DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 72 <-- 72 --> PDF |
I. Božičcvić. M. Radočaj: ŠUMARSTVO SLUNJSKOG KRAJA Šumarski list br. 11-12, CXXVI1 (2003), 597-608 borio za golo preživljavanje i opstanak na ovim prostorima koji s pravom nosi ime "vjetrometina". Slunj ski kraj čini područje nekadašnjeg kotara Slunj s šest općina: - Cetingrad, - Drežnikgrad, - Primišlje, - Rakovica, - Slunj, - Veljun. Sadašnje stanje čini područje grada Slunja te područje općina Cetingrada i Rakovice. Slika 2. Sudionici proslave 50-e obljetnice Šumaruje Slunj 1. KRATKI OSVRT NA POVIJEST HRVATA Na područje današnje Hrvatske, Bosne i Hercegovine u sedmom stoljeću dolaze i naseljavaju se Hrvati. Oni odmah po dolasku osnivaju manje državice - kneževine na čelu s knezovima. Svojim dolaskom Hrvati potiskuju plemena staros- jeditelja Ilira u planinska neprohodna područja, bogata šumama, odnosno prašumama. Hrvati naseljavaju bogatije i plodnije predjele kao Panonsku nizinu - Slavoniju, Dinaride u plodnim riječnim dolinama te kraška polja Hercegovine i Dalmacije. Objedinjavanjem svih hrvatskih kneževina od Jadranskog mora do rijeke Drave, Tomislav stvara snažnu državu Hrvatsku te se 925. godine kruni za prvog hrvatskog kralja. Krunidba je obavljena na Duvanjskom polju kod današnjeg Tomislavgrada u Hercegovini. Hrvatsko kraljevstvo traje sve do smrti kralja Zvonimira i pogibije posljednjeg hrvatskog kralja iz porodice Trpimirovića Petra Svačića u bitci s Mađarima - Ugrima na planini Gvozd, koja se prozvaše Petrova gora. Bitka je održana 1097. godine. Hrvatsko prijestolje ostaje bez nasljednika. Žena kralja Zvonimira, kraljica Jelena s ugarskog je prijestolja, odnosno iz kraljevske loze Arpadovića, pozvala je svoga brata da preuzme vlast u Hrvatskoj. Tako se i dogodilo, odnosno porazom hrvatske vojske na planini Gvozd i pogibijom posljednjeg hrvatskog kralja iz loze Petra Svačića već 1102. g. u Biogradu na moru kruni se za hrvatskog kralja Koloman Arpadović. Tako Hrvatska gubi 1102. godine svoju nezavisnost, pa djeluje u Ugarskoj kraljevini, kasnije u Austro-ugarskoj monarhiji, pa u Jugoslaviji sve do 1990. godine, odnosno do prvih slobodnih, višestranačkih izbora, kada se hrvatski narod plebiscitarno izjašnjava za samostalnu i neovisnu državu Republiku Hrvatsku, međunarodno priznatu, a u Domovinskom ratu krvlju branjenu i oslobođenu. 2. SUMOVITOST HRVATSKIH KRAJEVA U POVIJESTI Svojim dolaskom na područje današnje Hrvatske Hrvati dolaze u šumovit kraj. To su bile većinom zrele i prezrele šume te prašume samo mjestimično devastirane od žitelja i stoke. Sume, odnosno drvo, služi samo za ogrjev i drvo za gradnju nastambi, odnosno kuća. Sume su se prostirale sve do Jadranske obale, a i otoci su bili pod šumom. Sume su smetale nakon što se pučanstvo povećalo, pa su se krčile, palile i stvarale plodne oranice i sočni pašnjaci. Iz ovog početnog razdoblja i boravka Hrvata na ovom području imamo malo pisanih dokumenata, a posebice malo za Slunj ski kraj. Nešto više podataka nalazimo u povijesnim crkvenim knjigama. Tako se na crk venom saboru u Splitu 925. godine spominje župa Drežnik grad kojoj pripada Slunjski kraj. Ova župa zajedno s Modruškom župom, Krbavom, Novigradom i polovicom Like ušla je u sastav i pod upravu novoosnovane biskupije krbavske. U Vinodolskom zakoniku iz 1288. godine najtočnije pisanom dokumentu na glagoljici iz tog vremena, detaljno se spominju i opisuju sva dobra koja se dijele pučanima, a o šumi i drvetu nema ni slova. Stjepan Frančišković zaključuje daje tada u Vinodolu i okolici bilo toliko šume da se uzimala, sjekla i koristila prema potrebama. Isto tako nema spomena o čistom zraku, kisiku i si. 598 |