DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 53 <-- 53 --> PDF |
STRUČNI ČLANCI - PROFESSIONAL PAPERS Šumarski list br. 11 12, CXXVII (2003), 579-596 UDK 630* 232.4 + 234 + 524 RAZVOJ SASTOJINE I MELIORATIVNA ULOGA KULTURE CRNOG BORA (Pinus nigra Arn.) NA PODRUČJU ŠUMSKOG PREDJELA "LONJA-BILJIN", ŠUMARIJE RIJEKA DEVELOPMENT OF THE BLACK PINE STANDS (Pinus Nigra Arn.) AND MELIORATIVE ROLE AT FOREST DISTRICT " LONJA-BILJIN", FOREST OFFICE RIJEKA Ante TOMAŠEVIĆ*, Blaženka KULIĆ**, Željko ŠPANJOL", Tono KRUŽIĆ" SAŽETAK: Istraživanja su provedena na području šumarije Rijeka, šumski predjel Lonja-Biljin, u odjelu 19. Pokusna ploha osnovana je 1969. godine, na površini od 0,5 ha, u svrhu praćenja meliorativne uloge kulture crnog bora nakon pošumljavanja degradiranog i krškog terena. Izmjere ove plohe obavljene su 1969., 1975., 1983. i 1993. godine. Nakon komparativne obrade podataka dobio se jasan uvid u razvojno stanje i meliorativnu ulogu ove kulture crnog bora (Pinus nigra J.F. Arnold). Cilj nam je da se postojeći bjelogorični pomladak dalje razvija i da ga prevodimo u onaj tip šume koji odgovara prirodnim uvjetima i uvjetima staništa, te da taj tip šume dalje podižemo i njegujemo, a to je autoktona klimazonalna vegetacija šume hrasta medunca (Quercus pubescens Willd.). Ključne riječi: crni bor (Rinus nigral melioracija, razvoj sastojine, sukcesija vegetacije UVOD - Introduction O povijesti ovih šuma postoji vrlo malo podataka. Prije Drugog svjetskog rata ove šume pripadale su bivšim zemljišnim zajednicama okolnih naselja koje su kasnije postale općenarodnom imovinom. Dio privatnih šuma postao je općenarodnom imovinom, tako što su se vlasnici odricali zemljišta u korist dobivanja dječjeg doplatka. Nekada su na ovom području rasle visoke šume, pretežito hrasta medunca i maklena. Djelovanjem čovjeka su opustošene, a mnoge i spaljene u potrazi za poljoprivrednim zemljištima i pašnjacima. Na tako opustošene šume i zemljište klimatski su čimbenici imali osobito jak učinak na ispiranje i odnošenje zemlje i humusa te stvaranje golog krša. Tako danas, osim Izv. prof. dr. sc. Ante Tomašević, Gomboševa 20, Zagreb ** dipl. ing. Blaženka Kulić, Primorsko-goranska županija, Upravni odjel za gospodarski razvoj, ul. Žrtava fašizma 17, Rijeka Doc. dr. se. Željko Španjol, Šumarski fakultet, Svetošimunska 25, Zagreb Dr. se. Tono Kružić, J.P. Hrvatske šume, Vukotinovićeva 2, Zagreb poljoprivrednih površina, golih kamenjara i podignutih kultura crnog bora i nešto malo primješanog alep- skoga i brucijskog bora, ovo područje pokriva vegetacija kserotermofilnih niskih šuma i šikara koji predstavljaju degradacijske stadije nekadašnjih visokih šuma hrasta medunca. Radu na terenu prethodile su pismene pripreme i sakupljanje podataka o istraživanom lokalitetu i problematici koja se želi prikazati u ovom radu. Jedini izvor iz kojega su se dobile konkretnije informacije o području na kojemu se nalazi naš istraživani lokalitet je "Program za gospodarenje šumama krša G.J. Oštro- vica", koji se primjenjuje od 1. 1. 1988. Ovo je ujedno i prvi uredajni elaborat za G.J. Oštrovica. Na uvid je bio dostupan i Program za gospodarenje borovim kulturama 1977-1986. Budući da ne postoje pisani izvori s podacima pomoću kojih bismo pratili nastanak i razvoj kultura crnog bora od samih početaka, izneseni podaci odnose se na konkretno stanje na terenu. Sve kulture podignute su umjetnim putem sadnjom biljaka. Nalaze se na dijelu bližem morskoj obali, tj. 579 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 54 <-- 54 --> PDF |
A. Tomašević, B. Kulić, Ž. Španjol, T. Kružić: RAZVOJ SASTOJ1NE 1 MELIORATIVNA Ul.OGA KULTURU ... Šumarski list br. 11-12, CXXVM (2003), 579-596 prema jugu i jugozapadu, pa su i kulture podignute pretežito na tim ekspozicijama. S podizanjem borovih kultura počelo se tek pred kraj prošloga stoljeća. Podignute kulture uglavnom su sastojine crnog bora (Pinus nigra), a tek na nekoliko toplijih položaja bilo je pokušaja sadnje alepskog (Pinus halepensis) i brucijskog bora (P. brutia), bijelog bora (P. silvestris) i andaluzij- ske jele (Abiespinsapo). Većina tih kultura nalazi se u neposrednoj blizini naselja ili uz prometnice. To je slučaj i sa sastojinom na kojoj se nalazi naša ploha koja je od prometnice koja prolazi mjestom Hreljin udaljena oko 150 m. Upravo ta blizina naselja i visoka trava kojom je obrašteno tlo, a koja je u rano proljeće još suha, predstavljaju potencijalnu opasnost od požara. Tako se najednom većem dijelu naše pokusne plohe vide tragovi prizemnog požara KLIMA - Klima Riječkog područja uvjetovana je mnogim čimbenicima svojom geografskom pozicijom, utjecajem mora, vrlo razvedenim reljefom, planinskim masivom u zaleđu Rijeke i izloženošću prevladavajućem strujanju (grafikon 1.) Po Koeppenovoj klasifikaciji, koja se najčešće koristi za osnovni prikaz klime, dijelovi riječke općine uz more pripadaju u klasu Cfsax", viši dijelovi u klasu Cfsbx", a vršni dijelovi planina riječkog zaleđa (viši od 1200 m) u Dfsbx" klime. koji je zahvatio samo donje dijelove debla. Vrijeme, obim i uzrok nastanka požara nije nigdje evidentirano, pa se pretpostavlja daje požar bio manjeg intenziteta i na vrijeme zaustavljen. Budući da u predzadnjoj izmjeri 1983. godine požar nije evidentiran, po današnjem izgledu sastojine nameće nam se pretpostavka da se požar dogodio između 1984. i 1990. godine. Sto se tiče zdravstvenog stanja primijećeno je i na pokusnoj plohi i u cijeloj sastojini mnogo sušaca i stabala s jako prorijeđenom krošnjom. Budući da se naša kultura nalazi iznad Bakarskog zaljeva, u kojemu je bila smještena i donedavno radila koksara Bakar zatim termoelektrana Rijeka I i rafinerija nafte Rijeka-Urinj pretpostavlja sc da aerozagađenja imaju odraza i na vegetaciju koja se nalazi u njihovoj blizini. - Climate Cfsax" tip klime gdje je i istraživana borova kultura, karakteriziraju umjereno topla kišna klima, ljeta su vruća sa srednjom mjesečnom temepraturom iznad 22 °C: Zimsko kišno razdoblje je široko rascjepljeno u proljetni (travanj do lipanj) i jesensko-zimski maksimum (listopad, studeni). Najsuši dio godine pada u toplo godišnje doba (Seletković iKatušin 1992). ZEMLJOPISNA OBILJEŽJA I RELJEF - Geographic caracteristics and relief Šumski predjel Lonja-Biljin, u kojemu se nalazi pokusna ploha na kojoj su obavljena istraživanja, ulazi u sastav gospodarske jedinice Oštrovica. Površina gospodarske jedinice Oštrovica prostire se između 12" 8° - 12" 20° istočne geografske dužine i 45° 15" - 45° 24" sjeverne geografske širine. Južna granica autoktonih sastojina dolazi do GUP-a grada Rijeke, dok borove kulture dolaze sve do mora. Sa jugoistoka gospodarske jedinice dolazi do granica općine Crikvenica, dok je sa sjeveroistočne i sjeverne strane omeđena G.J. Jelenje velo i Platak. Sjeverozapadna garanica je katastarska općina Podhum. Područje u kojem se prostire ova G.J. krš je sa svim njegovim karakteristikama. To su vrtače, drage, uvale, kraška polja i ponikve sa više ili manje vapnenaca i vapnenih škrapa na površini. Teren je uglavnom položen prema jugu ili jugozapadu, i na tim ekspozicijama nalazi se pretežni dio kultura. Površinskih vodotoka nema, jer oborine zbog velike vodopro- pusnosti površine naglo prodiru u dublje slojeve, gdje formiraju podzemne vodotoke koji se većinom uz morsku obalu izlijevaju kao vrulje ili izvori. Nagnutost terena je različita, no dio područja zapadno od toka Rječine je položitiji i pitomiji od istočnog dijela, gdje ima dosta strmih pošumljenih strana. GEOLOŠKE, GEOMORFOLOŠKE I PEDOLOŠKE KARAKERISTIKE ISTRAŽIVANOG PODRUČJA - Geological geomorphological and pedological characteristics of the region Geološku podlogu ovog područja sačinjavaju uglavnom uslojeni vapnenci, a u manjoj mjeri dolomiti raznih geoloških starosti mezozojskog doba iz formacije jure i krede. Jurski se vapnenci i dolomiti pod utjecajem atmosferilija brzo troše, a još veće trošenje je kod krednih vapnenaca i dolomita. Zajedničko im je obilježje velika vodopropusnost, radi čega u tom području nema površinskih voda. S obzirom na geološku podlogu, vapnenac ili dolomit, razvija se velik broj razvojnih stadija i formi tala na tom području. Pokusna ploha nalazi se na smeđem tlu na vapnencu i dolomitu - (kalkokambisol.) 580 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 55 <-- 55 --> PDF |
