DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 41     <-- 41 -->        PDF

M. Starčević: UTJECAJ OBORINSKE, POPLAVNE I PODZEMNE VODE NA RAZVOJ SASTOJ1NA .


Šumarski list br. 11- 12. CXXVII (2003), 561-578


988 1989 1990 1991 1992 1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000


Slika 6. Piczometarska postaja u g.j. "Česma´´


(Foto: T. Starčević)


Podzemne vode naglo počinju opadati obično početkom
svibnja, a ljeti se spuštaju duboko ispod sloja
zakorijenjivanja. Tako se stvara kronični nedostatak
vlage u drugom dijelu vegetacijske sezone, što može u
sušnim sezonama dovesti do slabljenja pa čak i sušenja
stabala, osobito u nizama (Mayer, 1993).


Suše koje nastaju u srpnju i kolovozu, ne samo što
uzrokuju smanjenje prirasta, već nanose najveće štete
tlima, što manjak vode u ta dva mjeseca onemogućuje
stvaranje rezervnih hranjiva, pa drveće dočekuje proljeće
iduće godine već znatno oslabljeno. Ali i drugi
oborinski ekstrem, tj. velike i dugotrajne poplave koje
su u nekim krajevima također česte, djeluju na slabljenje
biološke snage hrastovih sastojina.


L -250


o


-300
-350
-400
-450
-500


988 1119 1990 1991 1992 1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000


X X X_ X X X X X X X _X X-


god


- Vsred


Vmin


- Vgsred


—%— Vminsr


- Vsred


Vmin


- Vgsred


—%— Vminsr



Slika 7: Piezometar K


god


Vsred


Vmin —H— Vgsred


Vminsr


Slika 8: Piezometar KC4


Izvor: Šumarski institut Jastrebarsko


Sredinom sedamdesetih godina u g.j. "Česma" u
kratkom su vremenu produbljeni stari vodotoci radi
ubrzane odvodnje površinskih voda iz šumskog bazena,
uz postupno širenje kanalske mreže i prometnica šumskim
prosjekama od kraja šezdesetih godina. Zbog odvodnje
poplave su kraće trajale i povećalo se isušivanje
tla u drugom dijelu vegetacijskog razdoblja. Prema evidenciji
Šumarije Vrbovec, u razdoblju 1986-2002., putem
sanitarnih sječa u g.j. "Česma" posječeno je ukupno
104.958 m5 drvne mase, od čega 95.266m´ hrasta lužnjaka.
Pregled nas vrlo zorno upozorava na ozbiljnost i
stalnost u dinamici sušenja stabala, pa onda i degradaciju
staništa hrasta lužnjaka. U tom pregledu valja upozoriti
na 1988. godinu kada su posječena stabla koja je
1987. u roku od 30 minuta isprelamao i iščupao orkanski
vjetar (blizu 40.000 m3 pretežno hrastovih stabala).


35000
30000


25000
20000


15000


5000





llllllll



CC OC OG OC O" C* O*


Izvor: Šumarski institut Jastrebarsko


Slika 9. Sanitarne sječe hrasta lužnjaka u g.j. "Česma"
(1986-2002.)


Izvor: Evidencija Šumarije Vrbovec


U g.j. "Česma" sušenjem su najviše zahvaćeni odsjeci
središnjeg dijela gospodarske jedinice koji su
plavljeni samo za vrijeme velikih poplava. Jače sušenje
prisutno je u odsjecima čije su sastojine stare od 100-
130 godina, a nešto manje one starosti od 80 do 100
godina. Također se može potvrditi da je sušenjem najviše
zahvaćena zajednica Genisto elatae-Quercetum
roboris caricetosum remotae, a najmanje zajednica
Carp ino betuli-Quercetum roboris typicum.


567