DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 67 <-- 67 --> PDF |
A. Tomašević, B. Kulić. Ž. Spanjol. T. Kru/ic: RA/VOJ SASTO.IlNh [ MHLIORATIVNA ULOGA KULTURE ... Šumarski list br. II 12. CXXVII (2003), 579-596 Uočava se da se temeljnica u svakoj izmjeri povećala bez obzira na to što se broj stabala smanjivao. Ukupna temeljnica po hektaru iznosila je: 1969. god.: 43,08 m2 1975. god.: 45,42 nr 1983. god.: 48,50 nr 1993. god.: 54,30 nr Iz podataka o volumenu može se zaključiti da je proizvodnja po hektaru iznosila za: 1969. god. 236,324 m3 1975. god. 246,436 m3 1983. god. 269,086 m3´l993. god. 315,026 m3. ´ Najveću proizvodnju volumena u promatranom razdoblju kultura je ostvarila u poslijednjem desetljeću, i to 45,94 rrrVha. Na pokusnoj plohi je u zadnjoj izmjeri registrirano 28 suhih stabala, s ukupnim volumenom od 12,755 m\ Budući da se radi o kulturi crnog bora u kojoj između pojedinih izmjera nije dolazilo do priliva, prirast će biti jednak razlikama volumena između pojedinih izmjera. Tako je prirast iznosio: 1969.-1975.: 10,12 mVha, 1975.-1983.: 22,65 mVha, 1983.- 1993.: 45,94 m7ha. U nedostatku domaćih normala i prirasno-prihod- nih tablica za kulture crnog bora, nije moguće vršiti usporedbu s nekim optimalnim parametrima, stoga će se određeni zahvati i odluke primijenjivat na temelju stvarnog stanja i izgleda kulture na terenu. Srednje sastojinsko plošno stablo je 31 cm p.p., a kultura je stara 98-105 godina. Analiza stabla na pet modelnih stabala pokazuje daje srednje plošno stablo postiglo različite visine od 10,10 m do 13,10 m . Kulminacija visinskog prirasta nastupila je u dobi između 10-15 godine i iznosila je 0,33 m. Tečajni debljinski prirast iznosio je od 0,95-1,01 cm za pojedina analizirana stabla, a kulminacija je također nastupila između 10-15 godine. Kulminacija volumnog prirasta nastupila je u dobi od 32 godine prosječno za svih pet stabala, i iznosila je 0,00596 m3. Vrijeme zrelosti pada u dobi od 54 godine. 7. Od autoktonih vrsta najviše je zastupljen crni jasen (Fraxinus ornus) (16000-39000 biljaka/ha) i to u svim visinskim razredima. Zamijetili smo da se na prisojnoj strani više javlja medunac (Quercus pubes- cens) (2-12000 biljaka/ha) i crni grab (Ostrya car- pinifolia) (600-2500 biljaka/ha), a u znatnom broju je zastupljena i primorska krkavina (Rhamnus intermedins) (106000-24500 biljaka /ha) i krška trušljika {Frangula rupestris) (599-19000 biljaka/ha) (plo- hice 1 i 2). Na osojnoj strani crni grab (Ostrya carpi- nifolia) je dosta rijedak, kao stoje slučaj i s medun- cem (Quercus pubescens), dok se javlja dosta makle- na (Acer monspessulanum) (600-4300 biljaka/ha). Primorska krkavina (Rhamnus intermedins) nije pro nađena u ovom dijelu kulture (plohica 3 i 4), ali se zato javio priličan broj crnog trna (Prunus spinosa) (200-7500 biljaka/ha). Na nekoliko lokacija pronađen je i cer (Quercus ceriš). Raspodjela pomlatka i mladika po visinskim klasama dobar nam je indikator uvjeta u kojima se pojavljuje i razvija pomladak i mladik. Ona nam ukazuje daje progresivna sukcesija autoktone vegetacije intenzivna. Iz tablica je vidljivo da se raspon po visinskim klasama kreće od 25 do 500 cm, a broj stabala u višim klasama ukazuje nam na bolje uvjete prirodne regeneracije. Budući da na plohi nismo pronašli niti jedno stabalce crnog bora, zaključujemo da mu ovi uvjeti više ne odgovaraju, te da je crni bor obavio svoju meliorativnu ulogu i stvorio uvjete za dolazak autoktone vegetacije. 8. Na temelju poznavanja stvarnog stanja na terenu i problematike primorskih krških šuma prioritetni nam je zadatak: Obnova postojećih kultura borova koje će kao predkulture stvoriti uvjete za povratak autoktonih elemenata u dogledno vrijeme. - Štititi kulture od abiotskih utjecaja, stoke i čovjeka, zatim požara i insekata. Polagano i oprezno otvarati sklop da ne izgubimo bjelogorični pomladak. - Postepeno postojeću autoktoni pomladak prevoditi u trajne sastojine s vrjednijim vrstama (hrast medunac (Quercus pubescens), crni grab (Ostrya carpinifolia), crni jasen (Fraxinus ornus) i dr.). 9. Općekorisne funkcije šuma nije moguće izraziti brojkama koje bi uvjerljivije od riječi govorile o tim koristima, te ih se uočava tek onda kada nastanu ne- procijenjive štete s dalekosežnim posljedicama. Od takvih neizravnih koristi spominju se samo one najvažnije: - zaštita tla od odronjavanja i ispiranja - utjecaj šume na klimu - zaštita naselja i prometnica od vjetra - turizam i rekreacija Stoga ih treba pravilno voditi u smjeru njihova privrednog značenja, a to znači njihove važnosti u turi- stičko-rekreacijske i estetske svrhe te u cilju ekonomskog korištenja njihovog proizvoda, drvne sirovine. Proizvodnja drva je, međutim, uvijek u drugome planu kod sredozemnih i polusredozemnih šuma u odnosu na njihove općekorisne funkcije. 593 |