A. Tomašević, B. Kulić, Ž. Spanjol. T. Kružić: RA/VO.I SASTO.MNF. 1 MF.IJORATIVNA UI.OGA KU1 HJRh ... Šumarski lisl br. 1! 12. CXXV1I (20Ü3). 579-596 V VII IX XI XII Grafikon 1. Klimatski dijagram prema h. Walteru Graph 1 Climate diagram according to h. Walter a) Meteorološka stanica - Station b) Nadmorska visina stanice (m) - Station altitude above sea level (m) c) Broj godina (razdoblje) motrenja (1961-1990) - Number of observation years (1961-1990) d) Srednja godišnja temperatura zraka (°C) - Average yearly air temperature (°C) e) Srednja godišnja količina oborina (mm) - Average yearly precipitation (mm) f) Srednji minimum temperature zraka najhladnijeg mjeseca (°C) - Average minimum of the coldest month air temperature (°C) g) Apsolutni minimum temperature zraka (°C) - Absolute minimum air temperature(°C) h) Srednji maksimum temperature zraka najtoplijeg mjeseca (°C) - Average maximum air temerpatures of the warmest month (°C) i) Apsolutni maksimum temperature zraka (°C) - Absolute maximum of air temperature(°C) j) Srednje kolebanje (amplituda) temperature zraka (°C) - Average oscillation of air temperature (°C) k) Srednje mjesečne temperature zraka (°C) - Average monthly air temperature (°C) 1) Srednje mjesečne količine oborina (mm) - Average monthly precipitation (mm) o) Vlažno razdoblje - Humid period r) Mjeseci s apsolutnim minimumom temperature zraka ispod 0°C - Month with minimum air temperature below 0°C Oborinski režim Na cijelom području općine Rijeka, kako u priobalnom pojasu tako i u gorskom zaleđu, oborinski režim je, kao stoje za očekivati, maritimnoga karaktera. Količine oborina u hladnom polugodištu veće su nego u toplom. Najveća varijabilnost mjesečnih količina oborina u godišnjem hodu pripada listopadu (72 - 85 %), dok je najstabilniji travanj (35 - 42 %). Godišnje količine oborina su velike i kreću se od 1300 do 1600 mm na priobalju. Klimatski indeks, odnosno kišni faktor po Langu iznosi: KF = 0/T KF = 1421,2/13,6 =104,5 To znači da ovo područje ima humidnu klimu, jer se za takvu klimu kišni faktor kreće u rasponu KF = 80-160. Međutim kišni faktor za mjesec srpanj prema Gračaninovoj skali KF = 3,4 upozorava na arid- nu do semiaridnu klimu. To je razlog da uspijeh preživljavanja biljkama, a osobito sjetvom sjemena, često izostaje. Prema tome, područje nije baš siromašno oborinama, a da su po mjesecima jednoličnije raspoređene, bile bi dovoljne za uspješan rast biljaka. Temperaturni režim Godišnji hod temperature zraka je maritimnog tipa. Jesen je toplija od proljeća. Srednja godišnja temperatura iznosi 13,6 °C u Rijeci, a varijabilnost temperatura najveća je zimi. Vrijednosti srednjih godišnjih temperatura kreću se od 14,4 °C na razini mora do 4,2 °C na najvišim vrhovima zaleđa. Apsolutni maksimum tem perature zraka iznosi u Rijeci 36,9 °C, a apsolutni minimum iznosi -12,8 °C. Srednja godišnja temperatura tla u Rijeci kreće se od 13,9 °C na dubini od 5 cm do 13,5 °C na dubini od 50 cm. U toplom dijelu godine temperature su više na manjim dubinama, a u hladnom na većim dubinama. Negativne temperature javljaju se samo na dubinama do 10 cm u zimskim mjesecima, s najnižom izmjerenom vrijednošću od -3,8 °C na dubini od 5 cm u siječnju. Insolacija t.j. dnevni broj sati sijanja sunca različit je prema mjesecima u godini. U prosincu iznosi samo 2,8 sati, a u srpnju 9,2 sata dnevno za ovo područje. Jače se zagrijavaju suncu eksponirane a znatno manje sjeverne i sjeveroistočne strane, kao i uvale i kotline. Na taj se način stvaraju na užem području mikroklime, o čemu ovisi izbor vrsta za pošumljavanje kao i uspjeh pošumljavanja. No insolacija može biti i štetna ako ljeti suviše zagrijava i isušuje tlo. Zbog poremećaja ravnoteže između količina vode koju biljka isparuje i one količine koju biljka crpi iz zemlje, dolazi do ugiba- nja biljaka. Režim vjetra Cijelo ovo područje, a posebno padine okrenute prema moru, izloženo je jakom utjecaju bure, a isto tako jakim do olujnim jačinama vjetra (smjera jugoistoka, juga i sjeverozapada). Stoga to područje ima tijekom godine 20 - 50 dana s jakim vjetrom (>6 bofo- 581 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 56 <-- 56 --> PDF |
A. Tomašević. B. Kulić. Ž. Spanjol, T. Kružić: RAZVOJ SASTOJINE I MELIORATIVNA ULOGA KULTURE ... Šumarski list br. 11-12, CXXVII (2003). 579-596 ra), a do 20 dana s olujnim vjetrom (>8 bofora). Bura je ni vjetar koji donosi naoblaku i kišu. Puše cijele godi- suh hladan vjetar koji donosi malo oborina. Isušuje tlo, ne, a najviše u proljeće i jesen, pa tako pogoduje razvo- povećava transpiraciju i snizuje temperaturu, te takvim ju vegetacije. Utjecaj vjetrova na ovom području jako djelovanjem uzrokuje sušenje biljaka. Jugo je topli juž- se očituje na vegetaciji. FITOCENOLOŠKA PRIPADNOST - Phytocenological association U submediteranskoj zoni koja se geografski podudara s područjem primorskog krša nalazi se G.J. Oštro- vica. Submediteranska zona u ekološko-vegetacijskom smislu prijelazni je pojas kojega je H or vat (1962) ukratko definirao sljedećim riječima: "S kopnenom vegetacijom veći je zimski prekid vegetacije, a sa zimzelenom ljetni sušni period." Prema Rauš i dr. (1992) i Trinajstić (1998) u sklopu mediteranske regije i njenog mediteransko-lito- ralnog vegetacijskog pojasa, submediteranska vegeta- cijska zona zauzima sjevernojadransko priobalno i otočno područje, nadmorskih visina 250-300 m, niže dijelove unutrašnjosti srednjedalmatinskog primorja (Dalmatinska zagora) do nadmorskih visina (400-) 600 m. Najvažnije edifikatorske vrste te zone su Quercus pubescens u sjevernom dijelu i Q. virgiliana u srednjem i južnom dijelu Hrvatskog primorja, koji zajedno s vrstom Carpinus orientalis izgrađuje dvije šumske zajednice Querco-Carpinetum orientalis H-ić 1939. i Carpino-Quercetum virgilianae Trinaj stić 1987. U višim nadmorskim visinama vegetacijske zone razvija se posebna šumska vegetacija u sastavu koje najznačajnije mjesto zauzima crni grab (Ostrya carpini- Istraživanja su provedena na području Šumarije Rijeka, šumski predjel Lonja-Biljin, u odjelu 19 na pokusnoj plohi Šumarskog fakulteta. Pokusna ploha s koje su prikupljani podaci, osnovana je 1969. godine na površini 0.5 ha. Sva stabla na