DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 53 <-- 53 --> PDF |
STRUČNI ČLANCI - PROFESSIONAL PAPERS Šumarski list br. 11 12, CXXVII (2003), 579-596 UDK 630* 232.4 + 234 + 524 RAZVOJ SASTOJINE I MELIORATIVNA ULOGA KULTURE CRNOG BORA (Pinus nigra Arn.) NA PODRUČJU ŠUMSKOG PREDJELA "LONJA-BILJIN", ŠUMARIJE RIJEKA DEVELOPMENT OF THE BLACK PINE STANDS (Pinus Nigra Arn.) AND MELIORATIVE ROLE AT FOREST DISTRICT " LONJA-BILJIN", FOREST OFFICE RIJEKA Ante TOMAŠEVIĆ*, Blaženka KULIĆ**, Željko ŠPANJOL", Tono KRUŽIĆ" SAŽETAK: Istraživanja su provedena na području šumarije Rijeka, šumski predjel Lonja-Biljin, u odjelu 19. Pokusna ploha osnovana je 1969. godine, na površini od 0,5 ha, u svrhu praćenja meliorativne uloge kulture crnog bora nakon pošumljavanja degradiranog i krškog terena. Izmjere ove plohe obavljene su 1969., 1975., 1983. i 1993. godine. Nakon komparativne obrade podataka dobio se jasan uvid u razvojno stanje i meliorativnu ulogu ove kulture crnog bora (Pinus nigra J.F. Arnold). Cilj nam je da se postojeći bjelogorični pomladak dalje razvija i da ga prevodimo u onaj tip šume koji odgovara prirodnim uvjetima i uvjetima staništa, te da taj tip šume dalje podižemo i njegujemo, a to je autoktona klimazonalna vegetacija šume hrasta medunca (Quercus pubescens Willd.). Ključne riječi: crni bor (Rinus nigral melioracija, razvoj sastojine, sukcesija vegetacije UVOD - Introduction O povijesti ovih šuma postoji vrlo malo podataka. Prije Drugog svjetskog rata ove šume pripadale su bivšim zemljišnim zajednicama okolnih naselja koje su kasnije postale općenarodnom imovinom. Dio privatnih šuma postao je općenarodnom imovinom, tako što su se vlasnici odricali zemljišta u korist dobivanja dječjeg doplatka. Nekada su na ovom području rasle visoke šume, pretežito hrasta medunca i maklena. Djelovanjem čovjeka su opustošene, a mnoge i spaljene u potrazi za poljoprivrednim zemljištima i pašnjacima. Na tako opustošene šume i zemljište klimatski su čimbenici imali osobito jak učinak na ispiranje i odnošenje zemlje i humusa te stvaranje golog krša. Tako danas, osim Izv. prof. dr. sc. Ante Tomašević, Gomboševa 20, Zagreb ** dipl. ing. Blaženka Kulić, Primorsko-goranska županija, Upravni odjel za gospodarski razvoj, ul. Žrtava fašizma 17, Rijeka Doc. dr. se. Željko Španjol, Šumarski fakultet, Svetošimunska 25, Zagreb Dr. se. Tono Kružić, J.P. Hrvatske šume, Vukotinovićeva 2, Zagreb poljoprivrednih površina, golih kamenjara i podignutih kultura crnog bora i nešto malo primješanog alep- skoga i brucijskog bora, ovo područje pokriva vegetacija kserotermofilnih niskih šuma i šikara koji predstavljaju degradacijske stadije nekadašnjih visokih šuma hrasta medunca. Radu na terenu prethodile su pismene pripreme i sakupljanje podataka o istraživanom lokalitetu i problematici koja se želi prikazati u ovom radu. Jedini izvor iz kojega su se dobile konkretnije informacije o području na kojemu se nalazi naš istraživani lokalitet je "Program za gospodarenje šumama krša G.J. Oštro- vica", koji se primjenjuje od 1. 1. 1988. Ovo je ujedno i prvi uredajni elaborat za G.J. Oštrovica. Na uvid je bio dostupan i Program za gospodarenje borovim kulturama 1977-1986. Budući da ne postoje pisani izvori s podacima pomoću kojih bismo pratili nastanak i razvoj kultura crnog bora od samih početaka, izneseni podaci odnose se na konkretno stanje na terenu. Sve kulture podignute su umjetnim putem sadnjom biljaka. Nalaze se na dijelu bližem morskoj obali, tj. 579 |