DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 37 <-- 37 --> PDF |
M. Starčević: UTJECAJ OBORINSKE, POPLAVNE I PODZEMNE VODE NA RAZVOJ SASTOJINA . Šumarski list br. 11-12, CXXVII (2003). 561-578 provincije. Prema Langovom kišnom faktoru, ovo područje pripada humidnoj klimi, a prema Köppenovoj klasifikaciji toplo umjerenoj klimi. S uzgojnog i ekološko-fitocenološkog gledišta osobito su zanimljive i važne ekstremne temperature zraka, jer pokazuju stvarne temperature kojima je izvrgnut ve- getacijski pokrov, posebice osjetljivi ponik i pomladak. Za opis klimatskih prilika na ovom području koriste podaci meteorološke postaje Čazma, udaljene oko 10 km jugozapadno od g.j. "Česma". Podaci se odnose na razdoblje od 1981.-2000. godine, i to za dva zasebno prikazana desetogodišnja razdoblja. c) Geomorfološki i hidrološki odnosi Područje gospodarske jedinice "Česma" (odjeli 63-101) ukupne površine 1758 ha, valovita je nizina s blagim uzvisinama (gredama) i blagim udolinama (nizama), u kojima duže ili kraće vrijeme u godini leži voda. Rijeka Česma nastaje spajanjem dvaju potoka, Barne i Grdevice, blizu mjesta Pavlovca, na 137 m nad morem. Prirodno korito rijeke Česme, kao i njeno regulirano korito i korita njenih pritoka Bjelovacke, Plavnice, Velike i Dunjare zajedno s hidromeliorativnim kanalima, izgrađuju vrlo bogat hidrografski sustav. Visoki vodostaji javljaju se najčešće u hladnom dijelu godine. Maksimalni vodni val može se formirati na području Česme samo uslijed jakog kišnog pljuska potpomognutog dobrim uvjetima za otjecanje, kakvi razumljivo postoje u hladnom dijelu godine. Povijesni podaci o vodotehničkim zahvatima u ovim šumama značajni su zbog sagledavanja stanja u kojemu su se nalazile u svojoj prošlosti, definiranja današnjega stanja, kao i iznalaženja smjera njihova daljnjeg razvoja. Prvi su radovi na uređenju rijeke Česme zabilježeni 1894. godine, pa potom za vrijeme 1. svjetskoga rata. To se navodi tek kao povijesni podatak, jer su ti radovi po svom opsegu bili neznatni. Sve do sredine šestog desetljeća 20. stoljeća, u slivu rijeke Česme nalazilo se 68.000 ha plavnoga zemljišta ili 22 % ukupne površine sliva. Postojanje tako velikih površina izgubljenih za intenzivnije poljoprivredno-šumar- sko privređivanje razlogom je osnutka Vodne zajednice, koja je uspjela kreditom i sredstvima iz tadašnjega Fonda voda započeti s ubrzanim radovima regulacije Česme. Taj je zamah trajao oko deset godina, a radilo se gotovo na cijelom potezu toka duljine oko 100 km. Zbog pomanjkanja novčanih sredstava, regulacijski radovi nigdje nisu izvedeni u potpunosti. Stupanj izgra- denosti bio je redovito uvjetovan potrebom da se zaštite važniji objekti, pa su radovi na donjem toku u blizini autoceste imali prednost. Nakon 1979. godine donekle je izmijenjena prvobitna zamisao, kao i mjerila zaštite područja od velikih Slika 3. Karta s ucrtanim prometnicama, meandrima i kanalima u g.j. "Česma" 563 |