plohi su obrojčana. U tablici 1 prikazanje razvoj visina, broja stabala, temeljnice i volumena po debljinskim stupnjevima na pokusnoj plohi kroz četiri izmjere u razdoblju od 1969. do 1993. godine. Broj stabala - Number of trees Kod prve izmjere 1969. godine evidentirano je 428 zdravih stabala. Kod sljedeće izmjere 1975. god. bilo je 404 zdrava stabla i 22 sušca, a 1983. god. 399 zdravih stabala i 5 sušaca. U zadnjoj izmjeri 1993. god. evidentirano je 323 zdrava stabla i 28 sušaca. folia), tvoreći poseban mediteransko-montani vegeta- cijski pojas. Taj se pojas može proširiti na čitavo Hrvatsko primorje, tj. i na njegov listopadni i na njegov vaz- dazeleni dio. Upravo zbog toga mogu se u opsegu toga pojasa razlikovati dvije vegetacijske zone, jedna s vaz- dazelenom šumskom vegetacijom (Hemimediteranska vegetacijska zona), a druga s listopadnom vegetacijom (Epimediteranska vegetacijska zona). Na sjevernoja- dranskom primorju, kao i u unutrašnjem dijelu Hrvatskog primorja, na padinama primorskih Dinarida na spomenute dvije zajednice u litoralnom pojasu {Querco- Carpinetum orientalis te Carpino-Quercetum virgilianae) na nadmorskim visinama iznad (250-) 300 m na sjeveru, odnosno (600-) 800 na jugu Ostrya carpinifolia izgrađuje dvije klimazonalne šumske zajednice. U sjevernom dijelu (Istra, Kvarnerski otoci, Velebit) razvijena je as. Ostryo-Quercetum pubescens /Ht./ Trinajstić 1977, a u središnjem i južnom dijelu (Dinara, Svilaja, Biokovo) razvija se as. Ostryo-Quercetum virgilianae Trinajstić 1987 (Trinaj stić 1998). Vegetacijska istraživanja ovog područja potvrđuju da su areali asocijacija ovih vegetacijskih pojasa i zona na ovom prostoru teško odredivi i u kontaktu. Prva izmjera visina i prsnih promjera izvršena je 1969. godine, druga 1975. god. treća 1983.god. Godine 1993. izvršena je 4. izmjera (Matijević 1994). Nakon komparativne obrade podataka dobit će se jasniji uvid u razvoj i stanje ove kulture crnog bora. Iz ovih podataka vidljivo je da se u razdoblju od 1969. do 1993. godine broj zdravih stabala smanjio za 105 komada. U tom istom razdoblju evidentirano je 55 suhih stabala. S pokusne plohe od prve do zadnje izmjere nedostaje 77 stabala, za koje nemamo točne podatke što se s njima događalo. Budući da rubnim dijelom sastojine prolazi dalekovod, pretpostavlja se daje određen broj stabala posiječen tom prilikom, a neka stabla su i odumrla. METODA RADA - Work methods REZULTATI ISTRAŽIVANJA - Research results STRUKTURA PO BROJU STABALA, TEMELJNICI I VOLUMENU - Structure about number of trees, basal area and volume 582 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 57 <-- 57 --> PDF |
A. Tomašević, B. Kulić, Ž. Spanjol. T. Kružić: RAZVOJ SASTOJ1NE I MELIORATIVNA ULOGA KULTURE ... Šumarski list br. 11-12, CXXVI1 (2003), 579-596 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 58 <-- 58 --> PDF |
A. Tomašević. B. Kulić. Ž. Španjol, T. Kružić: RAZVOJ SASTOJINE 1 MELIORATIVNA ULOGA KULTURE Šumarski list br. 11-12, CXXVII (2003), 579-596 Broj stabala preračunat po hektaru iznosi: 1969.god 1975. god. 1983.god. 1993. god. 856 852 808 702 Temeljnica - Total basal area Obračun izmjere po pojedinim godinama izmjere nalazi se također u tablici 1. Uočava se da se temeljnica u svakoj izmjeri povećala bez obzira na to što se broj stabala smanjivao. Ukupna temeljnica po hektaru iznosi: 1969. god. 1975. god. 1983. god. 1993.god. 43,08 m2 45,42 m2 48,50 nr 54,30 m2 Volumen - Volume Iz podataka o volumenu može se zaključiti da je proizvodnja po hektaru iznosila za: 1969. god. : 236,324 nr 1975. god. : 246,436 m3 1983. god. : 269,086 m3 1993. god. : 315,026 m3 Najveću proizvodnju volumena u promatranom periodu kultura je ostvarila u poslijednjem desetljeću i to 45,94 mVha. Na pokusnoj plohi je u zadnjoj izmjeri registrirano 28 suhi stabala s ukupnim volumenom od 12,755 m3. Prirast - Increment Budući da se radi o kulturi crnog bora u kojoj između pojedinih izmjera nije dolazilo do priliva, prirast će biti jednak razlikama volumena između pojedinih izmjera. Tako je prirast iznosio: 1969.-1975. 1975.-1983. 1983.-1993. 10,12 m3/ha. 22,65 mVha. 45,94 mVha. U nedostatku domaćih normala i prirasno-prihod- nih tablica za kulture crnog bora, nije moguće vršiti usporedbu s nekim optimalnim parametrima, stoga će se određeni zahvati i odluke primijenjivati na temelju stvarnog stanja i izgleda kulture na terenu. DISTRIBUCIJA BROJA STABALA - Distribution number of trees Na grafikonu 2 prikazana je distribucija prsnih promjera za crni bor. Krivulja ima binomski oblik, poznat pod nazivom Gaussova krivulja i asimertričnog je oblika. Možemo pratiti stanje kulture kroz četiri izmjere. Vidljivo je daje u svakoj izmjeri distribucija pomaknuta lagano u desnu stranu. Taj pomak je dosta izražen u zadnjoj izmjeri 1993.godine. Iz slike je vidljivo daje nestalo najviše tankih stabala unutar prvog debljinskog razreda (10-20 cm p.p.). Najveći broj stabala grupiran je podjednako u drugom i trećem debljinskom razredu (20-40 cm p.p.). Prezentirani podaci ilustriraju nam da je u kulturi došlo do narušavanja ravnoteže. Kako nedostaju tanka stabla, pretpostasvlja se da su to rubna stabla koja su posiječena prilikom prolaska dalekovoda. Vrsta TREES SPECIES: Crni bor Phmniga lumskipredjd-FORESTDISTRICTTonia-Bitiin 40 - Odjel- Division 19 Zdrava stabla - Healthy lives: 35 - :- } f´Ä"´ N (1969) 30 - 25 - _„_N (1975) N (1983) N 20 - N (1993) Šušci - Dead trees: —-» (1975) s .......N (1983)_s 15 - 10 - 5 /´ // --´ /1 :l P^ N J :\ \A » A // / / v i-,\ x / V \ ´ ´* yfv <" \ v \ \ \ \V/ / ´ \ ´´ ^ \ v -» -N (1993) s i**/..*., :l P^ N J :\ \A » A // / / v i-,\ x / V \ ´ ´* yfv <" \ v \ \ \ \V/ / ´ \ ´´ ^ \ v 1 2 13 14 15 1G 17 18 19 20 21 22 23 24 25 2G 27 28 29 30 31 32 33 34 35 3S 37 33 33 40 41 42 43 44 d(cm] 45 46 47 48 49 50 51 52 = Grafikon 2. Distribucije prsnih promjera Graph 2 Diameter at breast height distribution 584 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 59 <-- 59 --> PDF |
A. Tomašcvić, B. Kulić. 2. Španjol. T. Kružić: RAZVOJ SASTOJINE I MELI0RAT1VNA ULOGA KULTURE ... Šumarski list br. 11-12. CXXV1I (2003). 579-596 Najviše sušaca evidentirano je 1975. god. (22 kom.) i 1993. god. (28 kom.). U prvom slučaju šušci su bili tanka i niska stabla, dok su u zadnjoj izmjeri pronađeni Razvoj dimenzija i volumena stabla tijekom njegova životnog ciklusa, možemo ustanoviti samo na temelju kompletne analize stabla. Terenski radovi obuhvaćaju obaranje stabla, izmjeru i sakupljanje kolutova, kao što je to uobičajeno kod svake analize stabla. Za izradu analize stabla oboreno je 5 stabala prsnog promjera 31 cm (srednje plošno stablo). Visine analiziranih stabala bile su različite (10,10 m; 10,40 m; 10,45 m; 11,10 m; 13,10 m). Kolutovi su uzimani na panju 20 cm iznad tla, u prsnoj visini i dalje na svakih 1 m razmaka. U gornjim dijelovima debla razmaci između pojedinih kolutova bili su gušći (50 cm). Na ispi- ljene kolutove s gornje strane, tj. sa strane koja je bila okrenuta prema krošnji, upisana je visina iznad tla gdje je izmjeren kolut i broj stabla. Na drugoj strani koluta, koja odgovara visini koluta od zemlje, broje se godovi i vrši se mjerenje. šušci u višim debljinskim stupnjevima. Kako je to već jako stara kultura (100-105 god.) najvjerojatnije da polako dolazi do sušenja i odumiranja stabala. Slika 1. Pogled na bakarski zaljev (lijevo: rafinerija nafte Rijeka- Urinj i termoelektrana Rijeka 1; desno: koksara Bakar) Photo 1 A view of the Bakar Bay (left: Rijeka-Urinj oil refinery and Rijeka 1 thermal power station; right: Bakar coke plant) VISINSKA KRIVULJA Na grafikonu 3 prikazan je razvoj izjednačenih sas- tojinskih visinskih krivulja. Odmah se uočava da visinska krivulja u zadnjoj izmjeri 1993. god. puno odskače od visinskih krivulja prijašnjih izmjera koje se gotovo podudaraju. U razdoblju od 1969.