DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 59 <-- 59 --> PDF |
A. Tomašcvić, B. Kulić. 2. Španjol. T. Kružić: RAZVOJ SASTOJINE I MELI0RAT1VNA ULOGA KULTURE ... Šumarski list br. 11-12. CXXV1I (2003). 579-596 Najviše sušaca evidentirano je 1975. god. (22 kom.) i 1993. god. (28 kom.). U prvom slučaju šušci su bili tanka i niska stabla, dok su u zadnjoj izmjeri pronađeni Razvoj dimenzija i volumena stabla tijekom njegova životnog ciklusa, možemo ustanoviti samo na temelju kompletne analize stabla. Terenski radovi obuhvaćaju obaranje stabla, izmjeru i sakupljanje kolutova, kao što je to uobičajeno kod svake analize stabla. Za izradu analize stabla oboreno je 5 stabala prsnog promjera 31 cm (srednje plošno stablo). Visine analiziranih stabala bile su različite (10,10 m; 10,40 m; 10,45 m; 11,10 m; 13,10 m). Kolutovi su uzimani na panju 20 cm iznad tla, u prsnoj visini i dalje na svakih 1 m razmaka. U gornjim dijelovima debla razmaci između pojedinih kolutova bili su gušći (50 cm). Na ispi- ljene kolutove s gornje strane, tj. sa strane koja je bila okrenuta prema krošnji, upisana je visina iznad tla gdje je izmjeren kolut i broj stabla. Na drugoj strani koluta, koja odgovara visini koluta od zemlje, broje se godovi i vrši se mjerenje. šušci u višim debljinskim stupnjevima. Kako je to već jako stara kultura (100-105 god.) najvjerojatnije da polako dolazi do sušenja i odumiranja stabala. Slika 1. Pogled na bakarski zaljev (lijevo: rafinerija nafte Rijeka- Urinj i termoelektrana Rijeka 1; desno: koksara Bakar) Photo 1 A view of the Bakar Bay (left: Rijeka-Urinj oil refinery and Rijeka 1 thermal power station; right: Bakar coke plant) VISINSKA KRIVULJA Na grafikonu 3 prikazan je razvoj izjednačenih sas- tojinskih visinskih krivulja. Odmah se uočava da visinska krivulja u zadnjoj izmjeri 1993. god. puno odskače od visinskih krivulja prijašnjih izmjera koje se gotovo podudaraju. U razdoblju od 1969.-1983. godine kada su vršene prve tri izmjere, visinski prirast je bio minimalan, pa se očekivalo da će se visinska krivulja zadnje izmjere poklopiti s prijašnjim visinskim krivuljama. To odstupanje može se objasniti pomoću distribucije broja stabala (vidi grafikon 2.). Budući da su iz kul- Height curves ture izvađena rubna stabla manjih dimenzija i visina, došlo je do računskog pomaka visinske krivulje koja ne odgovara stvarnom stanju na terenu. Uz to ne isključuje se i sistematska pogreška prilikom izmjere visina zbog teških terenskih uvjeta (vrlo gust pomladak, ta- njurasti oblik krošanja). Na grafikonu možemo pratiti i položaj analiziranih stabala. Uočava se da su gotovo sva stabla smještena oko prve tri visinske krivulje, dok samo jedno stablo odskače od tog prosjeka. Lio Vrsta: Crni boi (Finns nigra f liirn ski pred jek Lonja-Biljin Odjel 19 Visinska kiivulja: HISHT CURVES — - -1969 -1975 .1983 .1993 Analizirana stabla: D 1969 ANALYZE TREES A 1975 < 1983 X 1993 H 1 1- H 1 1- 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 d(cm) Grafikon 3. Sastojinskc visinske krivulje Graph 3 Forest stanci height curves ANALIZA STABALA - Analyze trees 585 |