DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 48 <-- 48 --> PDF |
M. Starčević: UTJECAJ OBORINSKE. POPLAVNE I PODZEMNE VODE NA RAZVOJ SASTOJINA ... Šumarski list br. 11-12. CXXVI1 (2003). 561-578 Uslijed sve češćih klimatski ekstremnih, sušnih i vrućih godina, te promjene režima podzemne vode u smislu isušivanja pedosfere, do tada stabilni šumski ekosustavi navikli na višu razinu podzemne vode s amplitudom koja nije ugrožavala njihov opstanak, dovedeni su u uvjete daje korjenov sustav vrsta, koje obitavaju u takvim zajednicama, ostao u najkritičnijem razdoblju bez vode. Tako stvoreni životni uvjeti neminovno vode do sušenja ili u najboljem slučaju do fiziološkog slabljenja lužnjaka, jasena i ostalih vrsta ovoga ekotipa. Utjecaj čovjeka na razinu podzemne vode provođenjem hidromelioracijskih radova vidi se u sastojinama oko tih objekata. Kopanjem kanala snizila se razina podzemne vode, pa u sastojinama u kojima je ona davala pečat fizionomije, pojavljuju se vrste koje nisu karakteristične za tu zajednicu. Promijenjeni vodni režim, kao i niz sušnih godina u šumskim zajednicama g.j. "Česma", doveo je do odstupanja od flornog sastava i grade normalno razvijenih biljnih zajednica. Sadašnje stanje istraživanih zajednica Na istraživanom području zajednica Carpino betuli- Quercetum roboris typicum ]e najzastupljenija, a rasprostire se na površinama koje su izvan dohvata poplavne vode. Danas je bilježimo na 71 % površine, dok je prije 25 godina zauzimala 64,6 % površine od ukupno obraslog područja. Proširila se na predjel Pekliš, Greda i Crnčina uz sam kanal rijeke Česme, koje je prije zauzimala zajednica Carpino betuli-Quercetum roboris fagetosum, te manjim dijelom sužavajući površine koje zauzima zajednica Genisto elatae-Quercetum roboris. Na području g.j. "Česma" zajednica Carpino betuli- Quercetum roboris fagetosum rasprostranjena je na svega 1,4 % i to u sjevernom dijelu gospodarske jedinice u odsjeku 81a, 89a i 90g, koji su ujedno i njeni najviši dijelovi s nadmorskom visinom od 125 m. Prije 25 godina zauzimala je 8,8 % obrasle površine. S obzirom na malu zastupljenost ove zajednice, te na činjenicu da bukva kao vrsta nije značajan indikator vlažnosti određenog područja, ne može se reći daje razlog smanjenja udjela ove zajednice promjena režima vlaženja ovoga područja. Zajednica Genisto elatae-Quercetum roboris cari- cetosum brizoides zauzima tek 1,6 % površine, u par manjih odsjeka, dok je prije 25 godina zauzimala tek 0,3 % unutar odjela 73. U odsjeku 76b, 77d, 94b, 98a i 98d javlja se na površinama koje je prije 25 godina zauzimala zajednica Carpino betuli-Quercetum roboris typicum, dok se u odsjeku 69b te na nekoliko manjih površina javlja kao posljedica progresije zajednice Genisto elatae-Quercetum roboris caricetosum remo- tae. Većina odsjeka nema florni sastav tipičan za tu subasocijaciju, jer se u sloju grmlja i prizemnog rašća javljaju elementi koji su svojstveni za sušnija staništa, što ukazuje da je subasocijacija u progresiji ili se pak uslijed otvorenog sklopa javljaju elementi koji su svojstveni vlažnijim staništima. Zajednica Genisto elatae-Quercetum roboris caricetosum remotae zauzima 18,6 % površine, i to u većoj cjelini na istočnom rubu gospodarske jedinice uz sam kanal Velike, te na površinama okruženim zajednicom Carpino betuli-Quercetum roboris typicum. Površine koje zauzima ova subasocijacija u g.j. "Česma" nalaze se uz riječicu Veliku ili pak uz stare meandre rijeke Česme, te se za vrijeme ranoproljetnih i kasnojesenskih poplava pune vodom uslijed razlijevanja spomenutih vodotoka. U odnosu na stanje od prije 25 godina (15,4 % površine) zauzima nešto više površine, i to uglavnom iz razloga što su neke ondašnje kulture (johe, vrbe) i manje čistine zamijenjene ovom zajednicom. Na istraživanom području zajednica Frangulo-Al- netum glutinosae prije 25 godina označena je na svega 2,3 %, iako bi joj se moglo pribrojiti skoro svih 8 % površine tada označene kao kultura (uglavnom johe i nešto vrbe). Danas je zastupljena sa 4,2 % i to na manjim površinama gdje je označena kao takva i na fitoceno- loškoj karti iz 1977. g., dok su ostale površine koje danas zauzima podignute ili na nekadašnjim čistinama, ili se rasprostiru na površinama koje su nekad označavane kao kulture johe. Spomenute površine prve su na udaru poplavne vode koja stiže s istoka razlijevanjem Velike ili iz Česme koja puni svoje stare meandre i šumske kanale, razgranate po cijeloj gospodarskoj jedinici. Na području g.j. "Česma" zajednica Leucoio-Fraxi- netum angustifoliae zastupljena je s 3,2 % na malim površinama u nekoliko uglavnom isprepletenim sa zajednicom Frangulo-Alnetum glutinosae, te su jednako kao one prve na udaru poplavne vode. Danas je zastupljena u nešto većem postotku nego prije 25 godina (0,6 %) jer je jedna površina ondašnje kulture vrbe u odsjeku 94c zamijenjena zajednicom Leucoio-Fraxi- netum angustifoliae, kao i manje čistine u današnjim odsjecima 76d, 81c, 90c i 90h. Struktura sastojine u izabranim odsjecima u razdoblju od 1950 - 2005. g. Odsjek 65b smješten je na istočnom dijelu g.j. "Česma" u neposrednoj blizini kanala Velike i redovito je plavljen. U odsjeku je razvijena zajednica Leucoio- Fraxinetum angustifoliae. U razdoblju od 1966-1985. g. posječena su unutar niže pojedinačna stabla hrasta, jasena, brijesta i johe u količini od 63mVha. Na taj način dio površine odsjeka "b" od 4,35 ha, 1976. g. pripojen je odsjeku "a", a na ostatku površine od 6,90 ha, njegama proredom stimulirana je sukcesija sastojine u zajednicu jasena s johom. Razvoj strukture sastojine kroz omjer smjese vrsta drveća to zorno prikazuje. Važno je uočiti kako se u razdoblju od 30-tak godina, zbog regulacije Velike i izgradnje kanala detaljne od- 574 |