DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 60 <-- 60 --> PDF |
A. TomaSević, B. Kulić, Ž. Španjol, T. Kružić: RAZVOJ SASTOJINE I MELIORATIVNA ULOGA KULTURE ... Šumarski list br. 11-12. CXXVII (2003), 579-596 Slika 3. Stogodišnja stabla crnog bora s gustim pomladkom autok- tone vegetacije Photo 3 A hundred-year-old black pine with dense young autochthonous vegetation Starost stabla utvrđujemo brojeći godove na panju. Budući da broj godova na bilo kojem poprečnom presjeku pokazuje uvijek starost onog dijela stabla koji se nalazi iznad dotičnog prereza, moramo dodati nekoliko godina za koje računamo da su stablu bile potrebne da Visinska analiza je izvedena računski na osnovu odnosa dužine sekcije i razlike broja godova krajnjih presjeka sekcije. Iskazan je tekući i prosječni dobni visinski prirast. Tekući dobni prirast je iznos za koji se stablo ili sastojina poveća u toku svog cijelog života. Prosječni dobni prirast je godišnji iznos tečajnog dobnog prirasta; dobije se tako da se dimenzije stabala razdijele s njihovom starošću. Na grafikonu 4 prikazan je visinski prirast svih pet analiziranih stabala. U dobi kulminacije (10-15 god.) godišnji prirast u visinu iznosio je kod crnog bora oko 0,33 m za tri analizirana stabla. Jedno stablo je kulminaciju visinskog prirasta doživjelo veću 7. godini starosti (0,55 m), a drugo stablo je imalo kulminaciju dosta kasnije u 20. godini (0,53 m). Prosječni dobni prirast je u doba kulminacije bio u intervalu od 0,20 do 0,32 m. Slika 2. Prirodno širenje crnog bora na nepošumljenu površinu Photo 2 Natural expansion of black pine over an unforested area Slika 4. Pogled u unutrašnjost kulture s vrlo gustim pomladkom Photo 4 A view into the inside of the culture with very dense young growth naraste do visine panja. Našim analiziranim stablima utvrđena je starost u rasponu od 98 do 105 godina. U daljnjem dijelu rada opisani su visinski, debljin- ski i volumni prirasti svih pet analiziranih stabala. - Height increment Samo kod jednog stabla je bio 0,50 m. Iz ovoga vidimo da na istom staništu i pod istim okolnostima stabla iste vrste prirašćuju u visinu vrlo različito. Zaključujemo da individualni faktor igra vrlo veliku ulogu, tako da uz inače jednake prilike neki individuumi prirašćuju dva pa čak i tri puta više. Iz grafikona 4 je vidljivo da je sastojina u dobi od 60 godina (1953. god.) prestala znatno prirašćivati u visinu. Budući da vrijeme kulminacije visinskog prirasta i apsolutna veličina tog prirasta u to vrijeme zavise od puno čimbenika, ovdje izneseni podaci nemaju općenitu vrijednost. U drugim uvjetima crni bor prirašći- vat će drugačije, jer tok visinskog prirasta ovisi o različitim čimbenicima od kojih su najvažniji: genotip, stanište i okolina stabla. VISINSKI PRIRAST 586 |