DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 71     <-- 71 -->        PDF

STRUČNI ČLANCI - PROFESSIONAL PAPERS Šumarski list br. 11-12, C´XXVIl (2003), 597-608


UDK 630* 902


ŠUMARSTVO SLUNJSKOG KRAJA*
I. POVIJEST ŠUMARSTVA SLUNJSKOG KRAJA


FORESTRY IN THE REGION OF SLUNJ
THE HISTORY OF FORESTRY IN THE REGION OF SLUNJ PART ONE


Ivan BOŽIČEVIĆ, Mile RADOČAJ2


SAŽETAK: Tema obrađuje povijesna, društveno ekonomska, kulturna,
organizacijska, privredna, znanstvena istraživačka i druga zbivanja na području
Slunjskog kraja, od doseljenja Hrvata u ove krajeve do današnjih
dana, a posebice onih koja su vezana uz šumu i šumarstvo ovoga kraja.


Podijeljena je u dva dijela:


Prvi dio obrađuje povijest Hrvata, doseljavanje i nađeno stanje, formiranje
kneževina, državica do kralja Tomislava, zatim propast kraljevstva pa
ugarsko-hrvatsko kraljevstvo do prodora Turaka u ove krajeve, obranu od
Turaka, knezove Frankopane, Vojnu Krajinu, Slunjsku pukovniju, Imovne općine
sve do završetka Drugog svjetskog rata, odnosno do 1945. godine.


Drugi dio obuhvaća formiranje i osnivanje Šumarije u Slunju, uspone i
padove, organizacije i reorganizacije, OOUR-aizacije, mijenjanja titulara
vlasništva sve do današnjih dana.


UVOD


U lipnju mjesecu ove 2003. godine, Šumarija Slunj
proslavila je pedesctgodišnjicu rada i djelovanja u sadašnjoj
zgradi. Pola stoljeća rada jedne šumarije nije
veliko razdoblje, pa moramo istaći daje djelovanje šumarstva
na ovom području daleko starije, odnosno odnosi
između čovjeka i šume, odnosno šume i puka
Slunjskog kraja toliko je star, koliko dugo hrvatski puk
boravi na ovome prostoru.


Povijesnih podataka o šumarstvu Slunjskoga kraja
ima vrlo malo, ili ih uopće nema, pa je trebalo potražiti
podatke u susjednim značajnijim centrima šumarske
povijesti kao Ogulinu, Senju, Delnicama, Karlovcu i dr.


Na području Slunjskog kraja od stoljeća sedmog,
otkada se hrvatski puk naselio u ove krajeve i ovdje
živi, odigravali su se vojno oružani sukobi, bitke, ratovi,
progoni pučanstva, paljenja i iseljavanja, pa opet
naseljavanja pučanstva. To je bilo vojno vježbalište.
Na ovom području Slunjskoga kraja hrvatski puk se


* Rad je pripremljen za obilježavanje 50-te obljetnice


Šumarije Slunj


Ivan Božičević, dipl. ing. šum., 51215 Kastav, Miserkino br. 10
: Mile Radočaj, dipl. ing. šum., Upravitelj Šumarije Slunj


Slika 1. Upravitelj Šumaruje Slunj Mile Radočaj, dipl. ing. šum.
otvara svečanost i pozdravlja uzvanike i goste


597




ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 72     <-- 72 -->        PDF

I. Božičcvić. M. Radočaj: ŠUMARSTVO SLUNJSKOG KRAJA


Šumarski list br. 11-12, CXXVI1 (2003), 597-608


borio za golo preživljavanje i opstanak na ovim prostorima
koji s pravom nosi ime "vjetrometina".


Slunj ski kraj čini područje nekadašnjeg kotara
Slunj s šest općina:


- Cetingrad,


- Drežnikgrad,


- Primišlje,


- Rakovica,


- Slunj,


- Veljun.


Sadašnje stanje čini područje grada Slunja te područje
općina Cetingrada i Rakovice.


Slika 2. Sudionici proslave 50-e obljetnice Šumaruje Slunj


1. KRATKI OSVRT NA POVIJEST HRVATA


Na područje današnje Hrvatske, Bosne i Hercegovine
u sedmom stoljeću dolaze i naseljavaju se Hrvati.
Oni odmah po dolasku osnivaju manje državice -
kneževine na čelu s knezovima.


Svojim dolaskom Hrvati potiskuju plemena staros-
jeditelja Ilira u planinska neprohodna područja, bogata
šumama, odnosno prašumama. Hrvati naseljavaju
bogatije i plodnije predjele kao Panonsku nizinu -
Slavoniju, Dinaride u plodnim riječnim dolinama te
kraška polja Hercegovine i Dalmacije.


Objedinjavanjem svih hrvatskih kneževina od Jadranskog
mora do rijeke Drave, Tomislav stvara snažnu
državu Hrvatsku te se 925. godine kruni za prvog hrvatskog
kralja. Krunidba je obavljena na Duvanjskom
polju kod današnjeg Tomislavgrada u Hercegovini.


Hrvatsko kraljevstvo traje sve do smrti kralja Zvonimira
i pogibije posljednjeg hrvatskog kralja iz porodice
Trpimirovića Petra Svačića u bitci s Mađarima -


Ugrima na planini Gvozd, koja se prozvaše Petrova
gora. Bitka je održana 1097. godine.


Hrvatsko prijestolje ostaje bez nasljednika. Žena
kralja Zvonimira, kraljica Jelena s ugarskog je prijestolja,
odnosno iz kraljevske loze Arpadovića, pozvala je
svoga brata da preuzme vlast u Hrvatskoj. Tako se i dogodilo,
odnosno porazom hrvatske vojske na planini
Gvozd i pogibijom posljednjeg hrvatskog kralja iz loze
Petra Svačića već 1102. g. u Biogradu na moru kruni se
za hrvatskog kralja Koloman Arpadović. Tako Hrvatska
gubi 1102. godine svoju nezavisnost, pa djeluje u Ugarskoj
kraljevini, kasnije u Austro-ugarskoj monarhiji, pa
u Jugoslaviji sve do 1990. godine, odnosno do prvih slobodnih,
višestranačkih izbora, kada se hrvatski narod
plebiscitarno izjašnjava za samostalnu i neovisnu
državu Republiku Hrvatsku, međunarodno priznatu, a u
Domovinskom ratu krvlju branjenu i oslobođenu.


2. SUMOVITOST HRVATSKIH KRAJEVA U POVIJESTI


Svojim dolaskom na područje današnje Hrvatske
Hrvati dolaze u šumovit kraj. To su bile većinom zrele i
prezrele šume te prašume samo mjestimično devastirane
od žitelja i stoke.


Sume, odnosno drvo, služi samo za ogrjev i drvo za
gradnju nastambi, odnosno kuća. Sume su se prostirale
sve do Jadranske obale, a i otoci su bili pod šumom.
Sume su smetale nakon što se pučanstvo povećalo, pa
su se krčile, palile i stvarale plodne oranice i sočni
pašnjaci.


