DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 35     <-- 35 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 11 12, CXXVII (2003), 561-578


UDK 630* 423 + 181.3 + 188 (001)


UTJECAJ OBORINSKE, POPLAVNE I PODZEMNE VODE NA RAZVOJ
SASTOJINA ŠUMSKOG KOMPLEKSA "ČESMA"*


THE EFFECT OF PRECIPITATION, FLOOD AND GROUNDWATER ON THE
DEVELOPMENT OF STANDS IN THE FOREST COMPLEX "ČESMA"


Mirna STARČEVIĆ**


SAŽETAK: Voda je najznačajniji ekološki čimbenik koji ima odlučujuću
ulogu u opstanku i razvoju šuma hrasta lužnjaka, bilo da se radi o podzemnoj,
poplavnoj ili oborinskoj vodi. Promjene u intenzitetu vlaženja bilo koje od navedenih
voda, izazivaju promjenu stanja na koje su ove šume navikle tijekom
tisuća godina i uvijek se nepovoljno odražavaju na njihovu stabilnost, produktivnost
i mogućnost prirodne obnove.


Najveći utjecaj na biljni pokrov ima čovjek, koji najčešće prekida ili mijenja
prirodni razvoj bilja, narušava prirodno stanje i izaziva u biljnom pokrovu
velike promjene. Utjecaj čovjeka na ove šume ima značajnu ulogu glede
njihove kvalitete i opstanka. Intenzivni zahvati u vodni režim unutar, ili u blizini
ovih šuma, uvjetovali su promjene ekoloških uvjeta, što je rezultiralo
sušenjem, promjenom strukture sastojina i otežanom obnovom.


Područje gospodarske jedinice "Česma " jedno je od tipičnih staništa
hrasta lužnjaka u Hrvatskoj, u kojemu je prisutno sušenje hrasta lužnjaka.
Regulacijom rijeke Česme znatno je promijenjen njezin tok, te su nastala duga
i ravna korita, a stari krivudavi tok ostao je u šumi i na čistinama kao
meandar u kojemu se zadržava voda.


Koristeći svu raspoloživu dokumentaciju za g.j. "Česma " (osnove gospodarenja,
fitocenološke karte, karte poplava, podatke o sušcima, podatke o
izvršenim hidrotehničkim zahvatima), podatke o klimi s meteorološke postaje
Čazma, kao i sve do sada objavljene radove znanstvenika Šumarskog fakulteta
i Šumarskog instituta Jastrebarsko, istraživan je utjecaj oborinskih, poplavnih
i podzemnih voda na razvoj sastojina šumskog kompleksa "Česma ".


Ključne riječi: oborine, poplava, podzemna voda, piezometar, fitoce-
nološka snimka, zajednice hrasta lužnjaka, g.j. "Česma", sadašnje stanje
šuma, stanje u prošlosti, promjene, struktura sastojine, ekološki indikatori,
multidimenzionalno skaliranje, sušenje šuma.


UVOD


Za formiranje šumskih zajednica nizinskog područja
u ovisnosti o mikroreljefu najvažnije su podzemne
i poplavne vode, jer drveće nizinskih šuma troši
transpiracijom više vode od onih količina koje prima
lokalnim oborinama, a razlike nadoknađuje podzemnom
ili poplavnom vodom. Najmanje promjene mi-


Magistarski rad, skraćeno za Šumarski list
" Mr. Mirna Starčević, dipl. ing. biol. HŠ d.o.o.


kroreljefa u vezi s tim pojavama i razinom podzemne
vode uvjetuju promjene tipa tla, florni sastav i razvoj
šumskih fitocenoza.


Za poznavanje neke biljne zajednice osobito je važno
poznavanje njezine flore. Florni je sastav u najopćenitijem
smislu posljedica prilagođenosti pojedninih
vrsta ekološkim uvjetima sredine, varijabilnosti kao
izrazu genetskog razvoja i diferencijacije vrsta te an-


561




ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 52     <-- 52 -->        PDF

M. Starčević: UTJECAJ OBORINSKE, POPLAVNE I PODZEMNE VODE NA RAZVOJ SASTOJINA ... Šumarski list br. 11-12, CXXVII (2003). 561-578


SUMMARY: Water, whether in the form of groundwater, floodwater or precipitation,
is the most important ecological factor which has a decisive role in
the survival and development of forests of pedunculate oak. Changes in moisturising
intensity of any of these waters cause changes in the conditions to
which these forests have adapted over thousands of years. These changes
always have an adverse impact on their stability, productivity and the possibility
of natural regeneration.


Man with his powerful influence on the plant cover frequently interrupts
or changes the natural plant growth, disturbs natural conditions and causes
significant changes in the plant cover. The impact of man on these forests is
very important in terms of their quality and survival. Intensive interventions
in the water regime within or in the vicinity of these forests have changed ecological
conditions, which has led to dieback, an altered stand structure and
aggravated regeneration.


The area of the management unit "Česma" is one of the typical sites of
pedunculate oak in Croatia, where dieback of pedunculate oak has taken root.
The regulation of the river Cesma has changed its natural flow considerably
and has created long and straight beds, while the old meandering flow has
remained in the forest and in clearings as a meander retaining water.


Using all available documentation for the management unit "Cesma"
(managementplans, phytocoenological maps, flood maps, data on dead trees,
data on hydro-technical operations), data on climate from the meteorological
station Čazma, as well as all works published by the scientists from the
Faculty of Forestry and Forestry Institute in Jastrebarsko, the impact of precipitation,
flood and groundwater on the development of stands in the forest
complex "Česma " has been studied.


Key words: precipitation, flood, groundwater, piezometer, phytocoenological
record, community of pedunculate oak, management unit "Česma ",
present conditions of forests, past condition, changes, stand structure, ecological
indicators, multi-dimensional scaling, forest dieback.


578




ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 46     <-- 46 -->        PDF

M. Starčević: UTJECAJ OBORINSKE. POPLAVNE I PODZEMNE-: VODE NA RAZVOJ SASTO.IINA ... Šumarski list br. 11 12. CXXV11 (2003). 561-578


Tablica 5. Struktura sastojine u odsjeku 65b u razdoblju od 1950-2005. g.


65b


1950.-1965.


1966.-1975.


1976.-1985.


1986.-1995.


1996.-2005.


površina (ha)


16,19


11,25


6,9


6,9


6,1


starost (god.)


