DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 56 <-- 56 --> PDF |
A. Tomašević. B. Kulić. Ž. Spanjol, T. Kružić: RAZVOJ SASTOJINE I MELIORATIVNA ULOGA KULTURE ... Šumarski list br. 11-12, CXXVII (2003). 579-596 ra), a do 20 dana s olujnim vjetrom (>8 bofora). Bura je ni vjetar koji donosi naoblaku i kišu. Puše cijele godi- suh hladan vjetar koji donosi malo oborina. Isušuje tlo, ne, a najviše u proljeće i jesen, pa tako pogoduje razvo- povećava transpiraciju i snizuje temperaturu, te takvim ju vegetacije. Utjecaj vjetrova na ovom području jako djelovanjem uzrokuje sušenje biljaka. Jugo je topli juž- se očituje na vegetaciji. FITOCENOLOŠKA PRIPADNOST - Phytocenological association U submediteranskoj zoni koja se geografski podudara s područjem primorskog krša nalazi se G.J. Oštro- vica. Submediteranska zona u ekološko-vegetacijskom smislu prijelazni je pojas kojega je H or vat (1962) ukratko definirao sljedećim riječima: "S kopnenom vegetacijom veći je zimski prekid vegetacije, a sa zimzelenom ljetni sušni period." Prema Rauš i dr. (1992) i Trinajstić (1998) u sklopu mediteranske regije i njenog mediteransko-lito- ralnog vegetacijskog pojasa, submediteranska vegeta- cijska zona zauzima sjevernojadransko priobalno i otočno područje, nadmorskih visina 250-300 m, niže dijelove unutrašnjosti srednjedalmatinskog primorja (Dalmatinska zagora) do nadmorskih visina (400-) 600 m. Najvažnije edifikatorske vrste te zone su Quercus pubescens u sjevernom dijelu i Q. virgiliana u srednjem i južnom dijelu Hrvatskog primorja, koji zajedno s vrstom Carpinus orientalis izgrađuje dvije šumske zajednice Querco-Carpinetum orientalis H-ić 1939. i Carpino-Quercetum virgilianae Trinaj stić 1987. U višim nadmorskim visinama vegetacijske zone razvija se posebna šumska vegetacija u sastavu koje najznačajnije mjesto zauzima crni grab (Ostrya carpini- Istraživanja su provedena na području Šumarije Rijeka, šumski predjel Lonja-Biljin, u odjelu 19 na pokusnoj plohi Šumarskog fakulteta. Pokusna ploha s koje su prikupljani podaci, osnovana je 1969. godine na površini 0.5 ha. Sva stabla na plohi su obrojčana. U tablici 1 prikazanje razvoj visina, broja stabala, temeljnice i volumena po debljinskim stupnjevima na pokusnoj plohi kroz četiri izmjere u razdoblju od 1969. do 1993. godine. Broj stabala - Number of trees Kod prve izmjere 1969. godine evidentirano je 428 zdravih stabala. Kod sljedeće izmjere 1975. god. bilo je 404 zdrava stabla i 22 sušca, a 1983. god. 399 zdravih stabala i 5 sušaca. U zadnjoj izmjeri 1993. god. evidentirano je 323 zdrava stabla i 28 sušaca. folia), tvoreći poseban mediteransko-montani vegeta- cijski pojas. Taj se pojas može proširiti na čitavo Hrvatsko primorje, tj. i na njegov listopadni i na njegov vaz- dazeleni dio. Upravo zbog toga mogu se u opsegu toga pojasa razlikovati dvije vegetacijske zone, jedna s vaz- dazelenom šumskom vegetacijom (Hemimediteranska vegetacijska zona), a druga s listopadnom vegetacijom (Epimediteranska vegetacijska zona). Na sjevernoja- dranskom primorju, kao i u unutrašnjem dijelu Hrvatskog primorja, na padinama primorskih Dinarida na spomenute dvije zajednice u litoralnom pojasu {Querco- Carpinetum orientalis te Carpino-Quercetum virgilianae) na nadmorskim visinama iznad (250-) 300 m na sjeveru, odnosno (600-) 800 na jugu Ostrya carpinifolia izgrađuje dvije klimazonalne šumske zajednice. U sjevernom dijelu (Istra, Kvarnerski otoci, Velebit) razvijena je as. Ostryo-Quercetum pubescens /Ht./ Trinajstić 1977, a u središnjem i južnom dijelu (Dinara, Svilaja, Biokovo) razvija se as. Ostryo-Quercetum virgilianae Trinajstić 1987 (Trinaj stić 1998). Vegetacijska istraživanja ovog područja potvrđuju da su areali asocijacija ovih vegetacijskih pojasa i zona na ovom prostoru teško odredivi i u kontaktu. Prva izmjera visina i prsnih promjera izvršena je 1969. godine, druga 1975. god. treća 1983.god. Godine 1993. izvršena je 4. izmjera (Matijević 1994). Nakon komparativne obrade podataka dobit će se jasniji uvid u razvoj i stanje ove kulture crnog bora. Iz ovih podataka vidljivo je da se u razdoblju od 1969. do 1993. godine broj zdravih stabala smanjio za 105 komada. U tom istom razdoblju evidentirano je 55 suhih stabala. S pokusne plohe od prve do zadnje izmjere nedostaje 77 stabala, za koje nemamo točne podatke što se s njima događalo. Budući da rubnim dijelom sastojine prolazi dalekovod, pretpostavlja se daje određen broj stabala posiječen tom prilikom, a neka stabla su i odumrla. METODA RADA - Work methods REZULTATI ISTRAŽIVANJA - Research results STRUKTURA PO BROJU STABALA, TEMELJNICI I VOLUMENU - Structure about number of trees, basal area and volume 582 |