Iz ovog početnog razdoblja i boravka Hrvata na
ovom području imamo malo pisanih dokumenata, a posebice
malo za Slunj ski kraj. Nešto više podataka nalazimo
u povijesnim crkvenim knjigama. Tako se na crk


venom saboru u Splitu 925. godine spominje župa
Drežnik grad kojoj pripada Slunjski kraj. Ova župa zajedno
s Modruškom župom, Krbavom, Novigradom i
polovicom Like ušla je u sastav i pod upravu novoosnovane
biskupije krbavske.


U Vinodolskom zakoniku iz 1288. godine najtočnije
pisanom dokumentu na glagoljici iz tog vremena,
detaljno se spominju i opisuju sva dobra koja se dijele
pučanima, a o šumi i drvetu nema ni slova. Stjepan
Frančišković zaključuje daje tada u Vinodolu i okolici
bilo toliko šume da se uzimala, sjekla i koristila prema
potrebama. Isto tako nema spomena o čistom zraku, kisiku
i si.


598




ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 73     <-- 73 -->        PDF

I. Božičević. M. Radočaj: ŠUMARSTVO SLUN.ISKOG KRAJA


Šumarski list br. II 12, CXXVII (2003). 597-608


3. KRČKI KNEZOVI - FRANKOPANI


U srednjem vijeku, nakon gubitka nezavisnosti, pa
sve do prodora Turaka u ove krajeve, pečat daju Krčki
knezovi Frankopani. Oni darovnicama dobivaju u
vječni posjed župe zapadnih krajeva Hrvatske od ugarskih
kraljeva. Tako 1193. godine dobivaju u vječni posjed
Modrušku župu. Godine 1225. dobivaju u vječni
posjed Vinodolsku župu, kojoj je pripadalo Hrvatsko
primorje i Gorski kotar. 1271. godine građani grada
Senja izabiru Frankopane za svoje knezove. 1290. godine
dobivaju u vječni posjed Gacku župu.


Širenjem Frankopana na istok preko Drcžničke župe,
Frankopani podižu na Korani gradove Tržac i Slunj
na Slunjčici. Osnivaju četiri loze:


cetinsku (izumire 1542. godine),
slunjsku (izumire 1572. godine),
ozaljsku (izumire 1577. godine),
tržačku (izumire 1671. godine).


Frankopani koriste šumu, odnosno drvo za brodsku
gradu, koju prodaju Veneciji, najvećoj pomorskoj sili


Nakon bitke na Krbavskom polju 9. rujna 1493. godine,
zatim bitke na Mohačkom polju 29. kolovoza


1526. godine i pogibije ugarskog kralja Ludovika II.
Jagelovića, dolazi do borbi za prazno ugarsko-hrvatsko
prijestolje, jer Ludovik II. nije imao nasljednika.


Brat žene Ludovika II. nadvojvoda Ferdinand Habs-
burgški smatra da njemu pripada ugarsko hrvatsko prijestolje
te knezovima Frankopanima, Zrinskim, Bla-
gajskim i dr. nudi vojnu pomoć za obranu od Turaka.


Na prvom hrvatskom saboru u Cetinu 1. siječnja


1527. godine hrvatski knezovi izabiru Ferdinanda za
hrvatskog kralja.


Slavonija i Ugarska izabiru Ivana Zapolju. Nastupa
građanski rat, dok Turci polako nadiru u hrvatske i
ugarske krajeve. Ipak pobjeđuje Ferdinand i Habsburška
dinastija.


Dolaskom na vlast Marije Terezije 1740. godine u
Vojnu krajinu uvodi se red i propisi. Svojim urbarima
ona propisuje način gospodarenja šumama na području
Vojne krajine. Izdaje 1769. godine prvi Zakon o šumama
na hrvatskom jeziku. Formira vojne formacije u
Hrvatskoj vojnoj krajini Karlovačkog generalata regimente
ili pukovnije. To su:


lička regimenta ili pukovnija sa sjedištem u Gospiću,


na Sredozemlju. Trgovina ide preko luke Senj, gdje Venecija
ima svoga preuzimača. Kasnije trgovina seli u
luke Bakar i Sušak, jer Turci ugrožavaju trgovinu preko
Senja. Sječa šume odvija se na samoj obali kopna ili
obali Kvarnerskih otoka i napreduje u unutrašnjost.
Stjepan Francišković detaljno opisuje haračenje i pustošenje
šuma za vladavine Frankopana u našem Primorju,
a za sve krivi knezove Frankopane i njihovu trgovinu
s Venecijom.


Spominjemo 1428. godine izgradnju prve pilane na
vodeni pogon i to kod Crikvenice na rijeci Dubračini.
Podiže ju crkveni red Paulini, a šumu sijeku vjerojatno
odmah pokraj pilane. Kasnije se pilane potočare jako
šire na zapad na Rječinu kod Sušaka, pa po Gorskom
kotaru na Velikoj i Maloj vodi kod Lokava, Crnog
Luga i na rijeci Kupi i Cabranki.


Slunj ski kraj nema zapisa o pilanama potočarama
za vrijeme vladavine knezova Frankopana.


Austrija podiže vojnu utvrdu Karlovac 13. srpnja
1579. godine, a nadvojvoda Karlo Habsburgški daje
mu ime Karlovac (Karlstadt).


To je vrijeme zbjegova hrvatskog naroda iz Like,
Korduna, Pounja, Banovine, Bosanske krajine na sjever
i na zapad u Ugarsku, Slovačku, Moravsku, Kranjsku
i Austriju (Gradišće).


Austrija uvodi vojnu upravu na granici sa Turskom i
to od Povila i Ledenica kraj Novog Vinodolskog pa preko
Senja, Karlobaga sve do Temišvara u Rumunjskoj.


Padom hrvatskog banskog grada Bihaća u turske
ruke 1592. godine dolazi opet do velikog stradanja hrvatskog
pučanstva, a sve preživjelo bježi u šume na zapad
u civilnu Hrvatsku.


Porazom Turaka kod Siska 22. lipnja 1593. godine
turska sila slabi. Sve manje Turci nadiru u ove krajeve.


- otočka regimenta ili pukovnija sa sjedištem u Otočcu,


- ogulinska regimenta ili pukovnija sa sjedištem u
Ogulinu,


- slunjska regimenta ili pukovnija sa sjedištem u Karlovcu.


Slunjska regimenta ili pukovnija osnovana je 1746.
godine.


4. PRODOR TURAKA U HRVATSKE KRAJEVE
STVARANJE OBRAMBENOG POJASA


5. HRVATSKA VOJNA KRAJINA -
MARIJA TEREZIJA SA SVOJIM PROPISIMA


599




ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 74     <-- 74 -->        PDF

I. Božičević. M. Radočaj: ŠUMARSTVO SLUNJSKOG KRAJA


Šumarski list br. 11 12. CXXVII (2003), 597-608


6. PRVO GOSPODARENJE, PRVA PREMJERBA SUMA
U HRVATSKOJ VOJNOJ KRAJINI


Snimaju se šume, odnosno šumsko bogatstvo Vojne
krajine Karlovačkog generalata. To obavljaju stučnjaci
šumari, koji su vojni časnici.