3


15


25


35


45


smjesa


joha 1,0


joha 1,0


jasen 0,31;


brijest 0,06;


joha 0,63


jasen 0,36;


brijest 0,07;


joha 0,57


hrast 0,02;


jasen 0,58;


brijest 0,07;


joha 0,33


obrast


0,8


1,0


0,9


0,95


prirast (mVha)


3,0


11,0


7,9


9,3


masa (mVha)


193


152


257


temelj, (nr/ha)


18,36


25.81


sklop


nepotpun


potpun do nepotpun


nepotpun


izvršenje sječe (mVha)


-


30


33


26


11



Izvor: Šumskogospodarske osnove za g.j. "Česma"


Slika 13. Omjer smjese vrsta drveća u odsjeku 65b u razdoblju od
1950-2005. g.


Izvor: Šumskogospodarske osnove za g.j. "Česma"


Tablica 6. Struktura sastojine u odsjeku 86b u razdoblju od 1950-2005. g.


86b


1950.-1965.


1966.-1975.


1976.-1985.


1986.-1995.


1996.-2005.


površina (ha)


3,39


3,39


1,75


1,6


1,63


starost (god.)


61


76


86


96


106


smjesa


hrast 0,8;
grab 0,01
joha 0,01;


hrast 0,8;
grab 0,01;
joha 0,01


hrast 0,99


hrast 0,99;
grab 0,01


hrast 0,96;
jasen 0,01;
OTL0,01


obrast


0,8


0,8


0,6


0,8


0,5


prirast (mVha)


4,6


6,0


3,7


7,0


3,1


masa (mVha)


316


380


277


348


206


temelj, (nr/ha)


22,2


27,8


20,56


24,07


13,82


sklop


potpun do nepotpun


potpun do nepotpun


izvršenje sječe (mVha)


23


26


82


71


-



Izvor: Šumskogospodarske osnove za g.j. "Česma"


Slika 14. Odnos stvarnog stanja mase i normale u odsjeku 86b u
razdoblju od 1950-2005. g.


Izvor: Šumskogospodarske osnove za g.j. "Česma"


1966.-1975. 1976.-1985. 1986.-1995.
gospodarsko polurazdoblje


1996.-2005.


I hrast


D brijest


I jasen


I juha


0 -1 1 . . 1


1950.-1965. 1966.-1975. 1976. 1985. 1986. 1995. 1996.-2005.
gospodarsko polurazdoblje


masa normala


572




ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 45     <-- 45 -->        PDF

M. Starčević: UTJECAJ OBÜRINSKE, POPLAVNE I PODZEMNE VODE NA RAZVOJ SASTOJINA


Šumarski list br. 11 12, CXXVII (2003), 561-578


,


G.J.Č E S


M A


f
/


ft ´´´´ ´


";*-.,.


šumarija VRBOVEC


K&* \.


1


i i


odjeli 63


-101


"/^" L´ÜJA


i


M 1 : 25 000


f ^f


, ;i


""^k ´´ IL´^ÜHtf:´´´´


""^k ´´ IL´^ÜHtf:´´´´


^´«U


"


",/(´ i


LLV" *U ::



SSE. %ft


^^^



V J/ c j/ !§ <


m(l


*""( ^IAJ


-*i- -´´..´


I Sk´, i


4J P/ ^´^Bfi


""*""//!/:Y ?


;,


y^ss


´ " i


%


1:4


1


1 77^"


^8


i:.(


fkl


^- - i^´ip^^y


MfnL~ l&BBjf -r


iifl


M


( 83b"


i:.(


´^*´"´


iifl


M


( 83b"


i:.(


´^*´"´


kM-w


´H*4a


j´.. if/p


´*" ´^"#?-V ^ ""^-^ HRVATSKE ŠUMT"


Ji r Uprava šumn Rjelovnr


WW


f v/Jaj


^^v!. *´


Odjel zn uređivanje šiirrvi


JF´


(


€f>i"


ks.ai


Fitocenološka karta


V,


K


Bi


ks.ai


HS^7´´´ ´"


S LEQEHW


-


ks.ai


y^fpr-^


Jggf Carpino taelulj - Oirercelum robons rageiosuiri (RauS 1971 )


m


1


.,´*" "´´´ ;´ !--!=V "


11


Genisto elatae - Ouercetum roboris caricetosum rernotas (Hl 19
JI Genisto eiatae - Ouaicelum roboris. caricetosum urizordee (Hi. IS
! Leuen« - Fra.iiictiim urigiestitonac (Glau 1969)


Rangulo - Alretum glutlnosae (Raus 1968.)
Ü Šumske kulture


».


, 1


i


[j pref * ĐtvcRavt. 20LproMHK 1973


"s®


i



Slika 11. Fitocenološka karta g.j. "Česma" iz 1977. g.


G.J.Č E S M A


šumarija VRBOVEC
odjeli 63-101
M 1 : 25 000


k/A ´!


-***


I


´:


.HKVATSKE SUME"


Upr


ivu ^irtyi Bjelovar


Odjel ?


i uređivanja suma


Fitocenološka karta


ss=


-mi*.


Mum ..=


„„„,„„„„-„,


ss=


^j UWHIatla^


^j UWHIatla^


Om-


gggg RKILUK> - Ali


gggg RKILUK> - Ali


»-´"—


Nj» Ka«. Sipi k


I.aum


«jeiaoi


t996



Slika 12. Fitocenološka karta g.j. "Česma" iz 1996. g.


571




ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 44     <-- 44 -->        PDF

M. Starčcvić: UTJECAJ OBORINSKE. POPLAVNE I PODZEMNE VODE NA RAZVOJ SASTOJ1NA ...


Šumarski list br. 11 12. CXXVII (2003). 561-578


Ostale vrste vlažnih i plavljenih staništa:


Peucedanum palustre C 1


Carex elongata


Polygonum hydropiper +


Juncus effusus


Galium palustre


Lythrum salicaha


Ranunculus repens


Myosotis scorpioides +


Iris pseudacorus


Lysimachia vulgaris +


Carex vulpina


Carex elata


Carex vesicaria


Stachys palustris


Ostale vrste:


Rosa can ina B


Cornus sanguinea


Solidago gigantea C


Bidens tripartitus


Cardamine amara


Lychnis flos cuculi


Veronica acinifolia


Galim aparine


Veronica chamaedrys +


Hypericum acutum


Ranunculus acris


Rumex acetosa


Taraxacum officinale +


Geum urbanum


Eupatorium cannabinum


Pulmonaria officinalis


Rubus fruticosus


Symphytum tuberosum


Erigeron annuus


Heracleum sphondylium


Serratula tinctoria


Campanula sp.


