DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 6 <-- 6 --> PDF |
J. Vukelic, Ü. Baričević, D. Drvcnkar: FITOCENOLOŠKE KARAKTERISTIKE BUKOVIH ŠUMA ... Šumarski list br. II 12. CXXVH (2003). 531-544 METODE ISTRAŽIVANJA - Methods of research Fitocenološka su istraživanja provedena klasičnom Braun-Blanquetovom metodom. Tako je, najvećim dijelom u gospodarskoj jedinici Kal - Javorac, a manjim u gospodarskoj jedinici Tepec - Palačnik - Stražnik, postavljeno 35 fitocenoloških snimaka. Obavljena je klasična sintetska razradba fitocenoloških snimaka te multivarijantna analiza tih snimaka uz pomoć statističkoga paketa Sintax 2000. Primijenjene su dvije metode multivarijantne statističke analize: Samoborsko gorje zajedno sa Žumberačkom gorom čini jednu cjelinu gorskoga površja u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Područje je prema zapadu i prema sjeveru omeđeno potokom Bregana, na istoku podnožjem gorja koje ide od Bregane na Samobor, Rakovicu i Svetu Nedjelju, a na jugu podnožjem Plešivice, te potokom Draga koji zajedno s potokom Bregana čini zapadnu granicu. Istraživanja su provedena uglavnom u gospodarskoj jedinici Kal - Javorac koja pokriva sjeveroistočni dio Samoborskoga gorja, a manjim dijelom u gospodarskoj jedinici Tepec - Palačnik - Stražnik. Ovo područje zbog svoga karakterističnoga položaja između jugoistočnih Alpa i sjeverozapadnoga dijela Dinarida predstavlja biljno-geografski most između Alpa i Dinarida. Istočne granice stoje pod utjecajem panonske regije (slika 1). Zbog toga na ovom području nailazimo na širok spektar flornih geoelemenata. Slika 1. Položaj Samoborskoga gorja u širem smislu (izvor: Trinajstić 1995) Figure 1 Position of Samoborsko Gorje in a wider sense (source: Trinajstić 1995) Samoborsko je gorje u petrografskom pogledu vrlo raznoliko. Velik je dio prostora pokriven taložinama koje općenito karakteriziraju Dinarsko gorje, po čemu ono pripada dinarskomu planinskomu sustavu, iako od njega odudara svojim pružanjem po kojem je slično Alpama. U geološkoj građi prevladavaju naslage me- klasterska analiza (complete link, group average, simple average, incremental sum of squares) i multivari- jantno skaliranje (Principal coordinate analysis/PCoA). Rezultati su prikazani dentrogramima, a sve su metode pokazale gotovo jednak rezultat (slike 3 i 4). Za sve zajednice prikazujemo izvorne terenske snimke, što je osobito važno za zajednice Luzulo-Fa- getum i Blechno-Fagetum, čiji je prikaz u našoj fitoce- nološkoj literaturi rijedak. zozojskih vapnenaca i dolomita na kojima se razvijaju smeđe tlo i rendzine. Paleozojske naslage u obliku glinenih škriljevaca, kvarcnih konglomerata i različitih vrsta pješčenjaka nalaze se u manjem opsegu pod dis- tričnim smeđim tlima (Her ak 1956, M ajer i Vrbek 1995). Područje je vrlo razvedeno. Obiluje dubokim dolinama koje su s vremenom izdubili potoci, izraženim grebenima i strmim padinama. Grebeni imaju alpski smjer pružanja - od zapada prema istoku, tako da su strmine pretežno južnih ili sjevernih ekspozicija. Vertikalna razvedenost i različita izloženost padina uvjetuje raznolik pridolazak vegetacije. Slika 2. Panoramski pogled na Samoborsko gorje s Višnjevca Figure 2 Panoramic view of Samoborsko Gorje from Višnjevac (Foto: D. Drvenkar) Podaci za meteorološku postaju Samobor u razdoblju od 1979. do 1998. godine (izvor: DHMZ) pokazuju da, prema Köppenu, u Samoborskom gorju vlada umjereno topla kišna klima bez suhoga razdoblja (tip klime Cfwbx). Srednja godišnja temperature zraka iznosi 10,2 °C, a srednja temperatura zraka u vegetacij- skom razdoblju 16,5 °C. Ukupna godišnja količina oborina iznosi 1235,1 mm, od čega u vegetacijskom razdoblju padne 591,4 mm ili 47,88 %. Najčešći su vjetrovi zapadnoga smjera, dok je najrjeđi južni vjetar. Jednoliki raspored oborina tijekom cijele godine uz PODRUČJE ISTRAŽIVANJA - Research area 532 |