Tako šumarnik Franzoni u Karlovačkom generelatu
rukovodi premjerbom, mapiranjem odnosno kartira-
njem šuma Vojne krajine, a na terenu je izvršava i provodi
u djelo major Pierker. Major Pierker ureduje šume
i obavlja premjerbu po distriktima - okružjima.


Godine 1765. u Vojnoj krajini Karlovačkog gene-
relata osnovane su tri šumske uprave, odnosno šumarije
i to: Krasno, Baške Oštarije na Velebitu i Petrova
gora.


Jedino je šumarija Krasno sačuvala svoju tradiciju i
sjećanje na taj događaj. Ovaj događaj za šumariju


Krasno opisao je Vladimir Severinski,a nastavlja s
proučavanjem Vice I vanč e vi ć (Senj).


Sume Slunjske regimente ili pukovnije pripadale su
pod šumsku upravu u Petrovoj Gori. Sumama Slunjske
regimente ili pukovnije upravlja šumarnik na konju sa
sjedištem u Petrovoj gori, uz pomoć jednog stranog i
četiri domaća lugara. Kod svake pukovnije postavljen
je šumarnik na konju sa po dva lugara konjanika ili
jašuća lugara. Jašući lugari ili lugari na konju nadziru i
kontroliraju rad lugara pješaka. Šumarnik na konju kod
svake pukovnije imao je za upravljanje šumu veličine
oko 55.000 - 60.000 rali ili k.j. Lugari pješaci čuvali su
površinu šume veličine 5.000 - 6.000 rali ili k.j.


7. IMOVNE OPĆINE U SLUNJSKOM KRAJU


Godine 1848. "burne godine" hrvatski ban Josip
Jelačić ukida kmetstvo. Dolazi do segregcecije šuma
1873. godine na:


- državne šume,


- šume imovnih općina,


šume zemljišnih zajednica plemenitih općina,
šume urbanih zemljišnih zajednica,


- šume krajiških zemljišnih zajednica,


- vlastelinske šume,


- šume različitih vlasnika (banske, dionička društva,
veleposjedi, seljačke šume itd.)


Imovne općine osnovane su 1873. godine po pukovnijama.
Svaka pukovnija Vojne krajine dobiva
Imovnu općinu. Tako su osnovane:


- Lička imovna općina sa sjedištem u Gospiću,
Otočka imovna općina sa sjedištem u Otočcu,


- Ogulinska imovna općina sa sjedištem u Ogulinu i
Slunjska imovna općina sa sjedištem u Karlovcu.


8. SLUNJSKA IMOVNA OPĆINA


Slunjska imovna općina osnovana je 1873. godine.
Prvu gospodarsku osnovu dobiva 1885. godine. Revidiranu
odnosno obnovljenu gospodarsku osnovu dobiva
1895. godine.


Revidirana odnosno obnovljena gospodarska osnova
vrijedila je za razdoblje od 1895. do 1904. godine.


Sjedište Slunjske imovne općine jeste u Karlovcu
na Rakovcu - stara šumarska škola.


Slunjska imovna općina ima u svom sastavu dvije
šumarije i to:


1. Šumarija Vališselo (Cetingrad)


2. Šumarija Rakovac (Karlovac).


Šumarija Vališselo ima sedam gospodarskih jedinica
s kojima gospodari. Dalje je šuma podijeljena na:
šumske predjele, okružja li odjele (rimski brojevi) i odsjeke
(arapski brojevi).


Površine su iskazane u ralima ili k.j. na dvije decimale,
a prirast, etat i šumski fond izraženi su u tvrdim
metrima = m3.


Nabrajamo gospodarske jedinice, gdje ističemo
označene šumske predjele sadašnje Šumarije Slunj.


1. G.J. "Komesarska kosa"


2. G.J. "Begovac"


3. G.J. "Strmačka"


4. G.J. "Glinica" šumski predjeli:


Melnica I. sa tri okružja
Melnica II. sa jednim okružjem


- Puhanica I. jedno okružje


- Puhanica II. jedno okružje


- Puhanica III. jedno okružje


- Bukovlje cvitovačko 1 okružje


- Zvirnjak sa 2 okružja


5. G.J. "Rabinja" šumski predjeli:


Crno Osovje 11 okružja
Veliki Lisac 2 okružja
Šušnjara 1 okružje
Drenova Glava 1 okružje


- Šljivnjak 5 okružja


6. G.J. "Markovac"


7. G.J. "Petrova Gora"


600




ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 75     <-- 75 -->        PDF

I. Božičević. M. Radočaj: ŠUMARSTVO SLUNJSKOG KRAJA


Šumarski list br. 11-12, CXXVI1 (2003), 597-608


9. OGULINSKA IMOVNA OPĆINA


Ogulinska imovna općina u svom sastavu ima 4. Modruš
šumarije: 5. Ogulin


1. Drežnik-grad 6. Plaški


2. Brinje U Drežnik gradu postojala je upravna zgrada, a na


3. Krivi Put Kuselju lugarnica.


10. ZAVRŠETAK DJELOVANJA IMOVNIH OPĆINA


Imovne općine rade i djeluju i za vrijeme Jugoslavije
- stare, sve do rata odnosno do NDH, koja proglašava
sve šume imovnih općina državnim šumama.


Na području Slunjskog kraja radi ratnih operacija
nije se gospodarilo šumama. Sume su bile utočišta
zbjegovima i partizanima.


Područje Slunjskog kraja čini prijelazno područje iz
hrvatskih planina Dinarskog sustava u Panonsku nizinu.
To je visoravan ispod planinskih masiva Velike i
Male Kapele i Plješevice, koju još nazivaju "Slunjska
ploča". Nadmorska visina je 200-500 m. Visoravan
blago pada od jugozapada prema sjeveroistoku, odnosno
od planinskih masiva Kapele i Plješevice prema
Karlovačkoj kotlini, odnosno Pokuplju.


Geološki, to su pretežito kredni vapnenci. To je nekadašnje
dno plitkog i toplog Panonskog mora, koje je
pobjeglo rijekama Koranom, Mrežnicom i Glinom u
Kupu pa Savu, te Dunavom u Crno more.


Pretežito je to kraški teren, tzv. "mozaični krš" s
plitkim vrtačama, koje puk lokalno naziva "dragama" i
blago zaobljenim vrhovima brda. Rijeke smo već naveli
i to Koranu, Mrežnicu, Glinu i ponornicu Slunjčicu.
Prema Cetingradu prevladavaju dolomiti, ima i glinenih
škriljevaca, a aluvijalni nanosi nalaze se uz spomenute
rijeke.


Ministarstvo poljodjelstva i šumarstva NR Hrvatske,
u lipnju 1945. godine izdaje Okružnicu o rukovođenju,
upravi i nadzoru šumskog gospodarstva kotarskim
narodnim odborima (KNO).