Dactylis glomerata


Ruscus aculeatus


+
1


+
+
+


+


+
+
+
+


+
+


+


+
1


+
+-
+
f
+
+
+


1
1


+
+


1


+
+


+
+


+
+


-
+
+
+


+
+
+


+
+


+
+
+
+


+
+


+
+


+
+


+
+


+
+


+
+


+
+
t


+


+


I


+
+


I
+


POVEĆAVA SE UČEŠĆE JASENA


0.»


tu



0.«


Gšnisio otofiiG - Quercctum roboris


Frnrii/iifo Alnctum gltrtinostn} Raiiä 1988.


0.4


cäfice tosum ßrijtöicfes Ki 1938.


0.3>


0.3


13


Leacaio - Feaxinetum ürtgu&fito&ä&


D.25


13


0.1


2


Q.IS


6


1 u


IS


3


^^ ´


a


#


^^


ww


^^


4.1


Catpii


o betuli - Quercelii/n foüotis _^


.-´""""


0.13
OJ


RauS


868. _^


9


o,:;.


^^


s


Gonisio elata® - Quorcetum rotxx/s


OJ


cariCtHoswn rčiitotač HI 1918.



0,35 -G,3 -O.i


OjOJ 0,1 0.15 C2 0.25


Slika 10. Prikaz multidimenzionalnoga skaliranja fitocenoloških snimki biljnih zajednica u g.j. "Česma´


570




ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 43     <-- 43 -->        PDF

M. Starčević: UTJECAJ OBORINSKE, POPLAVNE I PODZEMNE VODh NA RAZVOJ SASTOJ1NA .


Šumarski list br. 11 12, CXXVII (20Ü3), 561-578


Svojstvene vrste asocijacije i sveze (Alno-Quercion):


Quercus robur


A


4


4


5


Fraxinus angustifolia


-


+


+


Alnus glutinosa


Ulmus minor


B


+


+


+


Fraxinus angustifolia


1


i


+


Viburnum opulus


+


Alnus glutinosa


Quercus robur


Genista tinctoria


Acer tataricum


Dryopteris carthusiana


C


1


+


Quercus robur


+


+


1


Impatiens noli-tangere


+


+


-


Lvsimachia nummularia


+


+


+


Lvcopus europaeus


+


+


Valeriana dioica


1


+


Rumex sanguineus


+


Carex remota


+


Solanum dulcamara


+


Alnus glutinosa


Cerastium sylvaticum


Acer tataricum


Svojstvene vrste reda (Alnetalia) i


razreda


(Alnetea


glutinosae):


Glechoma hederacea


C


+


+


Rubus caesius


Razlikovne vrste subasocijacijc:


Frangula alnus


B


+


1


+


Carex brizoides


C


5


1


4


Dryopteris filix-mas


+


-


+


+


Deschampsia caespitosa


+


-


+


Galeopsis tetrahit


Euphorbia palustris


+


Svojstvene vrste reda (Fage


talia)


i razreda


(Querco


-Fagetea):


Carpinus betulus


A


-


+


+


Tiha cordata


Pyrus pyr aster


B


+


+


+


Carpinus betulus
Crataegus laevigata


+


+


+


+



Crataegus monogyna
Acer campestre
Daphne mezereum
Prunus spinosa
Tilia cordata
Euonymus europaea
Ligustrum vulgare
Circaea lutetiana
Stellaria holostea
Milium effusum
Ranunculus ficaria
Moehringia trinervia
A egopodium podagraria
Urtica dioica
Ajuga reptans
Scrophularia nodosa
Rubus hirtus
Acer campestre
Carpinus betulus
Euphorbia dulcis
Viola reicenbachiana


C


+
+


1
+


+
+


+
+


+
+


1
+


+


1


5
+


+
+


2
4


+


+
+


+


+
3


1
+


+
+


+
+


3
+


+
+


+


4


+
+




ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 42     <-- 42 -->        PDF

M. Starčević: UTJECAJ OBORINSKE, POPLAVNE I PODZEMNE VODE NA RAZVOJ SASTOJINA .


Šumarski list br. 11-12. CXXVII (2003). 561-578


CILJ ISTRAŽIVANJA


Koristeći svu raspoloživu dokumentaciju (osnove
gospodarenja za g.j. "Česma", fitocenološke karte g.j.
"Česma", karte poplava na području g.j. "Česma", podatke
o sušcima u g.j. "Česma" za gospodarsko razdoblje
1986-2002., podatke o izvršenim hidrotehničkim
zahvatima koji su vezani uz g.j. "Česma", podatke o
klimi s meteorološke postaje Čazma), kao i sve do sada
objavljene radove znanstvenika Šumarskog fakulteta i
Šumarskog instituta Jastrebarsko, odlučila sam vlastitim
istraživanjima doći do rezultata koji će objašnjavati
utjecaj oborinskih, poplavnih i podzemnih voda na
razvoj sastojina šumskog kompleksa "Česma".


Cilj ovog rada je dati prilog poznavanju utjecaja
oborinskih, poplavnih i podzemnih voda na razvoj sastojina
šumskog kompleksa "Česma", kako bi se u novostvorenim
- promijenjinim klimatskim uvjetima, u
uvjetima smanjene učestalosti poplava, te trenda opadanja
razine podzemne vode, ovim vrijednim sastoji-
nama hrasta lužnjaka promišljeno i uravnoteženo gospodarilo
sa svrhom očuvanja stabilnog šumskog ekosustava
i uzgoja strukturno što kvalitetnijih sastojina.


METODE ISTRAŽIVANJA


Na osnovi fitocenoloških karata iz 1977. i 1996. godine,
poplavnih karata g.j. "Česma" od 1988. do 2000.
g., te kanala i starih meandara koji čine kompleksan hi-
drološki sustav g.j. "Česme", izabrala sam nekoliko lokacija
za izradu fitocenoloških snimki svih biljnih zajednica
šume g.j. "Česma", radi utvrđivanja sadašnjeg
stanja vegetacije. Najveći broj fitocenoloških snimki
napravila sam u zajednici hrasta lužnjaka s velikom žu-
tilovkom zbog njene osjetljivosti na pad razine podzemne
vode i površinsku odvodnju.


