DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 36     <-- 36 -->        PDF

M. Starčević: UTJECAJ 0B0R1NSKE, POPLAVNE 1 PODZEMNE VODE NA RAZVOJ SASTOJINA ...


Šumarski list br. 11-12. CXXVII (2003). 561-578


tropogenom utjecaju. Procesi u kojima se radi o izgrađivanju
biljnih zajednica nazivaju se progresivnom
sukcesijom. Suprotno progresivnoj sekcesiji je regresivna
sukcesija, koja je proces degradacije šume, biljne
zajednice, staništa i slično, u kojemu visokoorganizira-
ne i složene strukturne zajednice bivaju pojednostavljene
i razgradene (Vukelić iRauš 1998).


Sume hrasta lužnjaka su po svojim prirodnim strukturnim
osobinama mješovite. One u svojoj strukturi
sadrže, uz hrast lužnjak, veći ili manji broj ostalih vrsta
drveća, koje su po svojim biološkim svojstvima i ekološkim
zahtjevima uzgojno jače vrste u odnosu na hrast
lužnjak. Zbog toga svaki neuspjeh u obnovi i njezi luž-
njakovih sastojina vodi u degradaciju staništa i nastanak
sastojina u kojima dominaciju preuzimaju navedene
vrste, koje imaju svojstva pionirskih ili prijelaznih
vrsta drveća.


Sušenje hrasta lužnjaka i ostalih vrsta lužnjakovih
šuma bilježimo čitav niz desetljeća u šumarskim kro


nikama, stručnim i znanstvenim radovima. Slabljenje
obrambene moći čitavog ekosustava, a drveća pogotovo,
praćeno je i napadom mnogih štetnika. Fiziološko
slabljenje i nemoć lužnjaka očituje se kroz izostanke
uroda žira, te u kvantiteti i kvaliteti samog uroda. Promjene
u lužnjakovim sastojinama ostavile su traga u
njihovim strukturnim svojstvima. Potrebno je posebno
naglasiti da te promjene nisu onemogućile normalno
gospodarenje u tim šumama, jer se šumarska znanost i
praksa osnivaju na mogućnostima prilagodbe gospodarskih
zahvata u različitim sastojinskim i stanišnim
uvjetima. Osim toga, intenzivnim gospodarenjem moguće
je sanirati nedaće koje su u današnjim uvjetima
neizbježne, a pravilnim stručnim zahvatima moguće ih
je često i preduhitriti. Navedene promjene svakim danom
otežavaju zahvate i zahtijevaju stručnije i intenzivnije
šumskouzgojne radove, posebno pri obnovi i
njezi šuma (Matić, 1996).


OPĆI PODACI O ISTRAŽIVANOM PODRUČJU


a) Zemljopisni položaj


Gospodarska jedinica "Česma" smještena je između
16° 36´ i 16° 49´ istočne geografske dužine od
Grenwicha, te između 45° 49´ i 45° 53´ sjeverne geografske
širine.


U širem smislu šumski kompleks "Česma" nalazi
se u kotlini smještenoj između gorja: Papuka i Psunja s
istočne strane; Kalnika i Medvednice sa zapadne strane;
Moslavačke gore s južne strane; Bilogore sa sjeverne
strane. G.j. "Česma" (odjel 63-101) kojom gospodari
Šumarija Vrbovec omeđena je: s južne strane ka


nalom rijeke Česme; s istočne strane kanalom riječice
Velike; sa sjeverne strane selima Bolč, Donji Marko-
vac, Kabal i Farkaševac; sa zapadne strane riječicom
Žavnicom te selima Ivančani, Vukšinac i ribnjacima
Vukšinac.


Najniža kota terena je 103 m n.v. u 96-tom odjelu, a
najviša od 125 m n.v. u odjelu 89a.


b) Klimatske karakteristike


Ova gospodarska jedinica leži u području eurosi-
birsko-sjevernoameričke regije, odnosno njene ilirske


36.0


16.3


21.3


6.1


-22.3


ČAZMA (144)
(10)


10,7´C
763 mm


Slika l. Klimadijagram 1981.-1990.


Slika 2. Klimadijagram 1991.-2000.


Izvor: Državni hidrometeorološki zavod


562