DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 73 <-- 73 --> PDF |
I. Božičević. M. Radočaj: ŠUMARSTVO SLUN.ISKOG KRAJA Šumarski list br. II 12, CXXVII (2003). 597-608 3. KRČKI KNEZOVI - FRANKOPANI U srednjem vijeku, nakon gubitka nezavisnosti, pa sve do prodora Turaka u ove krajeve, pečat daju Krčki knezovi Frankopani. Oni darovnicama dobivaju u vječni posjed župe zapadnih krajeva Hrvatske od ugarskih kraljeva. Tako 1193. godine dobivaju u vječni posjed Modrušku župu. Godine 1225. dobivaju u vječni posjed Vinodolsku župu, kojoj je pripadalo Hrvatsko primorje i Gorski kotar. 1271. godine građani grada Senja izabiru Frankopane za svoje knezove. 1290. godine dobivaju u vječni posjed Gacku župu. Širenjem Frankopana na istok preko Drcžničke župe, Frankopani podižu na Korani gradove Tržac i Slunj na Slunjčici. Osnivaju četiri loze: cetinsku (izumire 1542. godine), slunjsku (izumire 1572. godine), ozaljsku (izumire 1577. godine), tržačku (izumire 1671. godine). Frankopani koriste šumu, odnosno drvo za brodsku gradu, koju prodaju Veneciji, najvećoj pomorskoj sili Nakon bitke na Krbavskom polju 9. rujna 1493. godine, zatim bitke na Mohačkom polju 29. kolovoza 1526. godine i pogibije ugarskog kralja Ludovika II. Jagelovića, dolazi do borbi za prazno ugarsko-hrvatsko prijestolje, jer Ludovik II. nije imao nasljednika. Brat žene Ludovika II. nadvojvoda Ferdinand Habs- burgški smatra da njemu pripada ugarsko hrvatsko prijestolje te knezovima Frankopanima, Zrinskim, Bla- gajskim i dr. nudi vojnu pomoć za obranu od Turaka. Na prvom hrvatskom saboru u Cetinu 1. siječnja 1527. godine hrvatski knezovi izabiru Ferdinanda za hrvatskog kralja. Slavonija i Ugarska izabiru Ivana Zapolju. Nastupa građanski rat, dok Turci polako nadiru u hrvatske i ugarske krajeve. Ipak pobjeđuje Ferdinand i Habsburška dinastija. Dolaskom na vlast Marije Terezije 1740. godine u Vojnu krajinu uvodi se red i propisi. Svojim urbarima ona propisuje način gospodarenja šumama na području Vojne krajine. Izdaje 1769. godine prvi Zakon o šumama na hrvatskom jeziku. Formira vojne formacije u Hrvatskoj vojnoj krajini Karlovačkog generalata regimente ili pukovnije. To su: lička regimenta ili pukovnija sa sjedištem u Gospiću, na Sredozemlju. Trgovina ide preko luke Senj, gdje Venecija ima svoga preuzimača. Kasnije trgovina seli u luke Bakar i Sušak, jer Turci ugrožavaju trgovinu preko Senja. Sječa šume odvija se na samoj obali kopna ili obali Kvarnerskih otoka i napreduje u unutrašnjost. Stjepan Francišković detaljno opisuje haračenje i pustošenje šuma za vladavine Frankopana u našem Primorju, a za sve krivi knezove Frankopane i njihovu trgovinu s Venecijom. Spominjemo 1428. godine izgradnju prve pilane na vodeni pogon i to kod Crikvenice na rijeci Dubračini. Podiže ju crkveni red Paulini, a šumu sijeku vjerojatno odmah pokraj pilane. Kasnije se pilane potočare jako šire na zapad na Rječinu kod Sušaka, pa po Gorskom kotaru na Velikoj i Maloj vodi kod Lokava, Crnog Luga i na rijeci Kupi i Cabranki. Slunj ski kraj nema zapisa o pilanama potočarama za vrijeme vladavine knezova Frankopana. Austrija podiže vojnu utvrdu Karlovac 13. srpnja 1579. godine, a nadvojvoda Karlo Habsburgški daje mu ime Karlovac (Karlstadt). To je vrijeme zbjegova hrvatskog naroda iz Like, Korduna, Pounja, Banovine, Bosanske krajine na sjever i na zapad u Ugarsku, Slovačku, Moravsku, Kranjsku i Austriju (Gradišće). Austrija uvodi vojnu upravu na granici sa Turskom i to od Povila i Ledenica kraj Novog Vinodolskog pa preko Senja, Karlobaga sve do Temišvara u Rumunjskoj. Padom hrvatskog banskog grada Bihaća u turske ruke 1592. godine dolazi opet do velikog stradanja hrvatskog pučanstva, a sve preživjelo bježi u šume na zapad u civilnu Hrvatsku. Porazom Turaka kod Siska 22. lipnja 1593. godine turska sila slabi. Sve manje Turci nadiru u ove krajeve. - otočka regimenta ili pukovnija sa sjedištem u Otočcu, - ogulinska regimenta ili pukovnija sa sjedištem u Ogulinu, - slunjska regimenta ili pukovnija sa sjedištem u Karlovcu. Slunjska regimenta ili pukovnija osnovana je 1746. godine. 4. PRODOR TURAKA U HRVATSKE KRAJEVE STVARANJE OBRAMBENOG POJASA 5. HRVATSKA VOJNA KRAJINA - MARIJA TEREZIJA SA SVOJIM PROPISIMA 599 |