Za svaku zajednicu u kojoj je napravljena fitoceno-
loška snimka izračunala sam stupanj vlažnosti (F), kao
jedan od ekoloških indikatora po Ellenbcrgu. Stupanj
vlažnosti pokazuje prosječnu vlažnost tla u vegetacij-
skom razdoblju. Niži stupanj pokazuje manju, a viši
veću vlažnost.


Sve fitocenološke snimke rađene su po standardnoj
metodi Braun-Blanquet-a. Pritom se u tablice unose
kombinirana procjena abundancije i pokrovnosti te
procjena socijalnosti za svaku vrstu. S obzirom da je
socijalnost za pojedinu vrstu više-manje stalna, a i neprikladna
za numeričku analizu, korištena je samo
kombinirana procjena abundancije i pokrovnosti. Za
numeričku analizu fitocenoloških snimaka koristi se
multivarijatna analiza - grana statistike koja se bavi
analizom višestrukih izmjera većeg broja varijabli na


jednom ili više uzoraka. U ovome radu korištena je
metoda multidimcnzionalnog skaliranja. Većina multi-
varijatnih analiza započinje računanjem nekih od mjera
udaljenosti, sličnosti, različitosti ili korelacije za parove
objekata ili varijabli. Multidimenzionalno skali-
ranje je metoda koja pomaže analitičaru u određivanju
relativnog odnosa između objekata u prostoru. Ona
nije uvriježena kao egzaktna statistička metoda, i više
se upotrebljava kao oblik pregrupiranja objekata na način
koji može najbolje aproksimirati opažene udaljenosti
(Pećina 1998).


Fitocenološke karte g.j. "Česma" digitalizirane su
kako bi se moglo dovoljno precizno izračunati površine
koje je pojedina biljna zajednica zauzimala prije
25 godina u odnosu na površine koje zauzima danas, a
sve u cilju praćenja sukcesijskih procesa.


Na temelju svih raspoloživih podataka o drvnoj zalihi,
udjelu vrsta, prirastu, temeljnici, obrastu, sječama,
uzgojnim zahvatima, promjenama biljnih zajednica iz
šumskogospodarskih osnova unazad pedesetak godina,
te podacima o provedenim hidrotehničkim zahvatima,
poplavama i kretanju razine podzemne vode na području
g.j. "Česma", odabrala sam nekoliko odsjeka koji
najbolje odražavaju promjene koje su se događale unutar
gospodarske jedinice.


REZULTATI


Tablica 4. Florni sastav istraživanih zajednica Genisto elatae-Quercetum roboris caricetosum hrizoides


Asocijacija


Genisto elatae-Querc


etum roboris Ht. 1938


Subasocijacija


caricetosum brizoides Ht. 1938


Broj snimke


1


2


3


6 13


15


17


18


Gospodarska jedinica


Česma


Odjel/odsjek


69b


76b


76b


86b 83d


94b


98a


98d


Nadmorska visina


108


105


105


105 105


105


105


105


Površina


400


400


400


400 200


500


500


500


Datum


10.5.02


. 10.5.02.


10.5.02.


10.5.02. 22.5.02.


13.6.02.


13.6.02.


13.6.02


Stupanj vlaž. po Ellenbergu


6,78


7,34


7,14


7,25 7,84


6,64


6,74


6,62



568




ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 41     <-- 41 -->        PDF

M. Starčević: UTJECAJ OBORINSKE, POPLAVNE I PODZEMNE VODE NA RAZVOJ SASTOJ1NA .


Šumarski list br. 11- 12. CXXVII (2003), 561-578


988 1989 1990 1991 1992 1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000


Slika 6. Piczometarska postaja u g.j. "Česma´´


(Foto: T. Starčević)


Podzemne vode naglo počinju opadati obično početkom
svibnja, a ljeti se spuštaju duboko ispod sloja
zakorijenjivanja. Tako se stvara kronični nedostatak
vlage u drugom dijelu vegetacijske sezone, što može u
sušnim sezonama dovesti do slabljenja pa čak i sušenja
stabala, osobito u nizama (Mayer, 1993).


Suše koje nastaju u srpnju i kolovozu, ne samo što
uzrokuju smanjenje prirasta, već nanose najveće štete
tlima, što manjak vode u ta dva mjeseca onemogućuje
stvaranje rezervnih hranjiva, pa drveće dočekuje proljeće
iduće godine već znatno oslabljeno. Ali i drugi
oborinski ekstrem, tj. velike i dugotrajne poplave koje
su u nekim krajevima također česte, djeluju na slabljenje
biološke snage hrastovih sastojina.


L -250


o


-300
-350
-400
-450
-500


988 1119 1990 1991 1992 1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000


X X X_ X X X X X X X _X X-


god


- Vsred


Vmin


- Vgsred


—%— Vminsr


- Vsred


Vmin


- Vgsred


—%— Vminsr



Slika 7: Piezometar K


god


Vsred


Vmin —H— Vgsred


Vminsr


Slika 8: Piezometar KC4


Izvor: Šumarski institut Jastrebarsko


Sredinom sedamdesetih godina u g.j. "Česma" u
kratkom su vremenu produbljeni stari vodotoci radi
ubrzane odvodnje površinskih voda iz šumskog bazena,
uz postupno širenje kanalske mreže i prometnica šumskim
prosjekama od kraja šezdesetih godina. Zbog odvodnje
poplave su kraće trajale i povećalo se isušivanje
tla u drugom dijelu vegetacijskog razdoblja. Prema evidenciji
Šumarije Vrbovec, u razdoblju 1986-2002., putem
sanitarnih sječa u g.j. "Česma" posječeno je ukupno
104.958 m5 drvne mase, od čega 95.266m´ hrasta lužnjaka.
Pregled nas vrlo zorno upozorava na ozbiljnost i
stalnost u dinamici sušenja stabala, pa onda i degradaciju
staništa hrasta lužnjaka. U tom pregledu valja upozoriti
na 1988. godinu kada su posječena stabla koja je
1987. u roku od 30 minuta isprelamao i iščupao orkanski
vjetar (blizu 40.000 m3 pretežno hrastovih stabala).


