DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 38 <-- 38 --> PDF |
M. Starčević: UTJECAJ 0B0R1NSKE, POPLAVNE I PODZEMNE VODE NA RAZVOJ SASTOJINA ... Šumarski list br. 11-12, CXXVII (2003), 561-578 voda, što je uvjetovano uklapanjem zaštitnog sustava sliva rijeke Česme u zaštitu srednjeg Posavlja, te prila- gođavanjem stupnja zaštite namjeni i načinu korištenja priobalnih površina. Tu se može govoriti o izdvajanju iz poplavnog pojasa ponajprije površina koje sada služe kao ribnjaci, ili one koje su branjene u sklopu zaštite od velikih voda prometnih objekata na najnižem dijelu toka Česme, što znači da je poplavno područje rijeke Česme smanjeno na oko 57.000 ha, a uređeno je oko 80 km toka. S obzirom na dugo razdoblje izvođenja radova, različita mjerila i hidrološke elemente, koji su primjenjivani tijekom projektiranja regulacijskih radova, te na način održavanja vodotoka na razmatranome toku, ostvareni stupanj izgrađenosti je neujednačen. Kako su od 60-tih godina prošlog stoljeća okolne poljoprivredne površine bile postupno komasirane, hi- dromeliorirane i branjene od poplava iz vodotoka sliva rijeke Česme, tako se mijenjao vodni režim šume Česme. U prvom zahvatu vodotoci Česma i Velika svedeni . su u ravna produbljena korita, koja su presjekla mean- driranja nekadašnjih prirodnih tokova. U drugom razdoblju radi zaštite šuma od onečišćenih voda podignuti su nasipi, a šuma "Česma" je preljevima zadržana kao retencijski prostor. Istodobno su ove šume iz gospodarskih razloga otvorene mrežom prometnica (otvorenost 17,89 km/1.000 ha) i prekopane mrežom odvodnih kanala. Između tako stvorenih kazeta prelijevanje površinskih voda uređeno je propustima različitih profila. Regulacijom rijeke Česme znatno je promijenjen njezin tok, te su nastala duga i ravna korita, a stari krivudavi tok ostao je u šumi i na čistinama kao meandar u kojemu se zadržava voda. Nakon regulacije korita rijeka Česma i dalje poplavljuje šumu, i to prvo u najnižim dijelovima gdje raste šuma crne johe i poljskog jasena, a tek kod višeg vodostaja plavi i šumu hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom, dok je šuma hrasta lužnjaka i običnog graba rijetko poplavljena. Slika 4. Šumski odvodni kanal u g.j. "Česma" (Foto: T. Starčević) Poplave u g.j. "Česma" redovita su kasnojesenska ili ranoproljetna pojava, koju uzrokuje bujanje i razlijevanje šumskih reguliranih vodotoka i kanala, zatim razlijevanje potoka Velike od istočne strane prema jugozapadu te razlijevanje regulirane rijeke Česme, što povremeno puni produbljene stare meandre i kanalsku mrežu uz šumske prometnice, a voda se vraća u kanal Česmu na više mjesta. U vrijeme dugotrajnih i obilnih kiša dolazi do poplava nižih dijelova, a povlačenje vode u vodotoke otežano je radi izgrađenih nasipa, pa takva voda leži na pojedinim dijelovima po nekoliko tjedana od jeseni do proljeća. Poplave u zimsko-pro- ljetnom razdoblju u krajnjem slučaju prekriju do 80 % površine. U takvim uvjetima produženog prekomjernog vlaženja dolazi do fizikalnih i kemijskih promjena osobina tla. Najveće poplave javljaju se u studenom i prosincu. U proteklih 15-tak godina u prosjeku je godišnje bilo 16 poplavnih dana. 4,5 T 1 4 r 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 II 12 mjesec Slika 5. Prosječno trajanje poplave po mjesecima u g.j. "Česma" za razdoblje 1988.-2000. Izvor: Evidencija Šumarije Vrbovec Prosječno svaka treća godina ima suhe vegetacijske mjesece. Gotovo redovno slijede po dva suha vegeta- cijska perioda, jedan za drugim. Sastojine hrasta lužnjaka trebaju stalno vlažno tlo, pa ako za vrijeme vege- tacijskog perioda nema dovoljno oborinske vode, one radi jake transpiracije moraju imati na raspolaganju dovoljno podzemne vode. Osim toga, naprijed spomenutim hidroregulacijskim kanalima uzrokovano je brže otjecanje vode iz gornjih slojeva tla, pa je došlo do sniženja razine podzemne vode, koji je do tada bio uvjetovan samo sezonskim promjenama. Tako je došlo do promjena vodnog režima u sastojinama koje su u svom dugotrajnom životu bile podvrgnute prirodnom osciliranju razine podzemnih voda. Uz ovakve novostvorene uvjete vodnog režima u sastojinama, kojima glavni pečat daje upravo određena razina podzemne vode, dolazi do masovnog sušenja, odnosno do fiziološkog slabljenja pojedinih vrsta drveća. Te promjene očituju se najprije u promjenama sastava biljnih zajednica. 564 |