Slunj kao kotarsko mjesto - prije NOB-e sa šest općina,
organizira šumariju sa zadatkom da ponajprije organizira
podmirenje lokalnog pučanstva za potrebe
grade za obnovu, ogrjevnim drvom i dr. Pri okružnom
NO u Karlovcu bio je Odjel za šumarstvo, na čelu s
pročelnikom.


Iskorišćivanje šuma odnosno eksploatacija šuma
većih razmjera odvojena je od šumarija, jer se u stude-


Tek 1947. godine Zakonom o ukidanju imovnih
općina i zemljišnih zajednica imovne općine pravno ne
postoje. Šumsko zemljište i šume postaju općenarodna
imovina-ONI.


Fitocenološki, to je područje šuma hrasta kitnjaka s
običnim grabom Quercetto-carpynetum croaticum
Horvat. Prema Cetingradu prevladava Fagetum croaticum
montanum - gorska bukova šuma. Pitomi kesten
čini uprskane sastojine.


Zbog povoljnih životnih prilika za naseljavanje i izgradnju,
poljodjelstvo i stočarstvo, šume su znatno
stradale tj. devastirane su. Medu pionirskim vrstama i
ostacima šuma ističu se cerici, grabići (obični i crni),
brezici, trepetljičici te šikare i šibljaci različitih vrsta:
Fraxinus ornus, Corylus avellana, Ligustrum vulgare,
Rosa sp., Ramnus cathartica, R. franugula, Cornus
mas C. sanquinea Viburnus opulus, V. Lantana, Prunus
spinosa, Cotinus coggygria, Juniperus communis,
Berberis vulgaris i dr. Daljni stadij devastacije su
vrištine i bujadnice.


nom 1945. godine na razini NR Hrvatske organizira
Zemaljsko šumsko poduzeće (ZEŠUMPOH), sa zadatkom
industrijske sječe izrade i vuče drvnih sortimenata
od panja do javnih prometnica.


1946. godine iz nadležnosti KNO izdvajaju se državne
šume i šume imovnih općina. Predane su na
upravu šumarijama, koje se u jesen iste godine ukidaju,
a osnivaju se reviri na čelu s lugarima revirnicima.
Glavni im je zadatak doznaka i obilježavanje stabala za
sječu.


1947. godine na temelju "Zakona o proglašenju
imovine zemljišnih i njima sličnih zajednica te krajiš-


II. OSNIVANJE I DJELOVANJE ŠUMARIJE SLUNJ


1. PRIRODNE ODLIKE SLUNJSKOG KRAJA


2. POČETAK DJELOVANJA ŠUMARIJE SLUNJ (1945 - 1950)


601




ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 76     <-- 76 -->        PDF

I. Božičević. M. Radočaj: ŠUMARSTVO SLUNJSKOG KRAJA


Šumarski lisl br. II 12. CXXV1I (2003), 597-608


kih imovnih općina" (NN NRH br. 36/47) sve šume
zemljišnih zajednica i krajiških imovnih općina postaju
općenarodna imovina (ONI).


Sada je ponovo osnovana Šumarija Slunj za sve
šume i šumska zemljišta bivše slunjske imovne općine,
te ogulinske imovne općine koja se nalazi na području
kotara Slunj, kao i zemljišnih zajednica na području
kotara Slunj.


Šume i šumska zemljišta na području kotara Slunj
koja su pripadala ogulinskoj imovnoj općini, također su
u sastavu Šumarije Slunj, ispostava šumarija Rakovica.


Šumarija Cetingrad još nije osnovana, jer tadašnji
njezin teren pokriva šumarija Slunj.


Industrijske sječe još su uvijek odvojene od šumarija,
a obavlja ih Poduzeće za iskorišćivanje šuma
(PODIŠ).


Krajem 1947. godine osnovana su šumska gospodarstva
i direkcija šuma. Šumarija Slunj po toj organizaciji
pripada Šumskom gospodarstvu "Šamarica" sa
sjedištem u Glini (Sisak) te Direkciji šuma u Zagrebu.


Ovo navedeno razdoblje karakterizira brza promjena
organiziranosti šumarstva u traženju najboljeg rješenja
za šumarstvo. Petar Nežić spominje trinaest promjena
organiziranosti šumarstva za petgodišnje razdoblje.


Značajna je 1948. godina po Rezoluciji Infombiro-a,
te velikim sječama šume na temelju godišnjih planova
sječa i na temelju naloga saveznih i republičkih organa
uprave. S područja Slunja poznate su obveze seljaka i
odlazak u Kapelu na sječu i izvlaku šumskih proizvoda.


3. KOTARSKA USTANOVA SA SAMOSTALNIM FINANCIRANJEM


Ovakva organiziranost traje kratko, odnosno do 1.
srpnja 1949. godine. Tada je osnovano novo Šumsko
gospodarstvo "Javornica" Ogulin. Šumarija Slunj ulazi
zajedno s ispostavom Rakovica iz Kotara Slunj, te
šumarija Generalski Stol, kotara Karlovac zajedno sa
šumarijama Jasenak, Ogulin, Josipdol i Plaški u sastav
novoga Šumskog gospodarstva "Javornica" Ogulin. U
svom sastavu ima šest šumarija i jednu ispostavu.


Tek 1. siječnja 1950. godine sve šume i šumska
zemljišta u NR Hrvatskoj, osim šuma sitnih seljačkih
posjeda, čine ONI i pripadaju šumarijama.


Nakon formiranja šumskog gospodarstva "Javornica"
Ogulin ubrzo dolazi do ukidanja navedenih šumarija
u sastavu Gospodarstva, a osnovani su rajoni od
više lugarija.


Krajem 1950. godine ponovno se formiraju šumarije
koje dobivaju djelatnost iskorišćivanja šuma, jer se
ukidaju Poduzeća za iskorišćivanje šuma.


Premjerba i procjena površine šuma, drvne mase,
šumskog fonda počinje 1947/48. godine i spominje se
kao brza inventarizacija šuma na temelju starih postojećih
osnova gospodarenja, ostalih podataka i procjena
stručnjaka. U Šumariji Slunj ovi radovi obavljaju se na
terenu tijekom 1950/51. godine. Revizija ovih podataka
i prva mjerenja obavljena su 1956. godine.


Šumsko gospodarstvo "Javornica" Ogulin 1952.
godine osniva Sekciju za uređivanje šuma i obavlja prve
uređaj ne radove.


