DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 50 <-- 50 --> PDF |
M. Starčcvić: UTJECAJ OBORINSKE. POPLAVNE I PODZEMNE VODE NA RAZVOJ SASTOJINA ... Šumarski list br. 11-12. CXXVI1 (2003). 561-578 Sukcesijskim promjenama najviše je zahvaćena zajednica Genisto elatae-Quercetum roboris caricetosum remotae, koja dolazi na amfiglejnom tlu gdje je primijećen trend opadanja razine podzemne vode, kao i preostale enklave zajednice Genisto elatae- Quercetum roboris caricetosum brizoides do kojih poplavna voda gotovo nikad ne dopire. Sukcesija ide prirodnim smjerom ka klimazonalnoj zajednici lužnjaka i običnoga graba, ali se čini da cijeli ovaj proces progresivne sukcesije šumskih zajednica ide puno brže nego što bi išao u neutjecanim prirodnim uvjetima. S druge strane, potvrda progresivne sukcesije je i stalno smanjenje udjela zajednica Genisto elatae- Quercetum roboris caricetosum remotae i Genisto elatae-Quercetum roboris caricetosum brizoides na području g.j. "Česma", što možemo pratiti smanjivanjem njihovih odsjeka kroz šumskogospodarske osnove od 1950. do danas. Anić, I., 1996: Pomlađivanje i razvoj sastojina poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl.) u središnjoj Hrvatskoj. Magistarski rad, Šumarski fakultet, Zagreb. Baričević, D., 1999: Ekološko-vegetacijske promjene u šumama hrasta lužnjaka na području g.j. "Žutica". Šumarski list, 1-2, Zagreb. Bašić, F. i A. Butorac, 1995: Održivo gospodarenje tlom - preduvjet zaštite vodnih resursa u Hrvatskoj. Sažeci, Šumsko i vodno bogatstvo i raznolikost flore i faune u Europi i Hrvatskoj, Zagreb. Domac, R., 1994: Flora Hrvatske. Školska knjiga, Zagreb. Franj ić, J., Ž. Škvorc i A. Čarni, 2001: Numerička analiza fitocenoloških snimaka u bukovo-jelo- vim šumama (Abieti-Fagetum s. L.) u Hrvatskoj. Šumarski list, 1-2: 19-26, Zagreb. Ellenberg, H., 1992: Zeigerwerte von Pflanzen in Mitteleuropa. Scripta Geobotanica XVIII. Martinović, J., 2000: Tla u Hrvatskoj. Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša, Zagreb. Matić, S., 1996: Uzgojni radovi na obnovi i njezi sastojina hrasta lužnjaka. Hrast lužnjak u Hrvatskoj, 167-213. J.P. "Hrvatske šume", Zagreb. Matić, S. i J. Skenderović, 1992: Uzgajanje šuma, 81-97. Šume u Hrvatskoj. Šumarski fakultet i J.P. "Hrvatske šume", Zagreb. Matić, S., M. Oršanić i I. Anić, 1996: Istraživanja obnove i njege šuma na području Pokupskog bazena. Radovi, 31 (1-2): 111-124, Šumarski institut, Jastrebarsko. Na manjim površinama prisutno je zamočvarenje, propadanje staništa iz razloga što poplavna voda zbog prekinutih tokova starih meandara i guste cestovne mreže duže stoji, što otežava ili čak potpuno onemogućava razvoj hrasta lužnjaka koji je u prethodnom gospodarskom razdoblju zauzimao spomenutu površinu, pa možemo reći daje takva površina u regresiji. Na primjeru izabranih odsjeka vidljivo je da su se sve promjene vezane uz oborinsku, poplavnu i podzemnu vodu na području g.j. "Česma" odrazile i na strukturu sastojina, tj. na pad ili stagnaciju njihova obrasta, prirasta, drvne zalihe i temeljnice. I ovi primjeri narušenih struktura pojedinih sastojina potvrđuju da su najosjetljivije zajednice Genisto elatae- Quercetum roboris caricetosum remotae i Genisto elatae-Quercetum roboris caricetosum brizoides. Matić, S., I. Anić i M. Oršanić, 1996: Prilog poznavanju nekih šumsko-uzgojnih svojstava pionirskih listopadnih vrsta drveća. Skrb za hrvatske šume od 1846. do 1996., Unapređenje proizvodnje biomase šumskih ekosustava, 179-184. Hrvatsko šumarsko društvo, Zagreb. Mayer, B., 1988: Hidropedološki stacionari - neophodnost pri rješavanju ugroženosti naših nizinskih šuma sa primjerom bazena Kupčine. Radovi, 23 (75): 1-21, Šumarski institut, Jastrebarsko. Mayer, B., 1992: Šumska tla Republike Hrvatske pri kraju XX. stoljeća, 19-33. Šume u Hrvatskoj. Šumarski fakultet i J.P. "Hrvatske šume", Zagreb. Mayer, B., 1993: Proces osnivanja šumarskog hidro- pedološkog - informacijskog sustava (ŠHPIS) na osnovi monitoringa podzemnih i površinskih voda u Kupčini, Varoškom lugu, Česmi i Turopoljskom lugu. Radovi, 28 (1-2): 171-184, Šumarski institut, Jastrebarsko. Mayer, B., 1995: Opseg i značenje monitoringa podzemnih i površinskih voda za nizinske šume Hrvatske. Šumarski list, 11-12: 383-389, Zagreb. Mayer, B., 1996: Hidropedološki odnosi na području nizinskih šuma Pokupskog bazena. Radovi, 31 (1-2): 37-90, Šumarski institut, Jastrebarsko. Mayer, B. iG. Bušić, 1995: Utjecaj vremenskih nizova razina podzemnih voda na rast hrasta lužnjaka u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Radovi, 30 (2): 89-97, Šumarski institut, Jastrebarsko. Mayer, B., N. Lukić i G. Bušić, 1996: Utjecaj kolebanja podzemnih i površinskih voda na pro- LITERATURA 576 |