DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 75     <-- 75 -->        PDF

I. Božičević. M. Radočaj: ŠUMARSTVO SLUNJSKOG KRAJA


Šumarski list br. 11-12, CXXVI1 (2003), 597-608


9. OGULINSKA IMOVNA OPĆINA


Ogulinska imovna općina u svom sastavu ima 4. Modruš
šumarije: 5. Ogulin


1. Drežnik-grad 6. Plaški


2. Brinje U Drežnik gradu postojala je upravna zgrada, a na


3. Krivi Put Kuselju lugarnica.


10. ZAVRŠETAK DJELOVANJA IMOVNIH OPĆINA


Imovne općine rade i djeluju i za vrijeme Jugoslavije
- stare, sve do rata odnosno do NDH, koja proglašava
sve šume imovnih općina državnim šumama.


Na području Slunjskog kraja radi ratnih operacija
nije se gospodarilo šumama. Sume su bile utočišta
zbjegovima i partizanima.


Područje Slunjskog kraja čini prijelazno područje iz
hrvatskih planina Dinarskog sustava u Panonsku nizinu.
To je visoravan ispod planinskih masiva Velike i
Male Kapele i Plješevice, koju još nazivaju "Slunjska
ploča". Nadmorska visina je 200-500 m. Visoravan
blago pada od jugozapada prema sjeveroistoku, odnosno
od planinskih masiva Kapele i Plješevice prema
Karlovačkoj kotlini, odnosno Pokuplju.


Geološki, to su pretežito kredni vapnenci. To je nekadašnje
dno plitkog i toplog Panonskog mora, koje je
pobjeglo rijekama Koranom, Mrežnicom i Glinom u
Kupu pa Savu, te Dunavom u Crno more.


Pretežito je to kraški teren, tzv. "mozaični krš" s
plitkim vrtačama, koje puk lokalno naziva "dragama" i
blago zaobljenim vrhovima brda. Rijeke smo već naveli
i to Koranu, Mrežnicu, Glinu i ponornicu Slunjčicu.
Prema Cetingradu prevladavaju dolomiti, ima i glinenih
škriljevaca, a aluvijalni nanosi nalaze se uz spomenute
rijeke.


Ministarstvo poljodjelstva i šumarstva NR Hrvatske,
u lipnju 1945. godine izdaje Okružnicu o rukovođenju,
upravi i nadzoru šumskog gospodarstva kotarskim
narodnim odborima (KNO).


Slunj kao kotarsko mjesto - prije NOB-e sa šest općina,
organizira šumariju sa zadatkom da ponajprije organizira
podmirenje lokalnog pučanstva za potrebe
grade za obnovu, ogrjevnim drvom i dr. Pri okružnom
NO u Karlovcu bio je Odjel za šumarstvo, na čelu s
pročelnikom.


Iskorišćivanje šuma odnosno eksploatacija šuma
većih razmjera odvojena je od šumarija, jer se u stude-


Tek 1947. godine Zakonom o ukidanju imovnih
općina i zemljišnih zajednica imovne općine pravno ne
postoje. Šumsko zemljište i šume postaju općenarodna
imovina-ONI.


Fitocenološki, to je područje šuma hrasta kitnjaka s
običnim grabom Quercetto-carpynetum croaticum
Horvat. Prema Cetingradu prevladava Fagetum croaticum
montanum - gorska bukova šuma. Pitomi kesten
čini uprskane sastojine.


Zbog povoljnih životnih prilika za naseljavanje i izgradnju,
poljodjelstvo i stočarstvo, šume su znatno
stradale tj. devastirane su. Medu pionirskim vrstama i
ostacima šuma ističu se cerici, grabići (obični i crni),
brezici, trepetljičici te šikare i šibljaci različitih vrsta:
Fraxinus ornus, Corylus avellana, Ligustrum vulgare,
Rosa sp., Ramnus cathartica, R. franugula, Cornus
mas C. sanquinea Viburnus opulus, V. Lantana, Prunus
spinosa, Cotinus coggygria, Juniperus communis,
Berberis vulgaris i dr. Daljni stadij devastacije su
vrištine i bujadnice.


nom 1945. godine na razini NR Hrvatske organizira
Zemaljsko šumsko poduzeće (ZEŠUMPOH), sa zadatkom
industrijske sječe izrade i vuče drvnih sortimenata
od panja do javnih prometnica.


1946. godine iz nadležnosti KNO izdvajaju se državne
šume i šume imovnih općina. Predane su na
upravu šumarijama, koje se u jesen iste godine ukidaju,
a osnivaju se reviri na čelu s lugarima revirnicima.
Glavni im je zadatak doznaka i obilježavanje stabala za
sječu.


1947. godine na temelju "Zakona o proglašenju
imovine zemljišnih i njima sličnih zajednica te krajiš-


II. OSNIVANJE I DJELOVANJE ŠUMARIJE SLUNJ


1. PRIRODNE ODLIKE SLUNJSKOG KRAJA


2. POČETAK DJELOVANJA ŠUMARIJE SLUNJ (1945 - 1950)


601