-1983. godine kada su vršene prve tri izmjere, visinski prirast je bio minimalan, pa se očekivalo da će se visinska krivulja zadnje izmjere poklopiti s prijašnjim visinskim krivuljama. To odstupanje može se objasniti pomoću distribucije broja stabala (vidi grafikon 2.). Budući da su iz kul- Height curves ture izvađena rubna stabla manjih dimenzija i visina, došlo je do računskog pomaka visinske krivulje koja ne odgovara stvarnom stanju na terenu. Uz to ne isključuje se i sistematska pogreška prilikom izmjere visina zbog teških terenskih uvjeta (vrlo gust pomladak, ta- njurasti oblik krošanja). Na grafikonu možemo pratiti i položaj analiziranih stabala. Uočava se da su gotovo sva stabla smještena oko prve tri visinske krivulje, dok samo jedno stablo odskače od tog prosjeka. Lio Vrsta: Crni boi (Finns nigra f liirn ski pred jek Lonja-Biljin Odjel 19 Visinska kiivulja: HISHT CURVES — - -1969 -1975 .1983 .1993 Analizirana stabla: D 1969 ANALYZE TREES A 1975 < 1983 X 1993 H 1 1- H 1 1- 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 d(cm) Grafikon 3. Sastojinskc visinske krivulje Graph 3 Forest stanci height curves ANALIZA STABALA - Analyze trees 585 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 60 <-- 60 --> PDF |
A. TomaSević, B. Kulić, Ž. Španjol, T. Kružić: RAZVOJ SASTOJINE I MELIORATIVNA ULOGA KULTURE ... Šumarski list br. 11-12. CXXVII (2003), 579-596 Slika 3. Stogodišnja stabla crnog bora s gustim pomladkom autok- tone vegetacije Photo 3 A hundred-year-old black pine with dense young autochthonous vegetation Starost stabla utvrđujemo brojeći godove na panju. Budući da broj godova na bilo kojem poprečnom presjeku pokazuje uvijek starost onog dijela stabla koji se nalazi iznad dotičnog prereza, moramo dodati nekoliko godina za koje računamo da su stablu bile potrebne da Visinska analiza je izvedena računski na osnovu odnosa dužine sekcije i razlike broja godova krajnjih presjeka sekcije. Iskazan je tekući i prosječni dobni visinski prirast. Tekući dobni prirast je iznos za koji se stablo ili sastojina poveća u toku svog cijelog života. Prosječni dobni prirast je godišnji iznos tečajnog dobnog prirasta; dobije se tako da se dimenzije stabala razdijele s njihovom starošću. Na grafikonu 4 prikazan je visinski prirast svih pet analiziranih stabala. U dobi kulminacije (10-15 god.) godišnji prirast u visinu iznosio je kod crnog bora oko 0,33 m za tri analizirana stabla. Jedno stablo je kulminaciju visinskog prirasta doživjelo veću 7. godini starosti (0,55 m), a drugo stablo je imalo kulminaciju dosta kasnije u 20. godini (0,53 m). Prosječni dobni prirast je u doba kulminacije bio u intervalu od 0,20 do 0,32 m. Slika 2. Prirodno širenje crnog bora na nepošumljenu površinu Photo 2 Natural expansion of black pine over an unforested area Slika 4. Pogled u unutrašnjost kulture s vrlo gustim pomladkom Photo 4 A view into the inside of the culture with very dense young growth naraste do visine panja. Našim analiziranim stablima utvrđena je starost u rasponu od 98 do 105 godina. U daljnjem dijelu rada opisani su visinski, debljin- ski i volumni prirasti svih pet analiziranih stabala. - Height increment Samo kod jednog stabla je bio 0,50 m. Iz ovoga vidimo da na istom staništu i pod istim okolnostima stabla iste vrste prirašćuju u visinu vrlo različito. Zaključujemo da individualni faktor igra vrlo veliku ulogu, tako da uz inače jednake prilike neki individuumi prirašćuju dva pa čak i tri puta više. Iz grafikona 4 je vidljivo da je sastojina u dobi od 60 godina (1953. god.) prestala znatno prirašćivati u visinu. Budući da vrijeme kulminacije visinskog prirasta i apsolutna veličina tog prirasta u to vrijeme zavise od puno čimbenika, ovdje izneseni podaci nemaju općenitu vrijednost. U drugim uvjetima crni bor prirašći- vat će drugačije, jer tok visinskog prirasta ovisi o različitim čimbenicima od kojih su najvažniji: genotip, stanište i okolina stabla. VISINSKI PRIRAST 586 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 61 <-- 61 --> PDF |
A. Tomašević. B. Kulić. Ž. Španjol, T. Kružić: RAZVOJ SASTOJINE I MELIORATIVNA ULOGA KULTURE Šumarski list br. 11 12, CXXVII (2003), 579-596 0,7 i„(m) 0,6 V(m) 0,5 0.4 0,3 0.2 0.1 0 1... ( > I P. 1 te: b « KM / bras&LLi T i ^N^; ´ ^^^SSSÄ: aiaXlLlili i ´ \ V v.__ \ - ^- .*´ / \ 7 V **""" i ´ v.__ ^- .*´ / \ 7 V **""" i ´ V.._ *- i ´ oc oc DC Os Os oc oo rQoccioocioomooc-ioor^oornoomocm OS Os Os Os O Os Os OsOsOsOsOsOsOSOsOsOS oc m oc Os os os Starost (god.) - age (year) a. g č S 0 c = " si Č/T S3 o L- - 1. stablo - 1. tree ^— 2. stablo - 2. free - -3. stablo - 3.free ^— 4. stablo - 4.free 5. stablo - 5. free 1, stablo - 1. tree 2. stablo - 2.free 3. stablo - 3.tree ^^~ 4. stablo -4. free -e — 5. stablo - 5. free Grafikon 4. Visinski prirast pet analiziranih stabala Graph 4 Top height increment of five analysed trees DEBLJINSKI PRIRAST - Diameter increment Grafikon 5 prikazuje krivulje tekućih i prosječnih dobnih debljinskih prirasta. Iz slike je vidljivo da deb- ljinski prirast počinje u mladosti polagano, zatim se povećava, dolazi u fazu velike aktivnosti i zatim se postepeno smanjuje. Kulminacija debljinskog prirasta nastupa u dobi između 10-e i 15-e godine. Veličina debljin skog prirasta u doba kulminacije iznosi za pojedina stabla od 0,95 do 1,01 cm. Kulminacija prosječnog prirasta nastupa nešto kasnije. Usporedimo li kulminacije debljinskog prirasta s vremenom kulminacije visinskog prirasta, vidjet ćemo da nema razlike u tom vremenu. id(cm) 1 i,i,,(cm) 0,8 0,6 0,4 0,2 0 ro x m oc m oc m 00 (*> -r. m OC m or m 00 m 00 m -A m rr- r- % r-i 1^1 r´\ r*1 -t t ´/- ´/ sr; ´ 1— r-~ :x: X O-s oc oc % o^ c ^ Os c |s o Os o o- (J- o- Os o^ Os Os č> C> Os Os Starost (god.) - age fj>ear) si 0 — -e 1 stablo - 1. tree 2 stablo - 2.tree 3 stablo - 3. tree 4 stablo - 4. tree 5 stablo - 5. tree 1 stablo - 1. free 2 stablo - 2. free 3 stablo - 3. tree 4 slabio -4. tree 5 stablo - 5. tree Grafikon 5. Debljinski prirast pet analiziranih stabala Graph 5 Diameter increment of five analysed trees 587 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 62 <-- 62 --> PDF |