35000
30000


25000
20000


15000


5000





llllllll



CC OC OG OC O" C* O*


Izvor: Šumarski institut Jastrebarsko


Slika 9. Sanitarne sječe hrasta lužnjaka u g.j. "Česma"
(1986-2002.)


Izvor: Evidencija Šumarije Vrbovec


U g.j. "Česma" sušenjem su najviše zahvaćeni odsjeci
središnjeg dijela gospodarske jedinice koji su
plavljeni samo za vrijeme velikih poplava. Jače sušenje
prisutno je u odsjecima čije su sastojine stare od 100-
130 godina, a nešto manje one starosti od 80 do 100
godina. Također se može potvrditi da je sušenjem najviše
zahvaćena zajednica Genisto elatae-Quercetum
roboris caricetosum remotae, a najmanje zajednica
Carp ino betuli-Quercetum roboris typicum.


567




ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 40     <-- 40 -->        PDF

M. Starčević: UTJECAJ OBORINSKE, POPLAVNE I PODZEMNE VODE NA RAZVOJ SASTOJINA


Šumarski list br. 11-12. CXXV11 (2003). 561-578


Tablica 3. Dobni razredi po površini i drvoj zalihi u g.j. "Česma" po šumskogospodarskim osnovama za razdoblje
1976-1985., 1986-1995. i 1996-2005.


God.


Jed.
mjere


Dobni razredi


God.


Jed.
mjere


I


II


III


IV


V


VI


VII


VIII


ukupno


* 1976


ha


264.51


130,10


212,13


896,86


656,62


295,44


156,42


-


2.612,08


m3


21.536


59.499


299.317


258.315


143.164


67.255


-


849.086


mVha


165


280


333


393


485


431


-


361


1986


ha


192,43


80,51


-


474,65


485,59


98,21


307,55


-


1.638,94


m3


11.153


-


184.942


212.823


48.067


157.368


-


614.353


mVha


138


-


389


438


489


511


-


424


1996


ha


272,61


136,39


32,16


96,95


468,54


378,83


215,88


66,61


1.667,98


m3


19.246


6.154


38.315


196.196


171.544


97.638


31.814


560.907


mVha


141


191


395


418


452


452


477


402



*Današnja g.j. "Bolčanski-Žabljački lug" je 1976. bila u sastavu g.j. "Česma"


g) Povijesni podaci


Prva gospodarska osnova za područje šumskog
kompleksa Česma izrađena je 1950. godine, s važnošću
od 1951-1970., s tim daje revizija izvršena 1966. g.
Potom je izrađena gospodarska osnova za g. j. "Česma"
1976. g., a u njen sastav su tada ušli odjeli 1-102 g.j.
"Česma", 1-51 i 53-57 g.j. "Bolčanski-Žabljački lug",
18-24 g.j. "Krcševine-Dabrovine", s važnošću osnove
od 1976-1985. g. Od ovakve g.j. "Česma" formirane su
dvije g.j. i to: g.j. "Česma", odjeli 1-101 i g.j. "Bolčanski-
Žabljački lug" odjeli 1-63. Za ovako formiranu g.j.
"Česma" (odjeli 63-101), 1986. g. izrađena je osnova


gospodarenja koja je vrijedila od 1986 do 1995. g. Posebno
se napominje da su rađene dvije izvanredne revizije
prethodne Osnove gospodarenja za g.j. "Česma".
Prva izvanredna revizija Osnove gospodarenja izvršena
je 1990. zbog jačeg sušenja hrasta, kao i radi šteta koje
je učinio vjetar orkanske snage 1987. godine. Druga izvanredna
revizija, odnosno izvanredna revizija revidirane
osnove gospodarenja za g.j. "Česma" izrađena je
1994. g., zbog nastavka sušenja lužnjaka većih razmjera
na većem dijelu g.j. "Česma".


UMIRANJE I SUŠENJE ŠUMA NA PODRUČJU G.J. "ČESMA


Već 1968. godine Stručni kolegij koji je sazvan u
svezi s problematikom šume Česma, zaključuje da je
regulacijom rijeke Česme i njenih pritoka poremećen
vodni režim u šumskim predjelima u zaobalnom području,
što se štetno odražava na normalan razvoj fito-
cenoza toga područja. Deponiranjem zemlje i formiranjem
nasipa onemogućeno je normalno otjecanje zao-
balnih površinskih voda u rijeku Česmu i njene pritoke,
uslijed čega je došlo do zabarivanja zaobalnih područja,
što je izazavalo poremećaj kapaciteta tla za
vodu i zrak. U ovakvim fiziološkim okolnostima i
manji poremećaji asimilacijskih organa izazivaju katastrofalne
posljedice na šumskim sastojinama, odnosno
dolazi do masovnog sušenja stabala.


Plitko zakorijenjivanje hrasta lužnjaka u epiglejnim
močvarnim tlima povećava njegovu osjetljivost na
česte stresove nedostatka vlage u tlu, izazvane nizom
sušnih vegetacijskih sezona i odvodnom kanalskom
mrežom. Veću vitalnost i bolje prirašćivanje rubnih
stabala uz prosjeku i kanal valja pripisati povoljnijoj
vlažnosti tla, većoj lisnoj masi, duljem vegetacijskom
razdoblju i manjem intenzitetu defolijacije. Bočna drenaža
i infiltracija iz kanala u tlima povoljnog glinasto-
ilovastog mahaničkog sastava ne djeluje na 50 m udaljenu
plohu u šumi, no generalni negativni učinak ka


nala očituje se u ubrzanom odvođenju oborinske i bočno
slivene vode iz mreže šumskih mikrodepresija, uz
isušivanje površinskih horizonata epiglejnog močvarnog
tla i promjenu stanišnih prilika na velikim površinama
(M a y e r, 1994).


Dvojbe oko šumskoekološke svrhovitosti izvedenih
vodotehničkih rješenja bile su povećane lokalnim sušenjem
početkom osamdesetih godina, stoje razlog za uspostavu
mreže piezometarskih postaja za trajno praćenje
i nadzor nad kolebanjem podzemnih voda, pa su
stručnjaci Hidrometeorološkog zavoda Hrvatske ugradili
od 1984. do 1987. 32 piezometarske postaje. G.j.
"Česma" pokriva mreža od 14 piezometarskih postaja,
koje dobro pokazuju raznolikosti mikroreljefa, mezore-
ljefa, vrste tala, šumske vegetacije i utjecaja odvodnje.


