DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 40 <-- 40 --> PDF |
M. Starčević: UTJECAJ OBORINSKE, POPLAVNE I PODZEMNE VODE NA RAZVOJ SASTOJINA Šumarski list br. 11-12. CXXV11 (2003). 561-578 Tablica 3. Dobni razredi po površini i drvoj zalihi u g.j. "Česma" po šumskogospodarskim osnovama za razdoblje 1976-1985., 1986-1995. i 1996-2005. God. Jed. mjere Dobni razredi God. Jed. mjere I II III IV V VI VII VIII ukupno * 1976 ha 264.51 130,10 212,13 896,86 656,62 295,44 156,42 - 2.612,08 m3 21.536 59.499 299.317 258.315 143.164 67.255 - 849.086 mVha 165 280 333 393 485 431 - 361 1986 ha 192,43 80,51 - 474,65 485,59 98,21 307,55 - 1.638,94 m3 11.153 - 184.942 212.823 48.067 157.368 - 614.353 mVha 138 - 389 438 489 511 - 424 1996 ha 272,61 136,39 32,16 96,95 468,54 378,83 215,88 66,61 1.667,98 m3 19.246 6.154 38.315 196.196 171.544 97.638 31.814 560.907 mVha 141 191 395 418 452 452 477 402 *Današnja g.j. "Bolčanski-Žabljački lug" je 1976. bila u sastavu g.j. "Česma" g) Povijesni podaci Prva gospodarska osnova za područje šumskog kompleksa Česma izrađena je 1950. godine, s važnošću od 1951-1970., s tim daje revizija izvršena 1966. g. Potom je izrađena gospodarska osnova za g. j. "Česma" 1976. g., a u njen sastav su tada ušli odjeli 1-102 g.j. "Česma", 1-51 i 53-57 g.j. "Bolčanski-Žabljački lug", 18-24 g.j. "Krcševine-Dabrovine", s važnošću osnove od 1976-1985. g. Od ovakve g.j. "Česma" formirane su dvije g.j. i to: g.j. "Česma", odjeli 1-101 i g.j. "Bolčanski- Žabljački lug" odjeli 1-63. Za ovako formiranu g.j. "Česma" (odjeli 63-101), 1986. g. izrađena je osnova gospodarenja koja je vrijedila od 1986 do 1995. g. Posebno se napominje da su rađene dvije izvanredne revizije prethodne Osnove gospodarenja za g.j. "Česma". Prva izvanredna revizija Osnove gospodarenja izvršena je 1990. zbog jačeg sušenja hrasta, kao i radi šteta koje je učinio vjetar orkanske snage 1987. godine. Druga izvanredna revizija, odnosno izvanredna revizija revidirane osnove gospodarenja za g.j. "Česma" izrađena je 1994. g., zbog nastavka sušenja lužnjaka većih razmjera na većem dijelu g.j. "Česma". UMIRANJE I SUŠENJE ŠUMA NA PODRUČJU G.J. "ČESMA Već 1968. godine Stručni kolegij koji je sazvan u svezi s problematikom šume Česma, zaključuje da je regulacijom rijeke Česme i njenih pritoka poremećen vodni režim u šumskim predjelima u zaobalnom području, što se štetno odražava na normalan razvoj fito- cenoza toga područja. Deponiranjem zemlje i formiranjem nasipa onemogućeno je normalno otjecanje zao- balnih površinskih voda u rijeku Česmu i njene pritoke, uslijed čega je došlo do zabarivanja zaobalnih područja, što je izazavalo poremećaj kapaciteta tla za vodu i zrak. U ovakvim fiziološkim okolnostima i manji poremećaji asimilacijskih organa izazivaju katastrofalne posljedice na šumskim sastojinama, odnosno dolazi do masovnog sušenja stabala. Plitko zakorijenjivanje hrasta lužnjaka u epiglejnim močvarnim tlima povećava njegovu osjetljivost na česte stresove nedostatka vlage u tlu, izazvane nizom sušnih vegetacijskih sezona i odvodnom kanalskom mrežom. Veću vitalnost i bolje prirašćivanje rubnih stabala uz prosjeku i kanal valja pripisati povoljnijoj vlažnosti tla, većoj lisnoj masi, duljem vegetacijskom razdoblju i manjem intenzitetu defolijacije. Bočna drenaža i infiltracija iz kanala u tlima povoljnog glinasto- ilovastog mahaničkog sastava ne djeluje na 50 m udaljenu plohu u šumi, no generalni negativni učinak ka nala očituje se u ubrzanom odvođenju oborinske i bočno slivene vode iz mreže šumskih mikrodepresija, uz isušivanje površinskih horizonata epiglejnog močvarnog tla i promjenu stanišnih prilika na velikim površinama (M a y e r, 1994). Dvojbe oko šumskoekološke svrhovitosti izvedenih vodotehničkih rješenja bile su povećane lokalnim sušenjem početkom osamdesetih godina, stoje razlog za uspostavu mreže piezometarskih postaja za trajno praćenje i nadzor nad kolebanjem podzemnih voda, pa su stručnjaci Hidrometeorološkog zavoda Hrvatske ugradili od 1984. do 1987. 32 piezometarske postaje. G.j. "Česma" pokriva mreža od 14 piezometarskih postaja, koje dobro pokazuju raznolikosti mikroreljefa, mezore- ljefa, vrste tala, šumske vegetacije i utjecaja odvodnje. Za prikaz kretanja razine podzemne vode u vrijeme vegetacije korišteni su podaci svih piezometarskih postaja postavljenih u g.j. "Česma", prikupljeni na cijevima dubine 4 m u razdoblju 1988-2000.godine, gdje je: Vsred - srednja vrijednost podzemne vode u vrijeme vegetacije pojedine godine; Vgsred - prosječna vrijednost u vegetaciji za promatrano razdoblje; Vmin - minimalna vrijednost u vegetaciji za pojedinu godinu; Vminsr - minimalna vrijednost u vegetaciji kroz promatrano razdoblje. 566 |