A. Tomašević, D. Kulić, Z. Spanjol. T. Kružić: RAZVOJ SASTOJINE I MELIORATIVNA ULOGA KULTURE Šumarski list br. 12, CXXVII (2003), 579-596 Iz grafikona 5 vidimo daje krivulja debljinskog prirasta nakon kulminacije polagano opadala do dobi od 65 godina, da bi nakon toga počela oscilacija u prirastu. Budući da se šumsko-uzgojnim zahvatima može jako utjecati na debljinski prirast, pretpostavljamo da je u tom razdoblju nakon 1958. godine došlo do proreda koje su pospješile debljinski prirast stabala. VOLUMNI PRIRAST - Volume increment Volumen stabla raste s visinom i promjerom od njegova rođenja do smrti. Uz jednake okolnosti, volumni prirast kulminira poslije visinskog, debljinskog i ploš- nog prirasta. Karakteristika volumnog prirasta stabla 0,009 Um´) K (m3) 0,007 ocmoor^oor^oomoomoomoomoornoor»ioor»iocrn OCONO^OO —i —´CNfNc-imrj-^i-i/´iinso^or^r^ococoN Starost (god.) - age (year) IS ft H U s s c s; o. g ´S ´S .Ü, »« vp SS S S a, > ~X - 1. stablo - 1. tree ^-^- 2. stablo - 2. tree 3. stablo - 3. tree ^^~ 4. stablo - 4. tree 5. stablo - 5. tree 1. stablo - 1. tree 2. stablo - 2. tree 3. stablo - 3.tree O ^^~ 4. stablo -4. tree © — 5. stablo - 5. tree Grafikon 6. Volumnii prirast pet analiziranih stabala Graph 6 Volume increment of five analysed trees 0,007 i.„ (m3) 0,006 i, (m") 0,005 0,004 0,003 0,002 0,001 / \ / / ,/X \ . \ *~-&~i I . \ *~-&~i - / v^ Godina zrelosti - Maturity year \ / \ / / / I / / / Tekući prirast - current increment — 1. stablo Prosječni prirast- average increment —— 2. stablo DC yz rnoomocr^ioor^oor^ocr^oor^oomoomoomoom OCOOO. ^C^O^O^C^OO^C>C^. O ^ O"1. O^ O^ O^. O^ O^ 0\ Starost (god.) - age (year) Grafikon 7. Srednji volumni prirast pet analiziranih stabala Graph 7 Average volume increment of five analysed trees 588 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 63 <-- 63 --> PDF |
A. lomašc\ic. li Kulic. Z. Španjol, [. Kružić: RAZVOJ SASTOJ1NE I MELIORATIVNA ULOGA KULTURE Šumarski list br. 11-12, CXXV1I (2003). 579-596 leži u tome da ne opada tako naglo kao visinski i deb- ljinski prirast. Iz grafikona 6 i 7 koje prikazuju volumene te srednji volumni prirast pet analiziranih stabala, vidljivo je da kulminacija volumnog prirasta nastupa u 32. godini i iznosi 0,00596 m\ U točki gdje se sijeku tekući i prosječni volumni prirast nastupa vrijeme zrelosti. Konkretno za našu kulturu to je u dobi od 54 godine. Primijećena oscilacija u debljinskom prirastu nakon dobi od 65 godina uočava se i u volumnom prirastu. Tako je prije 15 godina nastupila još jedna kulminacija volumnog prirasta. Nakon toga je volumni prirast lagano opadao. Tok rasta i prirasta volumena stabla ovisi između ostalih čimbenika posebice o položaju i prostoru što ih stablo ima u sastojini. Stabla koja rastu u gustom sklopu ne mogu u dovoljnoj mjeri razviti svoje korjenje i svoju krošnju; stoga im volumni prirast prerano opada i prerano se smanjuje. Ako se stablu pravodobno dade više prostora i svjetlosti, ono će se dobro razviti, a to će stimulirati volumni prirast stabla. Ovime se još jednom potvrđuje daje u razdoblju poslije 1958. godine došlo do pozitivnih utjecaja u sastojini, a oni su se odrazili povećanjem produktivnosti. VEGETACIJSKA OBILJEŽJA Da bi odredili vegetacijski sastav na primjernoj pokusnoj plohi, obavili smo fitocenološku snimku i ustanovili sljedeći floristički sastav: Lokalitet - Locality: Hreljin, šumski predjel Lonja- Biljin Odjel -Division: 19 Veličina plohe - Plot size: 400 m: Datum snimanja - Date of survey: 28. 5. 1994. Nadmorska visina - Altitude above sea level: 265 m Ekspozicija - Exposition: ravno \nk\macija - Inclination: ravno do blago nagnuto (1-3°) Geološka podloga - Parent soil: vapnenac Tlo - Soil: kalkokambisol Starost sastojinc - Age of culture: kultura crnog bora 98-105 god. Pokrovnost - Total density: dobro razvijen pomladak autoktone vegetacije 90 % Florni sastav - Floral comparison I Sloj drveća - Tree layer (Cult.) Pinus nigra 4. II Sloj grmlja -Brush layer Fraxinus ornus 4. Ostrya carpinifolia 1. Frangula rupestris 1. Rhamnus intermedins 1. Quercus pubescens + Acer monspessulanum + Rosa sp. + Prunus mahaleb + Prunus spinosa + Paliurus aculeatus + Juniperus oxycedrus - rijetko Coronila emeroides + Ruscus aculeatus - rijetko Quercus cer ris - rijetko Vegetation properties III Sloj niskog rašća - Undergrowth layer Sesleria autumnalis 5. Diplotaxis tenuifolia + Geranium purpureum 1. Viola hir ta + Clematis vitalba + Prunus mahaleb + Cordus sp. + Asparagusn tenuifolia + Salvia officinalis + Geranium columbinum 1. Sangvisorba muricata + Inula salicina + Galium corudifolium + Rubus dalmatinus + Ulmus tortuosa subsp. dalmatica - rijetko Fraxinus ornus + Quercus pubescens - rijetko Acer monspessulanum + Teuerium ehamaedrvs - rijetko Na temelju ukupnog prostora, uočavano da iako bi ovo područje pripadalo submediteranskoj vegetacij- skoj zoni s as. Querco-Carpinetum orientalis H-ić 1939., ovdje potpuno izostaje bjelograbić i obilno se javlja crni grab (Ostrya carpinifolia). Stoga bi mogli reći da se ovdje susreće mediteransko-litoralni vegetacijski pojas sa submediteranskom vegetacijskom zonom, koju ovdje karakterizira spomenuta zajednica i mediteransko-montani vegetacijski pojas s epimeditc- ranskom vegetacijskom zonom, koju pak karakterizira as. Ostryo-Quercetumpubescens /Ht./ Trinajstić 1997. Dakle može se reći daje ovo ipak nešto hladnije područje, iako je u neposrednoj blizini morske obale. 589 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 64 <-- 64 --> PDF |
A. Tomašević, B. Kulić. ?.. Spanjol. T. Kružić: RAZVOJ SASTO.I1NE 1 MELIORAT1VNA ULOGA KULTURE ... Šumarski list br. 11 - 12. CXXV1I (2003). 579-596 BROJ POMLATKA I MLADIKA PO VISINSKIM KLASAMA AUTOHTONE VRSTE - Number of young heights and young trees about height class for autochthounous trees Na pokusnoj plohi koja je većim dijelom kamenita s ri manje površine (4x4m) na kojima smo istraživali neravnim i blago valovitim terenom obraštenim jese- pomladak i mladik autoktonih vrsta, njom šašikom (Sesleria autumnalis), odredili smo četi- Tablica 2a Broj pomladka i mladika po visinskim razredima (Ploha 1.) Table 2a Number of young growth heights and young trees about height class (plot I.) Površina - Plot size: 4 x 4 m (16 m2) Visinska klasa Height class C.Jasen Fraxinus orn us C. Grab Ostrya carpinifolia Mcdunac Quercus orientalis Maklen Acer monspes- sulanum Rašeljka Prunus mahaleb Krška trušljika Frangula rupestris Primorska krkavina Rhamnus intermedius Crni trn Prunus spinosa Ukupno Total (cm) (kom -pieces) 0-25 22 22 26-50 13 1 7 7 8 36 51-75 4 1 5 76-100 2 1 7 10 101-125 2 2 126-150 2 1 3 150-175 5 1 1 7 175-200 4 1 1 6 201-250 4 1 5 251-300 6 6 300-350 2 2 351-400 0 401-450 0 451-500 1 1 Ukupno: Total: 26 4 20 1 7 30 17 0 105 Poha: Per ha: 16250 2500 12500 625 4375 18750 10625 0 65625 Tablica 2b Broj pomladka i mladika po visinskim razredima (Ploha 2.) Table 2b Number of young growth heights and young trees about height class (plot 2.) Površina - Plot size: 4 x 4 m (16 m2) Visinska klasa Height class C.Jasen Fraxinus ornus C. Grab Ostrya carpinifolia Mcdunac Quercus orientalis Maklen Acer monspes- sulanum Rašeljka Prunus mahaleb Krška trušljika Frangula rupestris Primorska krkavina Rhamnus intermedius Crni trn Prunus spinosa Ukupno Total (cm) (kom -pieces) 0-25 1 2 2 4 9 26-50 1 3 3 8 28 43 51-75 1 1 1 6 9 76-100 3 1 1 5 101-125 2 1 3 126-150 3 3 150-175 3 3 175-200 6 6 201-250 8 1 9 251-300 14 14 300-350 4 4 351-400 4 4 401-450 2 2 451-500 0 Ukupno: Total: 52 1 3 1 7 11 39 0 114 Poha: Per ha: 32500 625 1875 625 4375 6875 24375 0 71250 590 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 65 <-- 65 --> PDF |
