjavom kamenoloma. PÄPÖK Ministarstvo zaštite okoliša donijelo Pravilnik o unutrašnjem redu Parka prirode Kamenolomi mogu biti u Parku VELIKA Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja donijelo je Pravilnik o unutrašnjem redu u Parku prirode Papuku kojeg će se morati pri- državti sve pravne i fizičke osobe koje obavljaju kakvu djelatnost u Parku ili su na bilo koji drugi način vezane uz Park. Pravilnikom se ureduju pitanja zaštite, očuvanja, unaprjeđenja i korištenja Parka prirode Papuka te se određuju upravne mjere za njegovo nepoštivanje. - Svim smo korisnicima nakon donošenja Pravilnika dali rok od šest mjeseci da se usklade s njim, odnosno s uvjetima zaštite prirode koje propisuje Ministarstvo. Bez usklađivanja s tim uvjetima nije moguća legalna djelatnost u Parku. Od 50-ak pravnih korisnika na području Parka prirode većina njih te uvjete već ima - istaknuo je mr. Ivica Samardić, ravnatelj Javne ustanove Parka prirode Papuka. - Ovim će Pravilnikom nadzorna služba Parka prirode moći pravno djelovati, odnosno nadzornik će moći donositi upravne mjere i podnositi prekršajne i kaznene prijave. Ako nadzornik zatekne osobu koja obavlja radnje protivne Pravilniku, moći će na licu mjesta naplatiti fizičkoj osobi kaznu od 300 kuna, a pravnoj osobi 10.000 kuna. Kazna za odgovornu prav nu osobu je 600 kuna. Kako se od uspostave Javne ustanove Parka prirode Pupuka u javnosti često moglo čuti da Kamenolomi, koji se nalaze na području Parka, više neće moći raditi zbog proglašenja Papuka prakom prirode, to se Pravilnikom jasno opovrgava. U članku 8. ističe se da je u Parku dopuštena eksploatacija mine ralnih sirovina sukladno zakonu, Prostornom planu, propisima donesenim na temelju zakona i Pravilnikom uz poštovanje uvjeta zaštite prirode. Svi zainteresirani sve potrebne informacije o Pravilniku mogu dobiti od djelatnika koji su spremni o toj temi organizirati zajednički sastanak. ljiljana Marie Pravilnikom je određena i Šumarska djelatnost Večernji list, 3. Listopada 2003. Kao povod slanju ovog članaka, koji sam prilično davno napisao, u redakciju Šumarskog lista je Pravilnik o unutarnjem redu u Parku prirode Papuk, koji je 3. lipnja ove godine donio Ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja, gospodin Bozo Kovačević. Donio (potpisao) i nestao!? Pravilnik je tako konačno prestao biti strogom tajnom. Ja pak još uvijek čuvam (doduše nešto drukčiji) prijedlog ovog Pravilnika, koji je eto prije više od godinu dana hitno i bezuvjetno trebao biti objelodanjen, a kako sam bio protiv njegova donošenja u tadašnjem obliku, optužen sam za opstrukciju tako važnog akta, zbog čega sam i morao "abdicirati". Ponosim se time! Ovom prilikom neću analizirati niti komentirati doneseni Pravilnik. Prepuštam to kolegama šumarima koji ga se ipak moraju pridržavati, jer je stupio na snagu 11. lipnja 2003. godine. 621 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 96 <-- 96 --> PDF |
Što se tiče koncepcije zapošljavanja u javnim ustanovama, na što su šumari upozoravali, ona očigledno nije mimoišla ni posljednji zaštićeni objekt, Park prirode Papuk. Pokazalo se da su i tu šumari "persona non grata". Dovoljno je pogledati strukturu zaposlenih u javnoj ustanovi. Naprosto se nameće pitanje što se to u Papuku zaštićuje i od koga i tko to nadomješta brigu petnaest revirnika, diplomiranih inženjera šumarstva i još toliko njihovih pomoćnika, šumarskih tehničara, koji izravno pokrivaju to područje, uz upravitelje šumarija i Uprava, stručne službe itd. I u čudu si šumari ponovno postavljaju pitanje: zašto Hrvatske šume ne Jedan od kamenoloma u Parku prirode Papuk bi mogle provesti u djelo Program zaštite, očuvanja i promicanja Parka prirode? Tä imamo sav stručni i materijalni potencijal, od dobro organizirane lugarske (čuvarske) službe, protupožarne prevencije te svih potrebnih odjela i službi, do konzaltinga i turističke agencije. Pa ako baš još neki profil stručnjaka i nedostaje, ni to nije nerješivo. Mnogi zaposlenici Hrvatskih šuma su ionako angažirani na projektima Parka prirode koji se bez takve suradnja ne bi ni mogli riješiti. Dakle, šumari su ipak tu, jer se bez njih ne može. Neki volonterski, ali neki i profesionalno. Jedni su pozvani, drugi se uključuju spontano. Primjer je samozatajni inženjerski dvojac iz direkcije Hrvatskih šuma: mr. se. J. Zelić i dipl. ing. I. Tomić, koji uporno radi na promidžbi Parka prirode Papuk, i to ne spektakularno i senzacionalistički, nego s dušom, temeljito i stručno. Slijedom svega navedenog, predlaže se usklađivanje Zakona o zaštiti prirode koji je nedavno donesen, a da šumari nisu mogli na njega utjecati, i Zakona o šumama. Posebice na onaj dio kojim se regulira osnivanje i rad javnih ustanova, jer se takvim modelom zaštite izdvajaju iz proračuna pozamašna sredstva za izvršenje skromnog programa javne ustanove, a što se inače posve profesionalno odrađuje u Hrvatskim šumama. Tko iole prati financijsku situaciju u Hrvatskoj, mora se zapitati je li ovaj paralelizam potreban i uopće opravdan, kad imamo primjere kako su to riješile veće i bogatije države. Dakle, predlaže se vraćanje zaštićenih područja u kojima je temeljni fenomen šuma u nadležnost Hrvatskih šuma, koje mogu provoditi i odredbe Zakona o zaštiti prirode, kao što odgovorno provode i sve druge zakone i propise. Osobno još uvijek vjerujem u pametnu i poštenu Hrvatsku! Zlatko Lisjak, dipl. ing. šum. Prcborno gospodarenje osobito pogoduje jeli 622 |