Šumarija Slunj u tom razdoblju dobiva za upravitelja
dipl. ing. šumarstva Ivu Franjkovića uglednog i


Slika 3. Dio djelatnika Šumaruje Slunj iz 1957.god. Prvi slijeva
Ivo Franjković, dipl. ing. šum. osnivač i prvi upravitelj


Slika 4. Panorama grada Slunja gdje je zgrada Šumaruje Slunj u
središtu slike


602




ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 77     <-- 77 -->        PDF

I. Božičević. M. Radočaj: ŠUMARSTVO SLUNJSKOG KRAJA


Šumarski list br. 11-12, CXXVII (2003), 597-608


uvaženog stručnjaka medu šumarima. Rodom i podrijetlom
iz Ogulinskog kraja, rođen u Beču, visoke inteligencije
i manira. Pod njegovom upravom gradi se
1953. godine i useljava 1954. g. upravna zgrada u Slunju
na Staroj cesti. Upravna zgrada ima prizemlje za
urede te kat sa stanom za upravitelja šumarije i jednom
prolaznom sobom. Podrum ispod cijele zgrade služi za
skladište, a garaža za službeno vozilo pokrivena je velikom
terasom za odmor. Lokacija zgrade je na najljepšem
mjestu grada Slunja. U neposrednoj blizini bio je
hotel "Slunjčica" izgrađen u stijeni. Privatno zemljište
kupljeno od Jose Hazlera. Šumarija Slunj nalazi se iznad
kanjona rijeke Slunjčice s pogledom na grad Slunj,
katoličku crkvu, rijeku Slunjčicu s mostom na njoj ispod
staroga grada i s moćanovim mlinovima i slapom.
To je po položaju tada bila Villa koja se lijepo uklopila
u okolni krajolik i obogatila ga. Bila je ponos i dika
grada Slunja.


31. ožujka 1954. godine ukidaju se šumska gospodarstva
u NR Hrvatskoj, pa se ukida i Šumsko gospodarstvo
"Javornica" Ogulin, a formiraju se šumarije
kao kotarska ustanova sa samostalnim financiranjem.
Tako se Šumarija Slunj transformira u kotarsku ustanovu
sa samostalnim financiranjem. Ima u svom sastavu
ispostavu Rakovicu i Cetingrad. Pri kotarevima se
formiraju šumski inspektorati. Tako je u kotaru Slunj
formiran Šumski inspektorat na čelu sa Stjepanom
Lulić dipl. ing. šum.


Šumski inspektorat u Slunju radi do 13. svibnja
1955. godine kada se ukida Kotar Slunj, a formira se
Općina Slunj na istoj površini na kojoj je djelovao Kotar
Slunj.


Općina Slunj pripada Kotaru Karlovcu, a susjedni
kotar je Ogulin. Isto se tako ukidaju sve općine bivšeg
kotara Slunj i sve sada čine općinu Slunj. To je početak
za formiranje kasnije Zajednice općina, kada će i kotar
Ogulin ući u Zajednicu Općina Rijeka. Šumski inspek


torat iz Slunja odlazi u Karlovac.


Za šumarstvo je zanimljivo da ono tada mora prihvatiti
višak činovništva iz bivših općina bez obzira na
osposobljenost i stručnost istih. To su većinom bili
borci ili prvoborci iz NOB-a. Tada šumarija Slunj ima
najveći broj lugara - čuvara šume, ukupno 13. Tada se
formiraju kotarski fondovi za unapređenje šumarstva
(FUŠ), koji su značajni za pošumljavanje. Šumarija
Slunj formira grupu djelatnika (žena) na uzgajanju
šuma. Šumarija Slunj ima u Slunjskom boriku privremeni
lokalni rasadnik šumskih sadnica. To je razdoblje
pošumljavanja oko "Magazina" iznad Rastoka, oko
podsađivanja sadnica smreke ispod starih stabala crnog
i običnog bora u Slunjskom boriku.


U razdoblju 1955/1956. godine obavljena je inventarizacija
vrednijih šuma klupiranjem svih stabala (totalna
klupaža) iznad taksacijske granice od 10 cm na
1,30 m iznad tla. Izrađena je dugoročna osnova sječa
1957-1971. g.


1955. godine u Šumariji Slunj uvodi se kolektivni
organ upravljanja - Upravni odbor sastavljen od videni-
jih privrednika ili češće društveno-političkih djelatnika.


Šumarija Slunj u sastavu Šumskog gospodarstva
"Javornica" Ogulin gospodari šumskom površinom po
gospodarskim jedinicama kako slijedi:


1. G.J. "Kneja" - Grbni Palež 2.412,79 ha


2. G.J. "Hum" 3.012,48 ha


3. G.J. "Kremenita Glavica" 676,69 ha


4. G.J. "Crno Osovje-V. Lisac" 2.027,85 ha


5. G.J. "Babina Gora" 1.622,74 ha


6. G.J. "Koranska Dubrava (z.z.) 2.001,05 ha
(tada bez osnova gospodarenja)


Sveukupno 11.753,60 ha


Ovi podaci vrijede za Šumariju Slunj sve do 1963.
godine do formiranja Vojnog poligona, a danas do Vojnog
vježbališta "Eugen Kvaternik" Slunj.


4. USPJESI ŠUMARIJE U TOM RAZDOBLJU


Razdoblje od 1954. godine do 1960. godine karakterizira
uspon i značaj Šumarije Slunj. Šumarija Slunj
zapošljava značajan broj Slunjana, obavlja značajna i
uspješna pošuljavanja, otvara šumske predjele šumskim
cestama, ima glavno stovarište na željezničkoj
stanici Vojnovac, upravitelj ima najmodernije osobno


vozilo u to doba sa šoferom. Šumarija stipendira studenta
na šumarskom fakultetu u Zagrebu, ureduje okoliš
Slunja i dr. To je jedna od najbolje organiziranih šumarija
i financijski najjača, sa značajnim osobnim primanjima
svojih djelatnika.


5. ŠUMSKO GOSPODARSTVO KARLOVAC


Sredinom 1960. godine dolazi do novog i značajnog
događaja u organiziranosti šumarstva, odnosno do
formiranja šumskih gospodarstava.


To je okrupnjavanje djelatnosti šumarstva odnosno
objedinjavanje svih radova na uzgajanju zaštiti i čuvanju
šuma, na iskorišćivanju šuma, na uređivanju šuma


te na objedinjavanju većine pomoćnih djelatnosti u šumarstvu,
u korišćenju sporednih šumskih proizvoda, u
šumskom transportu, na izgradnji šumskih prometnica
i drugih graditeljskih objekata potrebnih za šumarstvo
te lova i lovnog turizma u jednu radnu organizaciju.


603




ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 78     <-- 78 -->        PDF

I. Božičcvić. M. Radočaj: ŠUMARSTVO SLUNJSKOG KRAJA


Šumarski list br. 11-12. CXXVII (2003), 597-608


Šumarija Slunj do sada kotarska ustanova sa samostalnim
financiranjem sa svojim ispostavama Šumarijama
Cetingrad i Rakovica, ulazi u sastav Šumskog
gospodarstva Karlovac kao radna jedinica. U sastav
Šumskog gospodarstva Karlovac ulaze sve šumarije na


Godine 1963/64. Skupština SFRJ, odnosno Savezni
sekretarijat za poljoprivredu i šumarstvo, proglašava
šume G.J. "Kncja" - Grbin Palež, "Hum"-a i G.J. "Babina
Gora" za šume s posebnom namjenom odnosno za
vojne potrebe. Osnovan je Vojni poligon "Slunj", sada
Vojno vježbalište "Eugen Kvaternik" Slunj.