A. Tomašević. B. Kulić, Ž. Spanjol, T. Kružić: RAZVOJ SASTO.I1NE I MEL10RAT1VNA ULOGA KULTURE ... Šumarski list br. 11-12. CXXV1I (2003), 579-596 Tablica 2c Broj pomladka i mladika po visinskim razredima (Ploha 3.) Table 2c Number of young growth heights and young trees about height class (plot 3.) Površina - Plot size: 4 x 4 m (16 nr) Visinska klasa Height class C.Jasen Fraxinus ornus C. Grab Ostrya carpinifolia Medunac Quercus orientalis Maklen Acer monspes- sulanum Rašeljka Prunus mahaleb Krška trušljika Frangula rupestris Primorska krkavina Rhamnus intermedius Crni trn Prunus spinosa Ukupno Total (cm) (kom - pieces) 0-25 5 2 4 4 1 3 9 26-50 3 43 51-75 3 1 1 4 9 76-100 2 2 1 1 5 101-125 1 1 3 126-150 4 3 150-175 11 3 175-200 12 6 201-250 7 1 9 251-300 6 14 300-350 6 4 351-400 2 4 401-450 1 2 451-500 2 0 Ukupno: Total: 62 1 3 7 7 8 0 3 114 Poha: Per ha: 38750 625 1875 4375 4375 5000 0 1875 71250 Tablica 2d Broj pomladka i mladika po visinskim razredima (PLOHA 4.) Table 2d Number of young growth heights and young trees about height class (plot 4.) Površina - Plot size: 4 x 4 m (16 nr) Visinska klasa Height class C. Jasen Fraxinus ornus C. Grab Ostrya carpinifolia Medunac Quercus orientalis Maklen Acer monspes- sulanum Rašeljka Prunus mahaleb Krška trušljika Frangula rupestris Primorska krkavina Rhamnus intermedius Crni trn Prunus spinosa Ukupno Total (cm) (kom- pieces) 0-25 0 26-50 1 1 8 5 15 51-75 2 4 2 8 76-100 1 1 1 3 6 101-125 1 1 126-150 2 1 3 150-175 4 1 1 1 7 175-200 2 1 3 201-250 6 1 7 251-300 6 1 7 300-350 11 11 351-400 9 9 401-450 0 451-500 1 1 Ukupno: Total: 43 0 1 6 3 13 0 12 78 Poha: Per ha: 26875 0 625 3750 1875 8125 0 7500 48750 Plohe su ravnomjerno raspoređene, tako da dobiveni roistočnom dijelu na površini koja je zaštićena od po- podaci što vjernije odražavaju stvarno stanje na terenu. slijepodnevnog sunca. Dvije plohe (tablice 2a i 3b) postavljene su na jugo- Na svim plohama prebrojen je pomladak i mladik zapadnom dijelu kulture inkliniranoj prema moru. autoktonih vrsta koji je svrstan po visinskim klasama. Plohe 3 i 4 (tablice 2c i 2d) postavljene su na sjeve- 591 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 66 <-- 66 --> PDF |
A. Tomašević, B. Kulić, Ž. Španjol. T. Kružić: RAZVOJ SASTOJINE 1 MELIORAT1VNA ULOGA KULTURE ... Šumarski list br. 11-12, CXXV1I (2003), 579-5% RASPRAVA - Kako je već spomenuto, ova kultura crnog bora nalazi se u neposrednoj blizini naselja, te stoga obavlja višestruku korisnu funkciju u svom okolišu. S obzirom na degradirano tlo na kojemu je podignuta, ne može proizvoditi volumen u količinama kao na dobrom staništu, pa se ne može smatrati ekonomskom šumom u kojoj je cilj gospodarenja proizvodnja što većeg volumena. Prema tomu, u njoj ne dolazi u obzir sječa kada počne opadati prirast, nego je treba podržavati do njene fizičke zrelosti. Fizički zrele sastojine bora same se prirodno progaljuju odumiranjem izvjesnog broja stabala. Budući da se u našoj kulturi javio bjelogorični pomladak treba ga čuvati i njegovati radi stvaranja mješovitih sastojina listača i četinjača, jer će takve biti otpornije od biljnih zaraza, insekata i požara. ZAKLJUČCI Na temelju istraživanja na pokusnoj plohi i komparativne obrade dobivenih podataka, možemo donijeti sljedeći zaključak: 1. Klima riječkog područja je maritimnog karaktera. Po Köpenovoj klasifikaciji dijelovi riječke općine uz more pripadaju u klasu Cfsax", sa srednjom godišnjom temperaturom zraka od 13,6 °C, srednjom godišnjom količinom oborina od 1421,2 mm. Relativna vlaga na ovom području kreće se od max. u prosincu (70 %) do min. u srpnju (52 %). 2. Geološku podlogu ovog područja sačinjavaju u- glavnom uslojeni vapnenci, a u manjoj mjeri dolomiti raznih geoloških starosti mezozojskog doba iz formacije jure i krede. 3. Glede geološke podloge vapnenaca ili dolomita razvija se velik broj razvojnih stadija i formi tala na tom području, kao što su: posmedene crvenice (Terra rossa), smeđe tlo na vapnencu i dolomitu (kalkokambi- sol) na kojemu se i nalazi podignuta kultura crnog bora (Pinus nigra). 4. Nekada su na ovom području rasle visoke šume pretežito hrasta medunca (Quercus pubescens) i maklena {Acer monspesulanum). Djelovanjem čovjeka su opustošene, a mnoge i spaljene u potrazi za poljoprivrednim zemljištem i pašnjacima. Danas osim poljoprivrednih površina, golih kamenjara i podignutih kultura crnog bora, ovo područje pokriva vegetacija kserotermnih niskih šuma i šikara, koji predstavljaju degradacijske stadije nekadašnjih visokih hrastovih šuma. 5. Na temelju obavljenih florističkih i vegetacijskih istraživanja možemo zaključiti da je istraživana kultura crnog bora podignuta u klimazonalnoj zajednici - Discussion Obzirom na starost, kvalitetu, zdravstveno stanje i stanje pomladka, ne bi se u skorom razdoblju trebale provoditi sječe jačeg intenziteta, osim sanitarnih sječa kojima treba odstraniti suha i bolesna stabla te na taj način ukloniti žarišta zaraze od uzročnika truleži i pot- kornjaka. Naša kultura crnog bora, kao jedna prijelazna sastojina, osigurala je dovoljno humusa da se mogao javiti pomladak autoktonih vrsta. Cilj nam je da se postojeći bjelogorični pomladak dalje razvija, i da ga prevodimo u onaj tip šume koji odgovara prirodnim uvjetima i uvjetima staništa, te da taj tip šume dalje podižemo i njegujemo. - Conclusions hrasta medunca {Quercuspucescens) i to na prijelazu mediteransko-litoralnog vegetacijskog pojasa u submediteranskoj vegetacijskoj zoni s as. Querco- Carpinetum orientalis H-ić 1939 i mediteransko- montani vegetacijski pojas s epimediteranskom ve- getacijskom zonom koju ovdje karakterizira as. Ostryo-Quercetum pubescentis /Ht./ Trinajstić 1997. S obzirom na znatnu zastupljenost crnog graba {Ostrya carpinifolia) i potpuno izostajanje bjelogra- bića {Carpinus orientalis) možemo pretpostaviti da se ovdje radi o hladnijem području koju čini zajednica hrasta medunca i crnog graba {Ostryo-Quercetum pubescentis /Ht./ Trinajstić 1997. 6. Kultura se rasprostire na nadmorskoj visini od 230- 275 m. Naša konkretna ploha je na visini 260-265 m. Strukturni podaci za istraživanu plohu kretali su se: Kod prve izmjere 1969. godine evidentirano je 428 zdravih stabala. Kod sljedeće izmjere 1975. god. bilo je 404 zdrava stabla i 22 sušca, a 1983. god. 399 zdravih stabala i 5 sušaca. U zadnjoj izmjeri 1993. god. evidentirano je 323 zdrava stabla i 28 sušaca. Iz ovih podataka vidljivo je da se u razdoblju od 1969. do 1993. godine broj zdravih stabala smanjio za 105 komada. U tom istom razdoblju evidentirano je 55 suhih stabala. S pokusne plohe od prve do zadnje izmjere nedostaje 77 stabala za koje nemamo točne podatke što se s njima događalo. Budući da rubnim dijelom sastojine prolazi dalekovod, pretpostavlja se da je određen broj stabala posiječen tom prilikom, a neka stabla su i odumrla. Broj stabala preračunat po hektaru iznosio je: 1969. god.: 856, 1975. god.: 852, 1983. god.: 808, 1993. god.: 702. 592 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 67 <-- 67 --> PDF |
