DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 49 <-- 49 --> PDF |
M. Starčevie: UTJECAJ 0B0RINSKE, POPLAVNE 1 PODZEMNE VODE NA RAZVOJ SASTOJINA . Šumarski list br. 11 12, CXXVII (2003), 561-578 vodnje (u susjednom odsjeku "c") koji je izvukao vodu, kao i izgradnje ceste, iz čistog jošika razvila mješovita sastojina s najznačajnijim porastom udjela jasena (skoro 60 % u 1996. g.), pa čak i pojavom lužnjaka u smjesi. Nizinski brijest uporno bilježi prisutnost, no na žalost za sada još uvijek bez šanse da opstane u strukturi starije sastojine. Odsjek 86b s površinom od svega 1,63 ha nalazi se u središnjem dijelu gospodarske jedinice uz cestu s pripadajućim kanalom. To je niza okružena zajednicom Carpino betuli-Quercetum roboris typicum i za većih poplava je poplavljen. Iako je na fitocenološkoj karti iz 1996. g. označen kao zajednica Genista elatae-Quer- cetum roboris caricetosum remotae, fitocenološka snimka koja je napravljena 2002. g. govori daje prešao u zajednicu Genista elatae-Quercetum roboris caricetosum brizoides. Tu promjenu zasigurno je ubrzao kanal "sisavac" koji ide duž odsjeka. Površina odsjeka u razdoblju od 1950-1996. g. smanjena je za 1,76 ha zbog pripajanja rubnog dijela odsjeku "a". Ostatak površine (niza) utjecan promjenom vodnog režima (što potvrđuje i trend pada razine podzemne vode na pie- zometarskoj postaji KC4) postaje nestabilan i značaj - Na osnovi dosadašnjih istraživanja i iskustava o propadanju stabala hrasta lužnjaka voda je odlučujući čimbenik čiji se utjecaj vrlo brzo odražava na vitalnost lužnjakovih stabala. Zahvati u vodne odnose na području ovih šuma ili u njihovom bližem okolišu, odrazili su se na promjene u dinamici i intenzitetu vlaženja, bilo da se radi o promjeni razina podzemnih voda, o dinamici i intenzitetu vlaženja putem poplavnih voda, ili o sve izraženijim klimatskim promjenama koje karakterizira manja količina oborina u vegetacijskom razdoblju i povišene temperature zraka. Prosječna količina oborina u vegetacijskom razdoblju bila je neznatno veća u razdoblju 1991-2000. g. nego u razdoblju od 1981-1990. g., ali je srednja temperatura zraka za razdoblje 1991-2000. g. iznosila čak 11,4 °C, dok je za razdoblje 1981-1990. g. iznosila 10,7 °C. Svakako je potrebno napomenuti da je u spominjanom dvadesetogodišnjem razdoblju bilo nekoliko izrazito sušnih i vrućih godina, kao npr. 2000. godina kada je srednja godišnja temperatura bila 13,0 °C, a godišnja količina oborina svega 612,5 mm. Poplave su prisutne i danas, s uobičajenim rasporedom po mjesecima, ali s nešto manjom učestalošću. Problem se javlja u vrijeme dugotrajnih i obilnih kiša kada dolazi do plavljenja nižih dijelova, a povlačenje vode u vodotoke otežano je radi izgrađenih nije zahvaćen sušenjem, posebno od 1976-1995. g. (153 mVha). Rezultati tih procesa vidljivi su u padu obrasta, prirasta, drvne zalihe i temeljnice. Odsjek 77e je mlada sastojina hrasta lužnjaka i žu- tilovke s rastavljenim šašem, a nalazi se u središnjem dijelu gospodarske jednice uz samu cestu, koja je zasigurno imala utjecaja na poremetnju vodnog odnosa u staništu tj. degradaciju staništa te uvjetovala korak unatrag u obnovi. U vrijeme većih poplava je poplavljen. Promjenu vodnog režima potvrđuje i trend pada razine podzemne vode na piezometarskoj postaji K koja se nalazi u odsjeku. Kao niza unutar odsjeka "b" izdvojen je 1976. g. Nestabilnost i osjetljivost zajednice hrasta lužnjaka i velike žutilovke s rastavljenim šašem očitovala se i sušenjem većeg intenziteta u razdoblju 1976-1985. g. kada je u slučajnom prihodu posječeno 115 mVha. Degradacija stanišnih uvjeta i nastavak sušenja uvjetovao je ubrzanu sanaciju i obnovu. U obnovi se svakako morao učiniti korak unazad tj. prema većem udjelu jasena i johe, no omjer smjese po važećoj osnovi gospodarenja ukazuje na uspješnu obnovu i zasigurno stabilnu zajednicu buduće sastojine. nasipa i cestovne mreže, pa takva voda duže leži u pojedinim depresijama. S druge pak strane češće se problem javlja kada tijekom kasne jeseni i ranog proljeća poplave izostanu ili budu gotovo zanemarive, pa se tlo ne natopi vodom, a nakon toga uslijedi sušno i vruće vegetacijsko razdoblje, negativne posljedice su neizbježne. Iz podataka dobivenih praćenjem razine podzemne vode u razdoblju od 1988-2000. g. na piezometar- skim postajama u g.j. "Česma" primijećuje se trend opadanja razine podzemne vode na postajama J, K, L, KČ3, K.C4, KČ5 koje se nalaze na amfiglejnom tlu u zajednici Genista elatae-Quercetum roboris caricetosum remotae. Na postajama I, KČ6, KČ7, KČ8 i KČ9 koje se nalaze na epiglejnom ili hipoglejnom tlu u zajednicama Carpino betuli-Quercetum roboris typicum, Leucoio-Fraxinetum angustifoliae i Frangulo- Alnetum glutinosae uočljive su niske razine podzemne vode u vrlo sušnim godinama, ali se ne može reći da postoji trend opadanja razine podzemne vode u promatranom razdoblju. Najmanja odstupanja razine podzemne vode od trinaestogodišnjeg prosjeka prisutna su na postajama M, KCl i KČ2 koje se nalaze na pseudoglejnom tlu u zajednici Carpino betuli-Quercetum roboris typicum. ZAKLJUČAK 575 |