Šumarija Slunj kao radna jedinica u Šumskom gospodarstvu
Karlovac gubi velik dio svoga područja, odnosno
svojih šuma zajedno s etatom u G.J. "Kneja",
G.J. "Hum" i G.J. "Babina gora". Po površini šuma
smanjuje se na oko 5000 ha, odnosno više od polovice,
dok se šumski fond šumarije Slunj i etat smanjuju još
drastičnije.


To je razdoblje odlaska upravitelja šumarije Slunj
inženjera Ive Franjkovića u Karlovac u RZZP Planski
odjel. Šumsko gospodarstvo Karlovac razmata da li
uopće da ostane Šumarija Slunj kao radna jedinica.


Vojnim poligonom općina Slunj gubi velik dio prihoda
od šumarstva i poljodjelstva - stočarstva posebno,
a smanjuje se i pučanstvo općine. Privatni posjednici
bili su isplaćeni i raseljeni, a šumarstvo osim gubljenja
šuma, šumskih zemljišta etata i šumskog fonda
gubi sve investicije uložene u otvaranje cesta na tom
području, uložena sredstva za pošumljavanje i podizanje
novih kultura crnogorice, Općenarodna imovina
prelazi u vojne svrhe u vlasništvo JNA bez naknade šumarstvu.
To je militarizacija i povratak "Vojne krajine"
na ovaj teren.


Da bi ostali i dalje svi uposleni, Šumarija Slunj uz
odobrenje i privolu JNA obavlja i dalje neko vrijeme
sječu i izradu šuma u široj zoni, odnosno u onim dijelovima
Vojnog vježbališta gdje nema izravne opasnosti
po život šumskih radnika - drvosječa i to na svoju odgovornost,
odnosno odgovornost upravitelja šumarije i
njegovih stručnih suradnika - poslovođa. Takvo stanje
potrajalo je nekoliko godina. U međuvremenu se Vojno
vježbalište širi na područje kotara Ogulin, odnosno na
šume susjednih šumaija Plaški i Josipdol. JNA dobiva
veći otpor od šumara Kotara Ogulin, jer šume postaju
osnovno sredstvo šumskog gospodarstva. Vojska ipak
pobjeđuje, te šumare šumskog gospodarstva Karlovac i
šumskog gosp. Ogulin odnosno njihove radne jedinice
susjedne šumarije "tjera" iz Vojnog vježbališta, a na
ulazu cesta koje su gradili šumari lokalnih šumarija,
JNA postavlja ulazne rampe s naoružanim vojnicima
na straži.


području kotara Karlovac. Ubrzo se formiraju pogon
Mehanizacija (transport s radionicom i servisom za
održavanje), zatim Građevna uprava za gradnju i održavanje
šumskih cesta, Odjel za uređivanje šuma i
Radna zajednica zajedničkih poslova.


Nije nam cilj da napadamo JNA i sustav, ali Vojno
vježbalište postaje "država u državi". Tu se organizira
gospodarenje po vojnom režimu. Šuma se sječe nemilosrdno,
nestručno, neracionalno. Bukovi trupci za furnir
i ljuštenje režu se za ogrjev pojedinim vojnim časnicima
i dočasnicima (oficirima i podoficirima). Općina
Slunj nema nikakvo pravo na velikom i značajnom
području svoje društveno političke zajednice. Organiziraju
se svečani lovovi na divljač, ribolov na rijeci
Mrežnici i sve to za prijatelje i izabranu "elitu". Najveća
opasnost "narodnoj" vojsci, odnosno JNA, je susjedno
lokalno pučanstvo, pa počinje gradnja ograde
oko vojnog vježbališta s armiranim betonskim stupovima
i čeličnom žičanom mrežom te bodljikavom žicom
visine preko 2 m, tako da ne može imati slobodu kretanja
ni divljač koja se u prirodi slobodno kreće bez zapreka.
Na vojno vježbalište više ne smije ni zec, srna,
vjeverica, lisica, kuna. Jedino nam nije jasno kako ti
visoki vojni časnici nisu uspjeli zabraniti pticama da
prelijeću preko "svetog" mjesta, vojnog vježbališta
"Slunj", kada sele na jug u toplije krajeve. Da završimo,
nije samo Kina poznata po svom "kineskom zidu",
jer gaje dobio i Slunjski kraj, a posebice hrvatsko selo
Podmclnica.


Ipak je Slunj s okolicom dobio "nagradu za dobročinstvo",
što je prihvatio Vojno vježbalište na svome
svetom tlu 1991. godine kada se na Slunj i razoružan
slunjski puk srušila sila Jugoslavenske narodne armije
avionima, tenkovima, topništvom te pješačkim naoružanjem
teritorijalne obrane, kojega su oteli slunjskom
puku.


Vojno vježbalište "Eugen Kvaternik" Slunj, ako i
sada nastavi stvarati svoj "feud", odnosno ako Hrvatska
vojska počne iskorišćivati šume ovog vježbališta
bez "Hrvatskih šuma" Šumarije Slunj i šumarske struke,
lokalne i postojeće, opet će stvarati zid i odvajati se
od svoga hrvatskog naroda. To je mišljenje autora ovih
redaka.


6. VOJNI POLIGON SLUNJ


604




ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 79     <-- 79 -->        PDF

I. Božičcvić. M. Radočaj: ŠUMARSTVO SLUN.ISKOG KRAJA


Šumarski list br. 11-12. CXXVI1 (2003). 597-608


7. ZAKON O UDRUŽENOM RADU I "OOURIZACIJA"


1973. godine izlaze Ustavni amandmani i Zakon o
udruženom radu (ZUR). To je pokušaj državne politike
tj. CKSKJ, odnosno ideologa radničkog samoupravljanja
da se radničko samoupravljanje spusti što niže na
sve pore društveno-političkog sustava, a tako i u šumsko
gospodarstvo. Šumsko gospodarstvo Karlovac postaje
organizacija udruženog rada, a radne jedinice -
šumarije postaju osnovne organizacije udruženog rada
(OOUR-a). Šumarije dobivaju, odnosno biraju radničke
savjete, imaju svoju osnovnu organizaciju SK i
svoga sekretara. Financijski samostalno posluju i ima-


Šumarska struka utvrđuje da OOUR-a kako bi bila
pozitivna u poslovanju, odnosno kako bi imala sredstva
za jednostavnu i dio proširene biološke reprodukcije
mora imati površinu pod šumom najmanje 20 000
ha, a godišnji etat također veći od 20 000 m3 godišnje.


OOUR-a u Šumskom gospodarstvu Karlovac smanjuje
svoj broj i formiraju se uglavnom po općinama
kotara Karlovac. Tako općina Slunj dobiva jednu
OOUR-a koja dobiva naziv OOUR-a "Šumarstvo"
Slunj, a u svom sastavu ima tri radne jedinice Šumarije
Cetingad, Rakovicu i Slunj. Isto tako formiraju se
OOUR-a Šumarstvo Jastrebarsko, OOUR-a "Šumarstvo"
Karlovac i OOUR-a "Šumarstvo" Vrginmost i
OOUR-a "Šumarstvo" Vojnić, dok općina Duga Resa
ostaje bez OOUR-a, a Šumarija Duga Resa ulazi u sastav
OOUR-a "Šumarstvo" Karlovac.