A. Tomašević, B. Kulić. Ž. Spanjol. T. Kru/ic: RA/VOJ SASTO.IlNh [ MHLIORATIVNA ULOGA KULTURE ... Šumarski list br. II 12. CXXVII (2003), 579-596 Uočava se da se temeljnica u svakoj izmjeri povećala bez obzira na to što se broj stabala smanjivao. Ukupna temeljnica po hektaru iznosila je: 1969. god.: 43,08 m2 1975. god.: 45,42 nr 1983. god.: 48,50 nr 1993. god.: 54,30 nr Iz podataka o volumenu može se zaključiti da je proizvodnja po hektaru iznosila za: 1969. god. 236,324 m3 1975. god. 246,436 m3 1983. god. 269,086 m3´l993. god. 315,026 m3. ´ Najveću proizvodnju volumena u promatranom razdoblju kultura je ostvarila u poslijednjem desetljeću, i to 45,94 rrrVha. Na pokusnoj plohi je u zadnjoj izmjeri registrirano 28 suhih stabala, s ukupnim volumenom od 12,755 m\ Budući da se radi o kulturi crnog bora u kojoj između pojedinih izmjera nije dolazilo do priliva, prirast će biti jednak razlikama volumena između pojedinih izmjera. Tako je prirast iznosio: 1969.-1975.: 10,12 mVha, 1975.-1983.: 22,65 mVha, 1983.- 1993.: 45,94 m7ha. U nedostatku domaćih normala i prirasno-prihod- nih tablica za kulture crnog bora, nije moguće vršiti usporedbu s nekim optimalnim parametrima, stoga će se određeni zahvati i odluke primijenjivat na temelju stvarnog stanja i izgleda kulture na terenu. Srednje sastojinsko plošno stablo je 31 cm p.p., a kultura je stara 98-105 godina. Analiza stabla na pet modelnih stabala pokazuje daje srednje plošno stablo postiglo različite visine od 10,10 m do 13,10 m . Kulminacija visinskog prirasta nastupila je u dobi između 10-15 godine i iznosila je 0,33 m. Tečajni debljinski prirast iznosio je od 0,95-1,01 cm za pojedina analizirana stabla, a kulminacija je također nastupila između 10-15 godine. Kulminacija volumnog prirasta nastupila je u dobi od 32 godine prosječno za svih pet stabala, i iznosila je 0,00596 m3. Vrijeme zrelosti pada u dobi od 54 godine. 7. Od autoktonih vrsta najviše je zastupljen crni jasen (Fraxinus ornus) (16000-39000 biljaka/ha) i to u svim visinskim razredima. Zamijetili smo da se na prisojnoj strani više javlja medunac (Quercus pubes- cens) (2-12000 biljaka/ha) i crni grab (Ostrya car- pinifolia) (600-2500 biljaka/ha), a u znatnom broju je zastupljena i primorska krkavina (Rhamnus intermedins) (106000-24500 biljaka /ha) i krška trušljika {Frangula rupestris) (599-19000 biljaka/ha) (plo- hice 1 i 2). Na osojnoj strani crni grab (Ostrya carpi- nifolia) je dosta rijedak, kao stoje slučaj i s medun- cem (Quercus pubescens), dok se javlja dosta makle- na (Acer monspessulanum) (600-4300 biljaka/ha). Primorska krkavina (Rhamnus intermedins) nije pro nađena u ovom dijelu kulture (plohica 3 i 4), ali se zato javio priličan broj crnog trna (Prunus spinosa) (200-7500 biljaka/ha). Na nekoliko lokacija pronađen je i cer (Quercus ceriš). Raspodjela pomlatka i mladika po visinskim klasama dobar nam je indikator uvjeta u kojima se pojavljuje i razvija pomladak i mladik. Ona nam ukazuje daje progresivna sukcesija autoktone vegetacije intenzivna. Iz tablica je vidljivo da se raspon po visinskim klasama kreće od 25 do 500 cm, a broj stabala u višim klasama ukazuje nam na bolje uvjete prirodne regeneracije. Budući da na plohi nismo pronašli niti jedno stabalce crnog bora, zaključujemo da mu ovi uvjeti više ne odgovaraju, te da je crni bor obavio svoju meliorativnu ulogu i stvorio uvjete za dolazak autoktone vegetacije. 8. Na temelju poznavanja stvarnog stanja na terenu i problematike primorskih krških šuma prioritetni nam je zadatak: Obnova postojećih kultura borova koje će kao predkulture stvoriti uvjete za povratak autoktonih elemenata u dogledno vrijeme. - Štititi kulture od abiotskih utjecaja, stoke i čovjeka, zatim požara i insekata. Polagano i oprezno otvarati sklop da ne izgubimo bjelogorični pomladak. - Postepeno postojeću autoktoni pomladak prevoditi u trajne sastojine s vrjednijim vrstama (hrast medunac (Quercus pubescens), crni grab (Ostrya carpinifolia), crni jasen (Fraxinus ornus) i dr.). 9. Općekorisne funkcije šuma nije moguće izraziti brojkama koje bi uvjerljivije od riječi govorile o tim koristima, te ih se uočava tek onda kada nastanu ne- procijenjive štete s dalekosežnim posljedicama. Od takvih neizravnih koristi spominju se samo one najvažnije: - zaštita tla od odronjavanja i ispiranja - utjecaj šume na klimu - zaštita naselja i prometnica od vjetra - turizam i rekreacija Stoga ih treba pravilno voditi u smjeru njihova privrednog značenja, a to znači njihove važnosti u turi- stičko-rekreacijske i estetske svrhe te u cilju ekonomskog korištenja njihovog proizvoda, drvne sirovine. Proizvodnja drva je, međutim, uvijek u drugome planu kod sredozemnih i polusredozemnih šuma u odnosu na njihove općekorisne funkcije. 593 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 68 <-- 68 --> PDF |
A. Tomašević. B. Kulić, Ž. Španjol, T. Kružić: RAZVOJ SASTOJINE I MELIORATIVNA ULOGA KULTURE ... Šumarski list br. II 12. CXXVII (2003). 579-596 8. LITERATURA - References Bezak, K., 1992: Tablice drvnih masa cera, crnog Šume u Hrvatskoj (monografija), str. 33-77, bora i običnog bora, Radovi br. 5 - izvanredno GZH, Zagreb. izdanje, Šumarski institut Jastrebarsko, Zagreb. Seletković,Z. iZ. Katušin, 1992: Klima Hrvat- Horvat, A., 1965: Melioracije degradiranih Šumskih ske. Šume u Hrvatskoj (monografija), str. terena, svez. 2 - Krš, Zagreb. 13-18, GZH, Zagreb. Klepac,D., 1963: Rast i prirast šumskih vrsta drveća Trijastić, I. 1998: Fitogeografsko raščlanjenje kli- i sastojina, Zagreb. mazonalne šumske vegetacije Hrvatske. Šumar- Klepac,D., 1965: Uređivanje šuma, Zagreb. ski list 122 (9 10): 407—421. Matijević, B., 1994: Meliorativna uloga kulture xxx : Meteorološka podloga za potrebe prostornog crnog bora na području šumskog predjela planiranja općine Rijeka, sažetak, Zagreb 1992. "Lonja-Biljin" šumarije Rijeka, Diplomski rad, XXX : Program za gospodarenje borovim kulturama Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. 1977-1986. Pranjić, A., N. Lukić, (1998): Izmjera šuma, Za- XXX : Program za gospodarenje šumama krša G.J. greb. Oštrovica, 1988-1997. Rauš, Đ., I. Trinajstić, J. Vukelić, J. Medve- dović, 1992: Biljni svijet hrvatskih šuma. SUMMARY: The climate of the Rijeka region has a maritime character. According to Koppen ´s classification, parts of the Rijeka Commune along the sea belong to class Cfax", with the mean annual air temperature of 13.6 "C and the mean annual precipitation quantity of 1421.2 mm. Relative humidity in this region ranges from the maximum, occurring in December (70 %), to the minimum in July (52 %). The geological substrate of this area is mainly made up of layered limestones, and to a smaller degree of dolomites of different geological ages dating from the Mesozoic period of Jurassic and cretaceous formations. Depending on the geological substrate of either the limestone or the dolomite, a large number of developmental stages and soil forms have developed in this area, such as: - brown red soil (terra rossa) brown soil on limestone and dolomite (calcocambisol), supporting a culture of black pine (Pinus nigra) In the past, this area abounded in high forests of predominantly pubescent oak (Quercus pubescens,) and Montpelier maple (Acer monspesulanum). However, man s activities led to serious devastation of the forests, while many were also burned in order to convert the soil into agricultural land and pastures. At present, apart from agricultural land, bare rocky terrain and artificial cultures of black pine, this area is covered with the vegetation of xerothermal low forests and garrigues that represent degraded stages of the former high oak forests. Floristic and vegetational research has shown that the studied culture of black pine was established in the climatozonal association of pubescent oak fQuercus pubescens) at the transition between the Mediterranean-littoral vegetation belt in the sub-Mediterranean vegetation zone with the association Querco-Carpinetum orientalis H-ić 1939 and the Mediterranean-mountainous vegetation zone with the epi-Mediterranean vegetation zone characterised by the association Ostryo-Quercetum pubescentis /HtJ Trinajstić 1997. With regard to abundant presence of hop hornbeam fOstryo carpinifolia,) and a complete absence of oriental hornbeam fCarpinus orientalist it can be 594 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 69 <-- 69 --> PDF |
