DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 75 <-- 75 --> PDF |
I. Božičević. M. Radočaj: ŠUMARSTVO SLUNJSKOG KRAJA Šumarski list br. 11-12, CXXVI1 (2003), 597-608 9. OGULINSKA IMOVNA OPĆINA Ogulinska imovna općina u svom sastavu ima 4. Modruš šumarije: 5. Ogulin 1. Drežnik-grad 6. Plaški 2. Brinje U Drežnik gradu postojala je upravna zgrada, a na 3. Krivi Put Kuselju lugarnica. 10. ZAVRŠETAK DJELOVANJA IMOVNIH OPĆINA Imovne općine rade i djeluju i za vrijeme Jugoslavije - stare, sve do rata odnosno do NDH, koja proglašava sve šume imovnih općina državnim šumama. Na području Slunjskog kraja radi ratnih operacija nije se gospodarilo šumama. Sume su bile utočišta zbjegovima i partizanima. Područje Slunjskog kraja čini prijelazno područje iz hrvatskih planina Dinarskog sustava u Panonsku nizinu. To je visoravan ispod planinskih masiva Velike i Male Kapele i Plješevice, koju još nazivaju "Slunjska ploča". Nadmorska visina je 200-500 m. Visoravan blago pada od jugozapada prema sjeveroistoku, odnosno od planinskih masiva Kapele i Plješevice prema Karlovačkoj kotlini, odnosno Pokuplju. Geološki, to su pretežito kredni vapnenci. To je nekadašnje dno plitkog i toplog Panonskog mora, koje je pobjeglo rijekama Koranom, Mrežnicom i Glinom u Kupu pa Savu, te Dunavom u Crno more. Pretežito je to kraški teren, tzv. "mozaični krš" s plitkim vrtačama, koje puk lokalno naziva "dragama" i blago zaobljenim vrhovima brda. Rijeke smo već naveli i to Koranu, Mrežnicu, Glinu i ponornicu Slunjčicu. Prema Cetingradu prevladavaju dolomiti, ima i glinenih škriljevaca, a aluvijalni nanosi nalaze se uz spomenute rijeke. Ministarstvo poljodjelstva i šumarstva NR Hrvatske, u lipnju 1945. godine izdaje Okružnicu o rukovođenju, upravi i nadzoru šumskog gospodarstva kotarskim narodnim odborima (KNO). Slunj kao kotarsko mjesto - prije NOB-e sa šest općina, organizira šumariju sa zadatkom da ponajprije organizira podmirenje lokalnog pučanstva za potrebe grade za obnovu, ogrjevnim drvom i dr. Pri okružnom NO u Karlovcu bio je Odjel za šumarstvo, na čelu s pročelnikom. Iskorišćivanje šuma odnosno eksploatacija šuma većih razmjera odvojena je od šumarija, jer se u stude- Tek 1947. godine Zakonom o ukidanju imovnih općina i zemljišnih zajednica imovne općine pravno ne postoje. Šumsko zemljište i šume postaju općenarodna imovina-ONI. Fitocenološki, to je područje šuma hrasta kitnjaka s običnim grabom Quercetto-carpynetum croaticum Horvat. Prema Cetingradu prevladava Fagetum croaticum montanum - gorska bukova šuma. Pitomi kesten čini uprskane sastojine. Zbog povoljnih životnih prilika za naseljavanje i izgradnju, poljodjelstvo i stočarstvo, šume su znatno stradale tj. devastirane su. Medu pionirskim vrstama i ostacima šuma ističu se cerici, grabići (obični i crni), brezici, trepetljičici te šikare i šibljaci različitih vrsta: Fraxinus ornus, Corylus avellana, Ligustrum vulgare, Rosa sp., Ramnus cathartica, R. franugula, Cornus mas C. sanquinea Viburnus opulus, V. Lantana, Prunus spinosa, Cotinus coggygria, Juniperus communis, Berberis vulgaris i dr. Daljni stadij devastacije su vrištine i bujadnice. nom 1945. godine na razini NR Hrvatske organizira Zemaljsko šumsko poduzeće (ZEŠUMPOH), sa zadatkom industrijske sječe izrade i vuče drvnih sortimenata od panja do javnih prometnica. 1946. godine iz nadležnosti KNO izdvajaju se državne šume i šume imovnih općina. Predane su na upravu šumarijama, koje se u jesen iste godine ukidaju, a osnivaju se reviri na čelu s lugarima revirnicima. Glavni im je zadatak doznaka i obilježavanje stabala za sječu. 1947. godine na temelju "Zakona o proglašenju imovine zemljišnih i njima sličnih zajednica te krajiš- II. OSNIVANJE I DJELOVANJE ŠUMARIJE SLUNJ 1. PRIRODNE ODLIKE SLUNJSKOG KRAJA 2. POČETAK DJELOVANJA ŠUMARIJE SLUNJ (1945 - 1950) 601 |