Za prikaz kretanja razine podzemne vode u vrijeme
vegetacije korišteni su podaci svih piezometarskih postaja
postavljenih u g.j. "Česma", prikupljeni na cijevima
dubine 4 m u razdoblju 1988-2000.godine, gdje je:
Vsred - srednja vrijednost podzemne vode u vrijeme
vegetacije pojedine godine; Vgsred - prosječna vrijednost
u vegetaciji za promatrano razdoblje; Vmin - minimalna
vrijednost u vegetaciji za pojedinu godinu;
Vminsr - minimalna vrijednost u vegetaciji kroz promatrano
razdoblje.


566




ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 51     <-- 51 -->        PDF

M. Starčević: UTJECAJ OBORINSKE. POPLAVNE I PODZEMNIH VODE NA RAZVOJ SASTOJINA .


Šumarski list br. 11-12, CXXVII (2003), 561-578


mjenjivost širine godova i sušenje hrasta lužnjaka
(Querem robur L.) u Varoškom lugu, Česmi i
Bolčanskom lugu. Skrb za hrvatske šume od
1846. do 1996., Zaštita šuma i pridobivanje drva,
191-209, Šumarski fakultet Zagreb i Šumarski
institut, Jastrebarsko.


Meštrović, Š. iG. Fabijanić, 1995: Priručnik za
uređivanje šuma. Ministarstvo poljoprivrede i
šumarstva i J.P. "Hrvatske šume", Zagreb.


Oršanić,M., S. Matić il.Anić, 1996: O izboru drveća
za obnovu sastojina hrasta lužnjaka zahvaćenih
sušenjem. Skrb za hrvatske šume od 1846.
do 1996., Zaštita šuma i pridobivanje drva,
127-133. Hrvatsko šumarsko društvo, Zagreb.


Pel cer, Z., 1989: Temeljne ekološko florističke značajke
šumskih zajednica. Radovi, (79): 19-33,
Šumarski institut, Jastrebarsko.


Pilaš, I. i B. Vrbek, 2001: Istraživanje utjecaja hi-
droloških promjena i hidrotehničkih zahvata na
tjednu dinamiku radijalnog prirasta hrasta lužnjaka
(Quercus robur L.) u Varoškom lugu. Znanost
u potrajnom gospodarenju hrvatskim šumama.
Šumarski fakultet, Šumarski institut Jastrebarsko
i "Hrvatske šume" p.o. Zagreb.


Prpić, B., 1971: Zakorijenjivanje hrasta lužnjaka,
poljskog jasena i crne johe u Posavini. Savjetovanje
o Posavini, Zagreb.


P r p i ć, B., 1989: Sušenje hrasta lužnjaka (Quercus robur
L.) u Hrvatskoj u svjetlu ekološke konstitucije
vrste. Glasnik za šumske pokuse 25: 1-24,
Šumarski fakultet, Zagreb.


Prpić, B., 1992: Ekološka i gospodarska vrijednost šuma
u Hrvatskoj, 237-257. Šume u Hrvatskoj. Šumarski
fakultet i J.P. "Hrvatske šume", Zagreb.


Prpić, B., 1996: Propadanje šuma hrasta lužnjaka.
Hrast lužnjak u Hrvatskoj, 273-299. J.P. "Hrvatske
šume", Zagreb.


Prpić, B., Z. Selctković i I. Tikvić, 1997: O
utjecaju kanala Dunav-Sava na šumske ekosustave.
Šumarski list, 11-12: 579-590, Zagreb.


Prpić, B., Z. Seletković, I. Tikvić i G.
Žnidarić, 1996: Ekološko-biološka istraživanja.
Radovi, 31 (1-2): 97-109, Šumarski institut,
Jastrebarsko.


Rauš, Đ., 1987: Šumarska fitoccnologija. Šumarski
fakultet, Zagreb.


Rauš, Đ., 1996: Nizinske šume Pokupskog bazena.
Radovi, 31 (1-2): 17-36, Šumarski institut, Jastrebarsko.


Rauš,Đ. iJ. Vukelić, 1989: Rezultati komparativnih
istraživanja šumske vegetacije na području
sušenja hrasta lužnjaka. Glasnik za šumske po


kuse, 25: 53-63, Šumarski fakultet, Zagreb.


Rauš, Đ., N. Šegu 1 ja, I. Đuričić, M. Presečan
i D. Baričević, 1996: Promjena staništa i sušenje
šuma hrasta lužnjaka u bazenu Česme.
Skrb za hrvatske šume od 1846. do 1996., Zaštita
šuma i pridobivanje drva, 103-114. Hrvatsko
šumarsko društvo, Zagreb.


Seletković, Z., 1996: Klima lužnjakovih šuma.
Hrast lužnjak u Hrvatskoj, 71-83. J.P. "Hrvatske
šume", Zagreb.


Seletković, Z. i Z. Katušin, 1992: Klima Hrvatske,
13-19. Šume u Hrvatskoj. Šumarski fakultet i
J.P. "Hrvatske šume", Zagreb.


Šegulj a, N. i V. Hršak, 1988: Priručnik za fitoce-
nološka i ekološka istraživanja vegetacije. Hrvatsko
ekološko društvo, Zagreb.


Vukelić, J. iD. Baričević, 1999: Šumska vegetacija
Grada Zagreba i Zagrebačke županije. Glasnik
za šumske pokuse, 36: 103-145, Šumarski
fakultet, Zagreb.


*** 2002: Flora Europaea, digital version, Royal botanic
garden Edinburgh.


*** 1959: Šumarska enciklopedija 1. Leksikografski
zavod, Zagreb.


*** 1963: Šumarska enciklopedija 2. Leksikografski
zavod, Zagreb.


*** 1950: Osnova gospodarenja g.j. "Česma". Šumarija
Vrbovec.


*** 1966: Osnova gospodarenja g.j. "Česma" od 1966.
do 1975. g. Šumarija Vrbovec.


*** 1976: Osnova gospodarenja g.j. "Česma" od 1976.
do 1985. g. Šumarija Vrbovec.


*** 1986: Osnova gospodarenja g.j. "Česma" od 1986.
do 1995. g. Šumarija Vrbovec.


*** 1996: Osnova gospodarenja g.j. "Česma" od 1996.


do 2005. g. Šumarija Vrbovec.
*** 1977; Fitocenološka karta g.j. "Česma" M


1:10000. Rukopis. Šumarija Vrbovec.


