DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 74     <-- 74 -->        PDF

I. Božičević. M. Radočaj: ŠUMARSTVO SLUNJSKOG KRAJA


Šumarski list br. 11 12. CXXVII (2003), 597-608


6. PRVO GOSPODARENJE, PRVA PREMJERBA SUMA
U HRVATSKOJ VOJNOJ KRAJINI


Snimaju se šume, odnosno šumsko bogatstvo Vojne
krajine Karlovačkog generalata. To obavljaju stučnjaci
šumari, koji su vojni časnici.


Tako šumarnik Franzoni u Karlovačkom generelatu
rukovodi premjerbom, mapiranjem odnosno kartira-
njem šuma Vojne krajine, a na terenu je izvršava i provodi
u djelo major Pierker. Major Pierker ureduje šume
i obavlja premjerbu po distriktima - okružjima.


Godine 1765. u Vojnoj krajini Karlovačkog gene-
relata osnovane su tri šumske uprave, odnosno šumarije
i to: Krasno, Baške Oštarije na Velebitu i Petrova
gora.


Jedino je šumarija Krasno sačuvala svoju tradiciju i
sjećanje na taj događaj. Ovaj događaj za šumariju


Krasno opisao je Vladimir Severinski,a nastavlja s
proučavanjem Vice I vanč e vi ć (Senj).


Sume Slunjske regimente ili pukovnije pripadale su
pod šumsku upravu u Petrovoj Gori. Sumama Slunjske
regimente ili pukovnije upravlja šumarnik na konju sa
sjedištem u Petrovoj gori, uz pomoć jednog stranog i
četiri domaća lugara. Kod svake pukovnije postavljen
je šumarnik na konju sa po dva lugara konjanika ili
jašuća lugara. Jašući lugari ili lugari na konju nadziru i
kontroliraju rad lugara pješaka. Šumarnik na konju kod
svake pukovnije imao je za upravljanje šumu veličine
oko 55.000 - 60.000 rali ili k.j. Lugari pješaci čuvali su
površinu šume veličine 5.000 - 6.000 rali ili k.j.


7. IMOVNE OPĆINE U SLUNJSKOM KRAJU


Godine 1848. "burne godine" hrvatski ban Josip
Jelačić ukida kmetstvo. Dolazi do segregcecije šuma
1873. godine na:


- državne šume,


- šume imovnih općina,


šume zemljišnih zajednica plemenitih općina,
šume urbanih zemljišnih zajednica,


- šume krajiških zemljišnih zajednica,


- vlastelinske šume,


- šume različitih vlasnika (banske, dionička društva,
veleposjedi, seljačke šume itd.)


Imovne općine osnovane su 1873. godine po pukovnijama.
Svaka pukovnija Vojne krajine dobiva
Imovnu općinu. Tako su osnovane:


- Lička imovna općina sa sjedištem u Gospiću,
Otočka imovna općina sa sjedištem u Otočcu,


- Ogulinska imovna općina sa sjedištem u Ogulinu i
Slunjska imovna općina sa sjedištem u Karlovcu.


8. SLUNJSKA IMOVNA OPĆINA


Slunjska imovna općina osnovana je 1873. godine.
Prvu gospodarsku osnovu dobiva 1885. godine. Revidiranu
odnosno obnovljenu gospodarsku osnovu dobiva
1895. godine.


Revidirana odnosno obnovljena gospodarska osnova
vrijedila je za razdoblje od 1895. do 1904. godine.


Sjedište Slunjske imovne općine jeste u Karlovcu
na Rakovcu - stara šumarska škola.


Slunjska imovna općina ima u svom sastavu dvije
šumarije i to:


1. Šumarija Vališselo (Cetingrad)


2. Šumarija Rakovac (Karlovac).


Šumarija Vališselo ima sedam gospodarskih jedinica
s kojima gospodari. Dalje je šuma podijeljena na:
šumske predjele, okružja li odjele (rimski brojevi) i odsjeke
(arapski brojevi).


Površine su iskazane u ralima ili k.j. na dvije decimale,
a prirast, etat i šumski fond izraženi su u tvrdim
metrima = m3.


Nabrajamo gospodarske jedinice, gdje ističemo
označene šumske predjele sadašnje Šumarije Slunj.


1. G.J. "Komesarska kosa"


2. G.J. "Begovac"


3. G.J. "Strmačka"


4. G.J. "Glinica" šumski predjeli:


Melnica I. sa tri okružja
Melnica II. sa jednim okružjem


- Puhanica I. jedno okružje


- Puhanica II. jedno okružje


- Puhanica III. jedno okružje


- Bukovlje cvitovačko 1 okružje


- Zvirnjak sa 2 okružja


5. G.J. "Rabinja" šumski predjeli:


Crno Osovje 11 okružja
Veliki Lisac 2 okružja
Šušnjara 1 okružje
Drenova Glava 1 okružje


- Šljivnjak 5 okružja


6. G.J. "Markovac"


7. G.J. "Petrova Gora"


600