DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 47 <-- 47 --> PDF |
M. Starčević: UTJECAJ OBORINSKE, POPLAVNE I PODZEMNE VODE NA RAZVOJ SASTOJINA ... Šumarski list br. 11-12, CXXVII (2003), 561-578 Tablica 7. Struktura sastojine u odsjeku 77e u razdoblju od 1950-2005. g. 77e 1950.-1965. 1966.-1975. 1976.-1985. 1986.-1995. 1996.-2005. površina (ha) 20,02 26,78 9,8 10,15 11,01 starost (god.) 88 105 115 125 6 smjesa hrast 0,4; jasen 0,2; brijest 0,3; grab 0,1 hrast 0,6; jasen 0,2; brijest 0,1; grab 0,1 hrast 0,69; jasen 0,29; grab 0,01; joha 0,01 hrast 0,85; jasen 0,12; grab 0,03; hrast 0,35; brijest 0,1; jasen 0,35; ´ joha 0,2 obrast 0,9 0,9 0,9 1,0 1,0 prirast (mVha) 4,3 6,0 7,0 6,3 masa (mVha) 404 505 507 505 temelj. (mVha) 29,3 33,5 33,23 30,8 sklop potpun nepotpun izvršenje sječe (mVha) 22 28 115 416 - Izvor: Šumskogospodarske osnove za g.j. "Česma´ 1950.-1965 1966.-1975. 1976.-1985. 1986.-1995. 1996.-2005. gospodarsko polurazdoblje P grab I hrast D brijest I jasen | joha Slika 15. Omjer smjese vrsta drveća u odsjeku 77e u razdoblju od 1950.-2005. Izvor: Šumskogospodarske osnove za g.j. "Česma" RASPRAVA I ZAKLJUČNA RAZMATRANJA Iz prikupljenih klimatskih podataka meteorološke postaje Čazma koje koristimo za područje g.j. "Česma", najveće promjene vidljive su u srednjoj temperaturi zraka koja je za razdoblje 1981-1990. g. iznosila 10,7 °C, a za razdoblje 1991-2000. g. 11,4 °C. Prosječna godišnja količina oborina bila je nešto veća u razdoblju 1991-2000. g. nego u razdoblju od 1981-1990. g., ali je za šumske zajednice nizinskog područja ona ionako nedostatna, jer drveće nizinskih šuma troši više vode od onih količina koje prima oborinama, pa razliku mora nadoknaditi podzemnom ili poplavnom vodom, posebice u prvom dijelu vegetacijskog razdoblja. Što se tiče poplava, za razdoblje (1988-2003) od kada se one ucrtavanjem zahvaćenih površina u karte na području g.j. "Česma" prate, možemo reći da su poplave prisutne i danas s uobičajenim rasporedom po mjesecima, ali s nešto manjom učestalošću. Problem se javlja u vrijeme dugotrajnih i obilnih kiša kada dolazi do plavljenja nižih dijelova, a povlačenje vode u vodotoke otežano je radi izgrađenih nasipa i cestovne mreže, pa takva voda duže leži u pojedinim depresijama. S druge pak strane sve se češće problem javlja kada tijekom kasne jeseni i ranog proljeća poplave izostanu ili budu gotovo zanemarive, a tlo se ne natopi vodom, pa nakon toga uslijedi sušno i vruće vegetacijsko razdoblje, negativne posljedice su neizbježne. Iz podataka dobivenih praćenjem razine podzemne vode u razdoblju od 1988-2000. g. na piezometarskim postajama u g.j. "Česma", na postajama J, K, L, KČ3, KČ4, KČ5 koje se nalaze na amfiglejnom tlu u zajednici Genisto elatae-Quercetum roboris caricetosum re- motae, odstupanja razine podzemne vode u pojedinim godinama u odnosu na trinaestogodišnji prosjek su najveća i primijećuje se trend opadanja razine podzemne vode. Na postajama I, KČ6, KČ7, KČ8 i KČ9 koje se nalaze na epiglejnom ili hipoglejnom tlu u zajednicama Carpino betull-Quercetum roboris typicum, Leu- coio-Fraxinetum angustifoliae i Frangulo-Alnetum lu- tinosae uočljive su niske razine podzemne vode u vrlo sušnim godinama, ali se ne može reći da postoji trend opadanja razine podzemne vode u promatranom razdoblju. Najmanja odstupanja razine podzemne vode u pojedinim godinama od trinaestogodišnjeg prosjeka prisutna su na postajama M, KČ1 i KČ2, koje se nalaze na pseudoglejnom tlu u zajednici Carpino betuli-Querce- tum roboris typicum. 573 |