DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 63 <-- 63 --> PDF |
A. lomašc\ic. li Kulic. Z. Španjol, [. Kružić: RAZVOJ SASTOJ1NE I MELIORATIVNA ULOGA KULTURE Šumarski list br. 11-12, CXXV1I (2003). 579-596 leži u tome da ne opada tako naglo kao visinski i deb- ljinski prirast. Iz grafikona 6 i 7 koje prikazuju volumene te srednji volumni prirast pet analiziranih stabala, vidljivo je da kulminacija volumnog prirasta nastupa u 32. godini i iznosi 0,00596 m\ U točki gdje se sijeku tekući i prosječni volumni prirast nastupa vrijeme zrelosti. Konkretno za našu kulturu to je u dobi od 54 godine. Primijećena oscilacija u debljinskom prirastu nakon dobi od 65 godina uočava se i u volumnom prirastu. Tako je prije 15 godina nastupila još jedna kulminacija volumnog prirasta. Nakon toga je volumni prirast lagano opadao. Tok rasta i prirasta volumena stabla ovisi između ostalih čimbenika posebice o položaju i prostoru što ih stablo ima u sastojini. Stabla koja rastu u gustom sklopu ne mogu u dovoljnoj mjeri razviti svoje korjenje i svoju krošnju; stoga im volumni prirast prerano opada i prerano se smanjuje. Ako se stablu pravodobno dade više prostora i svjetlosti, ono će se dobro razviti, a to će stimulirati volumni prirast stabla. Ovime se još jednom potvrđuje daje u razdoblju poslije 1958. godine došlo do pozitivnih utjecaja u sastojini, a oni su se odrazili povećanjem produktivnosti. VEGETACIJSKA OBILJEŽJA Da bi odredili vegetacijski sastav na primjernoj pokusnoj plohi, obavili smo fitocenološku snimku i ustanovili sljedeći floristički sastav: Lokalitet - Locality: Hreljin, šumski predjel Lonja- Biljin Odjel -Division: 19 Veličina plohe - Plot size: 400 m: Datum snimanja - Date of survey: 28. 5. 1994. Nadmorska visina - Altitude above sea level: 265 m Ekspozicija - Exposition: ravno \nk\macija - Inclination: ravno do blago nagnuto (1-3°) Geološka podloga - Parent soil: vapnenac Tlo - Soil: kalkokambisol Starost sastojinc - Age of culture: kultura crnog bora 98-105 god. Pokrovnost - Total density: dobro razvijen pomladak autoktone vegetacije 90 % Florni sastav - Floral comparison I Sloj drveća - Tree layer (Cult.) Pinus nigra 4. II Sloj grmlja -Brush layer Fraxinus ornus 4. Ostrya carpinifolia 1. Frangula rupestris 1. Rhamnus intermedins 1. Quercus pubescens + Acer monspessulanum + Rosa sp. + Prunus mahaleb + Prunus spinosa + Paliurus aculeatus + Juniperus oxycedrus - rijetko Coronila emeroides + Ruscus aculeatus - rijetko Quercus cer ris - rijetko Vegetation properties III Sloj niskog rašća - Undergrowth layer Sesleria autumnalis 5. Diplotaxis tenuifolia + Geranium purpureum 1. Viola hir ta + Clematis vitalba + Prunus mahaleb + Cordus sp. + Asparagusn tenuifolia + Salvia officinalis + Geranium columbinum 1. Sangvisorba muricata + Inula salicina + Galium corudifolium + Rubus dalmatinus + Ulmus tortuosa subsp. dalmatica - rijetko Fraxinus ornus + Quercus pubescens - rijetko Acer monspessulanum + Teuerium ehamaedrvs - rijetko Na temelju ukupnog prostora, uočavano da iako bi ovo područje pripadalo submediteranskoj vegetacij- skoj zoni s as. Querco-Carpinetum orientalis H-ić 1939., ovdje potpuno izostaje bjelograbić i obilno se javlja crni grab (Ostrya carpinifolia). Stoga bi mogli reći da se ovdje susreće mediteransko-litoralni vegetacijski pojas sa submediteranskom vegetacijskom zonom, koju ovdje karakterizira spomenuta zajednica i mediteransko-montani vegetacijski pojas s epimeditc- ranskom vegetacijskom zonom, koju pak karakterizira as. Ostryo-Quercetumpubescens /Ht./ Trinajstić 1997. Dakle može se reći daje ovo ipak nešto hladnije područje, iako je u neposrednoj blizini morske obale. 589 |