A. Tomašević, B. Kulic. /.. Spanjol, T. Kružić: RAZVOJ SASTOJINE I MELIORATIVNA ULOGA KULTURK ... Šumarski list br. 11 - 12, CXXVII (2003), 579-596 assumed that this is a colder region made up of the community of pubescent oak and hop hornbeam (Ostryo-Quercetum pubescentis /Ht/ Trinajstić 1997). The culture is situated at an altitude of 230 -275 m. The plot in question is at an altitude of 260 - 265 m. The structural data from the studied plot are as follows: The first measurement of 1969 recorded 426 healthy trees. The next measurement in 1975 recorded 404 healthy trees and 22 dead trees, while the measurement in 1983 revealed 399 healthy trees and 5 dead ones. In the last measurement in 1993, there were 323 healthy trees and 28 dead trees. These data show that in the period 1969 - 1993, the number of healthy trees dropped by 105 individuals. In the same period 55 dead trees were recorded. During the period between the first and the last measurement, 77 trees, for which accurate data of their history is missing, disappeared from the experimental plot. Since there is an overhead transmission line passing along the edge of the stand, it is assumed that a certain number of trees were cut during its erection, while some trees died. The number of trees per hectare was as follows: in 1969 there were 856 trees, in 1975 there were 852 trees, in 1983 there were 808 trees and in 1993 there were 702 trees. It is noted that in each measurement the basal area was increased regardless of the fact that the number of trees decreased. The total basal area per hectare was as follows: in 1969 it was 43.08 nr, in 1975 it was 45.42 nr, in 1,983 it was 48.50 42 nr, and in 1993 it was 54.30 nr. The data relating to the volume show the following production per hectare: in 1969 it was 236,324 m\ in 1975 it was 246,436 m\ in 1983 it was 269,086 m\ and in 1993 it was 315,026 m\ During the entire observed period, the culture achieved the highest volume production of 45.94 mVha in the last decade. During the last measurement, 28 dead trees with a total volume of 12,755 m3 were registered in the experimental plot. Since this is the culture of black pine in which no new trees occurred between the measurements, the increment equals the differences in the volume between individual measurements. Accordingly, the increment was as follows: in 1969 - 1975 it was 10.12 mVha, in 1975 - 1983 it was 22.65 mVha, and in 1983 -1993 it was 45.94 m´/ha. The absence of Croatian normal models and yield tables for the cultures of black pine does not allow comparisons with some optimal parameters. For this reason, certain treatments and decisions will be applied on the basis of the real condition and the appearance of the culture in the field. The mean plot tree has a breast diameter of 31 cm, and the culture is 98 - 105 years old. The analysis of five model trees shows that the mean plot tree achieved different heights ranging from 10.10 m to 13.10 m. The culmination of the height increment occurred between 10 and 15 years of age and reached 0.33 m. The current diameter increment ranged from 0.95 - 1.01 cm for individual analysed trees, with the culmination also taking place between 10 - 15 years of age. The culmination of the volume increment occurred at the age of 32 on average for all five trees and amounted to 0.00596 m3. The period of maturity occurred at the age of 54. Manna ash (Traxinus ornusj is the most represented tree (16,000 - 39,000 plants/ha) in all height classes. A higher number of pubescent oaks (Quercus |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 70 <-- 70 --> PDF |
A. Tomašević, B. Kulić, Ž. Španjol, T. Kružić: RAZVOJ SASTOJINH I MLL10RAT1VNA ULOGA KULTURE ... Šumarski list br. 11-12, CXXVII (2003), 579-596 pubescensj (2 - 12,000 plants/ha) and hop hornbeams fOstrya carpinifolia) (600 - 2,500 plants/ha) have been noted on the sun-exposed side, as well as a considerable number of buckthorn (Hhamnus intermedius) (106,000 - 245,000 plants/ha) and dogwood (Frangula rupestrisj (599-19,000 plants/ha). On the shaded side, hop hornbeam fOstrya carpinifolia,) is rather rare, which is also the case with pubescent oak fQuercus pubescensj, while Montpelier maple (Acer monspessulanum) is relatively abundant (600-4,300 plants/ha). Buckthorn (Rhamnus intcrmedius) was not found in this part of the culture (plots 3 and 4), but there was a considerable number of blackthorn (Prunus spinosaj (200 - 7,500 plants/ha). Turkey oak rQuercus cerrisj was also found in several locations. The distribution of young growth and young plants according to height classes is a good indicator of the conditions in which these plants occur and develop. It points to a very intensive progressive succession of autochthonous vegetation. The tables show that the span in terms of height classes ranges from 25 to 500 cm, while the number of trees in higher classes indicate better conditions of natural regeneration. Since not one young tree of black pine was found in the plot, it can be concluded that these conditions are not suitable any more and that black pine has performed its ameliorative role and created conditions for the arrival of autochthonous vegetation. On the basis of the real condition in the field and the problem of maritime karst forests, our primary task involves the following: Regenerate the existing pine cultures, which will, as pre-cultures, create the conditions for the return of autochthonous elements in the foreseeable future. Protect the cultures from abiotic impacts, cattle and man, as well as fires and insects. Open the canopy slowly and carefully in order not to lose young deciduous growth. Gradually transform the existing autochthonous young growth into permanent stands with more valuable species (pubescent oak (Quercus pubes- cens), hop hornbeam (Ostrya carpinifolia), Manna ash (Fraxinus ornus) and others). Forest functions of general benefit cannot be expressed in numbers that would describe these functions in more convincing terms than words. These functions are only noticed when incalculable damage has occurred with far- reaching consequences. Only the most important of these indirect benefits are mentioned here: protection of the soil from erosion and leaching the impact of forests on the climate - protection of settlements and communications from winds - tourism and recreation For this reason, these functions should be carefully guided towards their economic importance, which includes their tourist-recreational and aesthetic purposes, while their product, wood volume, should be economically utilised. 596 |