*** 1996: Fitocenološka karta g.j. "Česma" M
1:10000. Rukopis. Šumarija Vrbovec.


*** 1996: Pedološka karta g.j. "Česma" M 1:10000.
Rukopis. Šumarija Vrbovec.




ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 50     <-- 50 -->        PDF

M. Starčcvić: UTJECAJ OBORINSKE. POPLAVNE I PODZEMNE VODE NA RAZVOJ SASTOJINA ...


Šumarski list br. 11-12. CXXVI1 (2003). 561-578


Sukcesijskim promjenama najviše je zahvaćena zajednica
Genisto elatae-Quercetum roboris caricetosum
remotae, koja dolazi na amfiglejnom tlu gdje je
primijećen trend opadanja razine podzemne vode,
kao i preostale enklave zajednice Genisto elatae-
Quercetum roboris caricetosum brizoides do kojih
poplavna voda gotovo nikad ne dopire.


Sukcesija ide prirodnim smjerom ka klimazonalnoj
zajednici lužnjaka i običnoga graba, ali se čini da
cijeli ovaj proces progresivne sukcesije šumskih zajednica
ide puno brže nego što bi išao u neutjecanim
prirodnim uvjetima.


S druge strane, potvrda progresivne sukcesije je i
stalno smanjenje udjela zajednica Genisto elatae-
Quercetum roboris caricetosum remotae i Genisto
elatae-Quercetum roboris caricetosum brizoides na
području g.j. "Česma", što možemo pratiti smanjivanjem
njihovih odsjeka kroz šumskogospodarske
osnove od 1950. do danas.


Anić, I., 1996: Pomlađivanje i razvoj sastojina poljskog
jasena (Fraxinus angustifolia Vahl.) u središnjoj
Hrvatskoj. Magistarski rad, Šumarski fakultet,
Zagreb.


Baričević, D., 1999: Ekološko-vegetacijske promjene
u šumama hrasta lužnjaka na području g.j.
"Žutica". Šumarski list, 1-2, Zagreb.


Bašić, F. i A. Butorac, 1995: Održivo gospodarenje
tlom - preduvjet zaštite vodnih resursa u Hrvatskoj.
Sažeci, Šumsko i vodno bogatstvo i raznolikost
flore i faune u Europi i Hrvatskoj, Zagreb.


Domac, R., 1994: Flora Hrvatske. Školska knjiga,
Zagreb.


Franj ić, J., Ž. Škvorc i A. Čarni, 2001: Numerička
analiza fitocenoloških snimaka u bukovo-jelo-
vim šumama (Abieti-Fagetum s. L.) u Hrvatskoj.
Šumarski list, 1-2: 19-26, Zagreb.


Ellenberg, H., 1992: Zeigerwerte von Pflanzen in
Mitteleuropa. Scripta Geobotanica XVIII.


Martinović, J., 2000: Tla u Hrvatskoj. Državna
uprava za zaštitu prirode i okoliša, Zagreb.


Matić, S., 1996: Uzgojni radovi na obnovi i njezi sastojina
hrasta lužnjaka. Hrast lužnjak u Hrvatskoj,
167-213. J.P. "Hrvatske šume", Zagreb.


Matić, S. i J. Skenderović, 1992: Uzgajanje
šuma, 81-97. Šume u Hrvatskoj. Šumarski fakultet
i J.P. "Hrvatske šume", Zagreb.


Matić, S., M. Oršanić i I. Anić, 1996: Istraživanja
obnove i njege šuma na području Pokupskog
bazena. Radovi, 31 (1-2): 111-124, Šumarski
institut, Jastrebarsko.


Na manjim površinama prisutno je zamočvarenje,
propadanje staništa iz razloga što poplavna voda
zbog prekinutih tokova starih meandara i guste cestovne
mreže duže stoji, što otežava ili čak potpuno
onemogućava razvoj hrasta lužnjaka koji je u prethodnom
gospodarskom razdoblju zauzimao spomenutu
površinu, pa možemo reći daje takva površina
u regresiji.


Na primjeru izabranih odsjeka vidljivo je da su se
sve promjene vezane uz oborinsku, poplavnu i podzemnu
vodu na području g.j. "Česma" odrazile i na
strukturu sastojina, tj. na pad ili stagnaciju njihova
obrasta, prirasta, drvne zalihe i temeljnice. I ovi primjeri
narušenih struktura pojedinih sastojina potvrđuju
da su najosjetljivije zajednice Genisto elatae-
Quercetum roboris caricetosum remotae i Genisto
elatae-Quercetum roboris caricetosum brizoides.


Matić, S., I. Anić i M. Oršanić, 1996: Prilog poznavanju
nekih šumsko-uzgojnih svojstava pionirskih
listopadnih vrsta drveća. Skrb za hrvatske
šume od 1846. do 1996., Unapređenje proizvodnje
biomase šumskih ekosustava, 179-184.
Hrvatsko šumarsko društvo, Zagreb.


Mayer, B., 1988: Hidropedološki stacionari - neophodnost
pri rješavanju ugroženosti naših nizinskih
šuma sa primjerom bazena Kupčine. Radovi,
23 (75): 1-21, Šumarski institut, Jastrebarsko.


Mayer, B., 1992: Šumska tla Republike Hrvatske pri
kraju XX. stoljeća, 19-33. Šume u Hrvatskoj. Šumarski
fakultet i J.P. "Hrvatske šume", Zagreb.


Mayer, B., 1993: Proces osnivanja šumarskog hidro-
pedološkog - informacijskog sustava (ŠHPIS)
na osnovi monitoringa podzemnih i površinskih
voda u Kupčini, Varoškom lugu, Česmi i Turopoljskom
lugu. Radovi, 28 (1-2): 171-184, Šumarski
institut, Jastrebarsko.


Mayer, B., 1995: Opseg i značenje monitoringa podzemnih
i površinskih voda za nizinske šume Hrvatske.
Šumarski list, 11-12: 383-389, Zagreb.


Mayer, B., 1996: Hidropedološki odnosi na području
nizinskih šuma Pokupskog bazena. Radovi, 31
(1-2): 37-90, Šumarski institut, Jastrebarsko.