Šumarije, radne jedinice imaju na čelu upravitelje inženjere
šumarstva, dok OOUR-a Šumarstva na čelu
imaju direktore - gotovo isključivo inženjere šumarstva.


Konačno se u Slunju kao središtu slunjskog kraja,
da ne kažem Korduna jer to postaje Karlovac, ponovno
vodi šumsko-gospodarska politika. Ova organizacija
djeluje od 1. siječnja 1977. godine, a djelovat će do
nove organizacije funkcionalnog šumarstva. OOUR-a
"Šumarstvo" Slunj iako djeluje relativno kratko (od 1.
siječnja 1977. g. do 31. prosinca 1984. g.) svega osam
godina ostavilo je značajne uspjehe u šumarstvu i šumarskoj
struci ovoga kraja. To je razdoblje ljetnih po-
šumljavanja s omladinskim radnim brigadama
ŠORA. Sadi se crnogorica, borovi, smreka, ariš, dugla-
zija iz kontejnera s obloženim korijenom.


Početak ovih radnih akcija ljetnog pošumljavanja
obavljen je na području općine Slunj OOUR-a Šumarstva
Slunj, RJ. Šumarije Rakovica na bujadnicama
brda"Bliznica", a spada u G.J. Lipovaču 1981. godine.
Kasnije ovaj objekat uspješnog pošumljavanja nosi naziv
Rendulić Brdo, jer je to najbliže naselje ovom
objektu. Pošumljavanje se nastavlja na Broćancu, u
Mašvini, u Blagaju, u Primišlju i u Poloju. Pošumlja-


ju svoj žiro račun. Isto tako u šumarstvu općine Slunj
formirane su tri osnovne organizacije udruženog rada
šumarije Cetingrad, Rakovica i Slunj.


1974. godine SFRJ dobiva novi Ustav po kojemu
općenarodna imovina postaje društveno vlasništvo.


Šumarija Slunj kao OOUR-a teško može biti pozitivna,
jer s malim etatom i mnogo obveza iz osnova
gospodarenja po uzgojnim radovima, pa preuzima sječu
i izradu godišnjeg etata u G.J. "Pištcnica" Šumarije
Rakovice. To traje nekoliko godina.


vanje se obavljalo osim SORA-e i s lokalnim stanovništvom,
školama, vatrogascima, sindikatima šumarstva
i drugih radnih organizacija.


OOUR-a Šumarstvo Slunj u akcijama pošumljavanja
nema konkurencije u šumskom gospodarstvu Karlovac,
a nije skromno reći daje i najintenzivnije u Republici
Hrvatskoj.


R. jedinica


G.J.


odjel


odsjek


ha


Rakovica


Lipovača


32
32
33


a
b


a


5,00


70,00


110,00


Ukupno


185,00


Slunj


Mašvina


17
18
19
20


b
a
a


a


19,83
35,91
35,10
29,26


Ukupno


120,10


Slunj


Krem. Glavica


1


1


10


20


20


a
b
c
a
c


40,04


7,80


9,18


11,89


12,68


Ukupno


81,59


Slunj


Kor. Dubrava


15
2
3
11
12
14
15
16
17
17


b
b
b
d
c
a
e
a
e
b


50,00


8,00


5,76


33,93


83,58


27,19


11,04


64,85


22,85


4,60


Ukupno


311,80


Slunj


C. Osovje-V. Lisac


15
55
9
23
61
62


b
b
a
a
a
a


2,00
3,00
23,80
12,00
22,20
32,20


Ukupno


95,20


Sveukupno


793,69



8. RAD OOUR-a "ŠUMARSTVO" SLUNJ


605




ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 80     <-- 80 -->        PDF

I. Božičević. M. Radočaj: ŠUMARSTVO SLUNJSKOG KRAJA


Šumarski list br. 11-12, CXXV11 (2003). 597-608


Napominjemo daje Tvornica celuloze Krško financirala
pošumljavanja i njegu u Š.G. Karlovac, pa tako i
OOUR-a Šumarstvo Slunj znatnim sredstvima kao
svoju sirovinsku bazu.


Grade se protupožarne prosjeke te protupožarni prilazni
putovi s elementima šumske ceste.


Podaci o količinama pošumljenih površina i sadnica,
prosjeka i šumskih cesta prikazat ćemo u tablicama,
ali nećemo pretjerati ako kažemo daje u razdoblju od
1981. do 1991. g. pošumljeno 2000 ha bujadnica na
području općine Slunj, najviše na terenu Šumarije
Slunj. OOUR-a Šumarstvo Slunj posluje pozitivno, po-


Zakonom o šumama iz 1983. godine (NN br. 76/83)
tijekom 1984. godine provodi se reorganizacija uz
funkcionalno formiranje OOUR-a. Tada je OOUR-a
šumarstva Jastrebarsko, odnosno Općina Jastrebarsko,
širenjem grada Zagreba pripala Zajednici općina Zagreb,
a ne Karlovac, gdje je prije pripadala.


Teško je došlo do nove funkcionalne organiziranosti,
jer općina Jastrebarsko neda iz svoje sredine odlazak
OOUR-a.


Formirane su na razini Šumskog gospodarstva
Karlovac dvije OOUR-a i to OOUR-a za uzgoj i zaštitu
šuma sa sjedištem u Jastrebarskom i OOUR-a za isko-
rišćivanje šuma sa sjedištem u Karlovcu. Funkcionalno
organiziranje šumarstva utječe na značajne promjene u
Slunju. OOUR-a Šumarstva Slunj ukida se i prestaje s
radom. Nitko od društveno-političke strukture ne buni
se i ne bori za ostanak OOUR-a Šumarstva u Slunju.
Slunj i dalje ostaje društveno-političkim organizacijama,
političarima, stručnjacima, doktorima i dr. odskočna
daska za odlazak u Karlovac, Zagreb pa i dalje.


U Slunju su oformljene dvije radne jedinice - šumarije
i to R.J. za uzgoj i zaštitu šuma i R.J. za iskoriš-
ćivanjc šuma. Teško prolazi ukidanje šumarije Cetingrad
i Rakovica, gdje su oformljena dva revira u svakoj
šumariji, i to revir za uzgoj i zaštitu te revir za iskoriš-
ćivanjc šuma. Opet se u ovim sredinama javlja mišljenje
da im Slunj sve "krade", da im je oduzeo općine, a
sada i šumarije.


Bitno je bilo kod ove reorganizacije da nitko nije
ostao bez posla, da su u nižim strukturama svi ostali na
svojim radnim mjestima, da nitko iz Cetingrada i Rakovice
nije morao ići na rad u Slunj. Čak se tumačilo i
pričalo da šumarije ostaju i dalje kao što su bile i prije
odnosno R.J.


