DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 55 <-- 55 --> PDF |
A. Tomašević, B. Kulić, Ž. Spanjol. T. Kružić: RA/VO.I SASTO.MNF. 1 MF.IJORATIVNA UI.OGA KU1 HJRh ... Šumarski lisl br. 1! 12. CXXV1I (20Ü3). 579-596 V VII IX XI XII Grafikon 1. Klimatski dijagram prema h. Walteru Graph 1 Climate diagram according to h. Walter a) Meteorološka stanica - Station b) Nadmorska visina stanice (m) - Station altitude above sea level (m) c) Broj godina (razdoblje) motrenja (1961-1990) - Number of observation years (1961-1990) d) Srednja godišnja temperatura zraka (°C) - Average yearly air temperature (°C) e) Srednja godišnja količina oborina (mm) - Average yearly precipitation (mm) f) Srednji minimum temperature zraka najhladnijeg mjeseca (°C) - Average minimum of the coldest month air temperature (°C) g) Apsolutni minimum temperature zraka (°C) - Absolute minimum air temperature(°C) h) Srednji maksimum temperature zraka najtoplijeg mjeseca (°C) - Average maximum air temerpatures of the warmest month (°C) i) Apsolutni maksimum temperature zraka (°C) - Absolute maximum of air temperature(°C) j) Srednje kolebanje (amplituda) temperature zraka (°C) - Average oscillation of air temperature (°C) k) Srednje mjesečne temperature zraka (°C) - Average monthly air temperature (°C) 1) Srednje mjesečne količine oborina (mm) - Average monthly precipitation (mm) o) Vlažno razdoblje - Humid period r) Mjeseci s apsolutnim minimumom temperature zraka ispod 0°C - Month with minimum air temperature below 0°C Oborinski režim Na cijelom području općine Rijeka, kako u priobalnom pojasu tako i u gorskom zaleđu, oborinski režim je, kao stoje za očekivati, maritimnoga karaktera. Količine oborina u hladnom polugodištu veće su nego u toplom. Najveća varijabilnost mjesečnih količina oborina u godišnjem hodu pripada listopadu (72 - 85 %), dok je najstabilniji travanj (35 - 42 %). Godišnje količine oborina su velike i kreću se od 1300 do 1600 mm na priobalju. Klimatski indeks, odnosno kišni faktor po Langu iznosi: KF = 0/T KF = 1421,2/13,6 =104,5 To znači da ovo područje ima humidnu klimu, jer se za takvu klimu kišni faktor kreće u rasponu KF = 80-160. Međutim kišni faktor za mjesec srpanj prema Gračaninovoj skali KF = 3,4 upozorava na arid- nu do semiaridnu klimu. To je razlog da uspijeh preživljavanja biljkama, a osobito sjetvom sjemena, često izostaje. Prema tome, područje nije baš siromašno oborinama, a da su po mjesecima jednoličnije raspoređene, bile bi dovoljne za uspješan rast biljaka. Temperaturni režim Godišnji hod temperature zraka je maritimnog tipa. Jesen je toplija od proljeća. Srednja godišnja temperatura iznosi 13,6 °C u Rijeci, a varijabilnost temperatura najveća je zimi. Vrijednosti srednjih godišnjih temperatura kreću se od 14,4 °C na razini mora do 4,2 °C na najvišim vrhovima zaleđa. Apsolutni maksimum tem perature zraka iznosi u Rijeci 36,9 °C, a apsolutni minimum iznosi -12,8 °C. Srednja godišnja temperatura tla u Rijeci kreće se od 13,9 °C na dubini od 5 cm do 13,5 °C na dubini od 50 cm. U toplom dijelu godine temperature su više na manjim dubinama, a u hladnom na većim dubinama. Negativne temperature javljaju se samo na dubinama do 10 cm u zimskim mjesecima, s najnižom izmjerenom vrijednošću od -3,8 °C na dubini od 5 cm u siječnju. Insolacija t.j. dnevni broj sati sijanja sunca različit je prema mjesecima u godini. U prosincu iznosi samo 2,8 sati, a u srpnju 9,2 sata dnevno za ovo područje. Jače se zagrijavaju suncu eksponirane a znatno manje sjeverne i sjeveroistočne strane, kao i uvale i kotline. Na taj se način stvaraju na užem području mikroklime, o čemu ovisi izbor vrsta za pošumljavanje kao i uspjeh pošumljavanja. No insolacija može biti i štetna ako ljeti suviše zagrijava i isušuje tlo. Zbog poremećaja ravnoteže između količina vode koju biljka isparuje i one količine koju biljka crpi iz zemlje, dolazi do ugiba- nja biljaka. Režim vjetra Cijelo ovo područje, a posebno padine okrenute prema moru, izloženo je jakom utjecaju bure, a isto tako jakim do olujnim jačinama vjetra (smjera jugoistoka, juga i sjeverozapada). Stoga to područje ima tijekom godine 20 - 50 dana s jakim vjetrom (>6 bofo- 581 |