DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 78 <-- 78 --> PDF |
I. Božičcvić. M. Radočaj: ŠUMARSTVO SLUNJSKOG KRAJA Šumarski list br. 11-12. CXXVII (2003), 597-608 Šumarija Slunj do sada kotarska ustanova sa samostalnim financiranjem sa svojim ispostavama Šumarijama Cetingrad i Rakovica, ulazi u sastav Šumskog gospodarstva Karlovac kao radna jedinica. U sastav Šumskog gospodarstva Karlovac ulaze sve šumarije na Godine 1963/64. Skupština SFRJ, odnosno Savezni sekretarijat za poljoprivredu i šumarstvo, proglašava šume G.J. "Kncja" - Grbin Palež, "Hum"-a i G.J. "Babina Gora" za šume s posebnom namjenom odnosno za vojne potrebe. Osnovan je Vojni poligon "Slunj", sada Vojno vježbalište "Eugen Kvaternik" Slunj. Šumarija Slunj kao radna jedinica u Šumskom gospodarstvu Karlovac gubi velik dio svoga područja, odnosno svojih šuma zajedno s etatom u G.J. "Kneja", G.J. "Hum" i G.J. "Babina gora". Po površini šuma smanjuje se na oko 5000 ha, odnosno više od polovice, dok se šumski fond šumarije Slunj i etat smanjuju još drastičnije. To je razdoblje odlaska upravitelja šumarije Slunj inženjera Ive Franjkovića u Karlovac u RZZP Planski odjel. Šumsko gospodarstvo Karlovac razmata da li uopće da ostane Šumarija Slunj kao radna jedinica. Vojnim poligonom općina Slunj gubi velik dio prihoda od šumarstva i poljodjelstva - stočarstva posebno, a smanjuje se i pučanstvo općine. Privatni posjednici bili su isplaćeni i raseljeni, a šumarstvo osim gubljenja šuma, šumskih zemljišta etata i šumskog fonda gubi sve investicije uložene u otvaranje cesta na tom području, uložena sredstva za pošumljavanje i podizanje novih kultura crnogorice, Općenarodna imovina prelazi u vojne svrhe u vlasništvo JNA bez naknade šumarstvu. To je militarizacija i povratak "Vojne krajine" na ovaj teren. Da bi ostali i dalje svi uposleni, Šumarija Slunj uz odobrenje i privolu JNA obavlja i dalje neko vrijeme sječu i izradu šuma u široj zoni, odnosno u onim dijelovima Vojnog vježbališta gdje nema izravne opasnosti po život šumskih radnika - drvosječa i to na svoju odgovornost, odnosno odgovornost upravitelja šumarije i njegovih stručnih suradnika - poslovođa. Takvo stanje potrajalo je nekoliko godina. U međuvremenu se Vojno vježbalište širi na područje kotara Ogulin, odnosno na šume susjednih šumaija Plaški i Josipdol. JNA dobiva veći otpor od šumara Kotara Ogulin, jer šume postaju osnovno sredstvo šumskog gospodarstva. Vojska ipak pobjeđuje, te šumare šumskog gospodarstva Karlovac i šumskog gosp. Ogulin odnosno njihove radne jedinice susjedne šumarije "tjera" iz Vojnog vježbališta, a na ulazu cesta koje su gradili šumari lokalnih šumarija, JNA postavlja ulazne rampe s naoružanim vojnicima na straži. području kotara Karlovac. Ubrzo se formiraju pogon Mehanizacija (transport s radionicom i servisom za održavanje), zatim Građevna uprava za gradnju i održavanje šumskih cesta, Odjel za uređivanje šuma i Radna zajednica zajedničkih poslova. Nije nam cilj da napadamo JNA i sustav, ali Vojno vježbalište postaje "država u državi". Tu se organizira gospodarenje po vojnom režimu. Šuma se sječe nemilosrdno, nestručno, neracionalno. Bukovi trupci za furnir i ljuštenje režu se za ogrjev pojedinim vojnim časnicima i dočasnicima (oficirima i podoficirima). Općina Slunj nema nikakvo pravo na velikom i značajnom području svoje društveno političke zajednice. Organiziraju se svečani lovovi na divljač, ribolov na rijeci Mrežnici i sve to za prijatelje i izabranu "elitu". Najveća opasnost "narodnoj" vojsci, odnosno JNA, je susjedno lokalno pučanstvo, pa počinje gradnja ograde oko vojnog vježbališta s armiranim betonskim stupovima i čeličnom žičanom mrežom te bodljikavom žicom visine preko 2 m, tako da ne može imati slobodu kretanja ni divljač koja se u prirodi slobodno kreće bez zapreka. Na vojno vježbalište više ne smije ni zec, srna, vjeverica, lisica, kuna. Jedino nam nije jasno kako ti visoki vojni časnici nisu uspjeli zabraniti pticama da prelijeću preko "svetog" mjesta, vojnog vježbališta "Slunj", kada sele na jug u toplije krajeve. Da završimo, nije samo Kina poznata po svom "kineskom zidu", jer gaje dobio i Slunjski kraj, a posebice hrvatsko selo Podmclnica. Ipak je Slunj s okolicom dobio "nagradu za dobročinstvo", što je prihvatio Vojno vježbalište na svome svetom tlu 1991. godine kada se na Slunj i razoružan slunjski puk srušila sila Jugoslavenske narodne armije avionima, tenkovima, topništvom te pješačkim naoružanjem teritorijalne obrane, kojega su oteli slunjskom puku. Vojno vježbalište "Eugen Kvaternik" Slunj, ako i sada nastavi stvarati svoj "feud", odnosno ako Hrvatska vojska počne iskorišćivati šume ovog vježbališta bez "Hrvatskih šuma" Šumarije Slunj i šumarske struke, lokalne i postojeće, opet će stvarati zid i odvajati se od svoga hrvatskog naroda. To je mišljenje autora ovih redaka. 6. VOJNI POLIGON SLUNJ 604 |