Kroničari, uređivači u osvrtu na organiziranost u
osnovama gospodarenja i danas pišu da su šumarije
Cetingrad i Rakovica i dalje postojale, što nije istina i
nije u skladu sa službenim i stvarnim stanjem na terenu.
Osnove gospodarenja ovih šumarija nalazile su se u


maže pri školovanju učenika srednjih škola kao i studenata
na fakultetima. Domaćin je terenske nastave
JUFRO-a na Točku. Često se na njegovom terenu organizirao
sastanak stručnog kolegija Š.G. Karlovac, u
Rastokama se primali znanstvenici, izletnici, stručne
ekskurzije, umjetnici i si. Svi ovi događaji bilježeni su i
evidentirani u Šumskoj kronici, koja je za vrijeme Domovinskog
rata i četverogodišnje okupacije Slunja od
Jugoslavenske armije i srbo-četničkih naoružanih formacija
te lokalnog srpskog puka, nestala, vjerojatno
izgorjela.


Slunju, gdje se u njima vodi evidencija sječe i izrade,
odnosno gdje je pečat i evidencija čekića i dr. Ne treba
skrivati činjenicu daje bilo tako kako je bilo, a ne kako
je netko želio da bude. R.J. za uzgoj i zaštitu šuma
Slunj sastavni je dio OOUR-a za uzgoj i zaštitu šuma u
Jastrebarskom, a R.J za iskorišćivanje šuma Slunj sastavni
je dio OOUR-a za iskorišćivanje šuma u Karlovcu,
dok su oba OOUR-a u šumskom gospodarstvu Karlovac
kao i prije, sa svim pratećim Odjelima Radnim
jedinicama i RZZP na čelu.


R.J. za uzgajanje i zaštitu šuma u razdoblju od
1985-1990. godine imala je velik i težak posao na njezi
pošumljenih površina crnogorice, na sjetvi i košnji korova,
odnosno bujadi ujesen prije snijega. Organizirano
je uništavanje korova zrakoplovima u suradnji s poljoprivrednim
zrakoplovstvom iz Zagreba. Registrirana
je za te potrebe zračna luka Salopck, luka u Furjanu,
odnosno Bogovolji. Iz zraka je tretiran korov (bujad) u
G.J. Mašvina, s cidokorom u kolovozu mjesecu. Ova
akcija imala je velik uspjeh u zaštiti sadnica od korova,
odnosno bujadi za nekoliko godina.


Zaštita pošumljenih površina od požara bio je prioritetan
zadatak ove R.J.. Za vrijeme povećane opasnosti
od pojave požara organizirana je čuvarska služba,
opažačka, dojavna, a nakon dojave brza intervencija
DVD-a Slunj. DVD Slunj u ovim akcijama bio je prvi
na spašavanju pošumljenih površina. Njihovom zaslugom
i zaslugom svih djelatnika R.J. za uzgoj i zaštitu
šuma, u Slunju nije bilo jačih požara niti značajnijih
šteta od istih.


9. FUNKCIONALNA ORGANIZIRANOST ŠUMARSTVA


606




ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 81     <-- 81 -->        PDF

I. Božičević, M. Radočaj: ŠUMARSTVO SLUN.ISKOG KRAJA


Šumarski list br. 11-12. CXXVII (2003), 597-608


10. ŠUMARSTVO U DRŽAVI HRVATSKOJ


Zakon o šumama Republike Hrvatske (pročišćeni
tekst) iz 1990. godine (NN br. 52/90 od 12. prosinca
1990. godine) proglašava šume i šumska zemljišta
državnim vlasništvom, osim šuma i šumskih zemljišta
u privatnom vlasništvu.


U članku 16 istog Zakona piše:


"Šume i šumska zemljišta na teritoriju Republike,
osim šuma i šumskih zemljišta u privatnom vlasništvu,
jesu u državnom vlasništvu Republike Hrvatske".


Na temelju ovoga Zakona osnovano je Javno poduzeće
za gospodarenje šumama i šumskim zemljištima
u Republici Hrvatskoj p.o. Zagreb sa sjedištem u Zagrebu,
a sastoji se od Direkcije, Uprava šuma i Šumarija.
Šumsko gospodarstvo Karlovac postaje Uprava


Slika 5. Sadašnja panorama grada Slunja gdje je zgrada Šumaruje
Slunj u središtu slike


šuma Karlovac, a šumarije Cetingrad, Rakovica i Slunj
pritom ulaze u sastav Uprave šuma Karlovac.


16. prosinca 1991. godine Šumarija Slunj okupirana
je zajedno s gradom Slunjom, Šumarija Rakovica
nešto prije, a Šumarija Cetingrad nešto kasnije.


Olujom u kolovozu 1995. godine oslobođen je
Slunjski kraj, pa tako počinju raditi i djelovati Šumarije
Cetingrad, Rakovica i Slunj.


Slika 6. Sadašnji djelatnici Šumaruje Slunj


Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o šumama
(NN br. 13/02 od 01. ožujka 2002. godine) Javno
poduzeće prelazi u Trgovačko društvo Hrvatske šume
d.o.o. Uprava šuma Karlovac dobiva dodatak, pa se
zove Uprava šuma Podružnica Karlovac.


LITERATURA:


Božičević, I. 2000. Uzorak za pisanje i izradu Šumske
kronike za sve šumarije Uprave šuma Delnice,
Uprava šuma Delnice.


Ilustrirana povijest Hrvata, grupa autora, 1971., Stvarnost
Zagreb.


K1 a i ć, V. 1981. Povijest Hrvata od najstarijih vremena
do svršetka XIX stoljeća, Knjiga 1.-5., Nakladni
zavod Matice Hrvatske Zagreb.


Klepac , D. 1997. Iz šumarske povijesti Gorskog kotara
u sadašnjost, Hrvatske šume Zagreb.


Kruhek, M. 1997. Cetin, grad izbornog sabora kraljevine
Hrvatske 1527, Županija karlovačka.


Kruhek, M. 1993. Graditeljska baština Karlovačkog
pokuplja, Matica Hrvatska Karlovac.


Žalac, T. 1990. Rastoke na slapovima Slunjčice, Regionalni
zavod za zaštitu spomenika kulture, Zagreb.


607




ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 82     <-- 82 -->        PDF

I. Božičcvić. M. Radočaj: ŠUMARSTVO SLUNJSKOG KRAJA Šumarski liši hr. II 12. (XXVII CPO.M. 5´)7-«)8


SUMMARY: The topic deals with historical, social, cultural, organisational,
economic, scientific, research and other activities in the region of
Slunj spanning a period from the arrival of Croats in these parts to the present
time. It focuses particularly on the activities related to forests and forestry
in the region.


The topic has been divided into two parts:


The first part covers the history of the Croatian people, their settling in
these areas and the conditions of that period, the formation of dukedoms and
small states up to King Tomislav, as well as the break-up of the kingdom, the
Croatian-Hungarian kingdom to Turkish onslaughts on these regions, the
defence against the Turks, the dukes of Frankopans, the Military Border
region, the Slunj regiment and income municipalities up to the end of the
Second World War in 1945.


608