Mayer, B. iG. Bušić, 1995: Utjecaj vremenskih nizova
razina podzemnih voda na rast hrasta lužnjaka
u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Radovi, 30
(2): 89-97, Šumarski institut, Jastrebarsko.


Mayer, B., N. Lukić i G. Bušić, 1996: Utjecaj kolebanja
podzemnih i površinskih voda na pro-


LITERATURA


576




ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 49     <-- 49 -->        PDF

M. Starčevie: UTJECAJ 0B0RINSKE, POPLAVNE 1 PODZEMNE VODE NA RAZVOJ SASTOJINA .


Šumarski list br. 11 12, CXXVII (2003), 561-578


vodnje (u susjednom odsjeku "c") koji je izvukao
vodu, kao i izgradnje ceste, iz čistog jošika razvila mješovita
sastojina s najznačajnijim porastom udjela jasena
(skoro 60 % u 1996. g.), pa čak i pojavom lužnjaka u
smjesi. Nizinski brijest uporno bilježi prisutnost, no na
žalost za sada još uvijek bez šanse da opstane u strukturi
starije sastojine.


Odsjek 86b s površinom od svega 1,63 ha nalazi se
u središnjem dijelu gospodarske jedinice uz cestu s pripadajućim
kanalom. To je niza okružena zajednicom
Carpino betuli-Quercetum roboris typicum i za većih
poplava je poplavljen. Iako je na fitocenološkoj karti iz
1996. g. označen kao zajednica Genista elatae-Quer-
cetum roboris caricetosum remotae, fitocenološka
snimka koja je napravljena 2002. g. govori daje prešao
u zajednicu Genista elatae-Quercetum roboris caricetosum
brizoides. Tu promjenu zasigurno je ubrzao kanal
"sisavac" koji ide duž odsjeka. Površina odsjeka u
razdoblju od 1950-1996. g. smanjena je za 1,76 ha
zbog pripajanja rubnog dijela odsjeku "a". Ostatak površine
(niza) utjecan promjenom vodnog režima (što
potvrđuje i trend pada razine podzemne vode na pie-
zometarskoj postaji KC4) postaje nestabilan i značaj -


Na osnovi dosadašnjih istraživanja i iskustava o
propadanju stabala hrasta lužnjaka voda je odlučujući
čimbenik čiji se utjecaj vrlo brzo odražava na
vitalnost lužnjakovih stabala. Zahvati u vodne odnose
na području ovih šuma ili u njihovom bližem
okolišu, odrazili su se na promjene u dinamici i intenzitetu
vlaženja, bilo da se radi o promjeni razina
podzemnih voda, o dinamici i intenzitetu vlaženja
putem poplavnih voda, ili o sve izraženijim klimatskim
promjenama koje karakterizira manja količina
oborina u vegetacijskom razdoblju i povišene temperature
zraka.


Prosječna količina oborina u vegetacijskom razdoblju
bila je neznatno veća u razdoblju 1991-2000.
g. nego u razdoblju od 1981-1990. g., ali je srednja
temperatura zraka za razdoblje 1991-2000. g. iznosila
čak 11,4 °C, dok je za razdoblje 1981-1990. g.
iznosila 10,7 °C. Svakako je potrebno napomenuti
da je u spominjanom dvadesetogodišnjem razdoblju
bilo nekoliko izrazito sušnih i vrućih godina,
kao npr. 2000. godina kada je srednja godišnja temperatura
bila 13,0 °C, a godišnja količina oborina
svega 612,5 mm.


Poplave su prisutne i danas, s uobičajenim rasporedom
po mjesecima, ali s nešto manjom učestalošću.
Problem se javlja u vrijeme dugotrajnih i obilnih
kiša kada dolazi do plavljenja nižih dijelova, a povlačenje
vode u vodotoke otežano je radi izgrađenih


nije zahvaćen sušenjem, posebno od 1976-1995. g.
(153 mVha). Rezultati tih procesa vidljivi su u padu
obrasta, prirasta, drvne zalihe i temeljnice.


Odsjek 77e je mlada sastojina hrasta lužnjaka i žu-
tilovke s rastavljenim šašem, a nalazi se u središnjem
dijelu gospodarske jednice uz samu cestu, koja je zasigurno
imala utjecaja na poremetnju vodnog odnosa u
staništu tj. degradaciju staništa te uvjetovala korak
unatrag u obnovi. U vrijeme većih poplava je poplavljen.
Promjenu vodnog režima potvrđuje i trend pada
razine podzemne vode na piezometarskoj postaji K
koja se nalazi u odsjeku. Kao niza unutar odsjeka "b"
izdvojen je 1976. g. Nestabilnost i osjetljivost zajednice
hrasta lužnjaka i velike žutilovke s rastavljenim šašem
očitovala se i sušenjem većeg intenziteta u razdoblju
1976-1985. g. kada je u slučajnom prihodu posječeno
115 mVha. Degradacija stanišnih uvjeta i nastavak
sušenja uvjetovao je ubrzanu sanaciju i obnovu.
U obnovi se svakako morao učiniti korak unazad tj.
prema većem udjelu jasena i johe, no omjer smjese po
važećoj osnovi gospodarenja ukazuje na uspješnu obnovu
i zasigurno stabilnu zajednicu buduće sastojine.


nasipa i cestovne mreže, pa takva voda duže leži u
pojedinim depresijama. S druge pak strane češće se
problem javlja kada tijekom kasne jeseni i ranog
proljeća poplave izostanu ili budu gotovo zanemarive,
pa se tlo ne natopi vodom, a nakon toga uslijedi
sušno i vruće vegetacijsko razdoblje, negativne
posljedice su neizbježne.


Iz podataka dobivenih praćenjem razine podzemne
vode u razdoblju od 1988-2000. g. na piezometar-
skim postajama u g.j. "Česma" primijećuje se trend
opadanja razine podzemne vode na postajama J, K,
L, KČ3, K.C4, KČ5 koje se nalaze na amfiglejnom
tlu u zajednici Genista elatae-Quercetum roboris
caricetosum remotae.


Na postajama I, KČ6, KČ7, KČ8 i KČ9 koje se nalaze
na epiglejnom ili hipoglejnom tlu u zajednicama
Carpino betuli-Quercetum roboris typicum,
Leucoio-Fraxinetum angustifoliae i Frangulo-
Alnetum glutinosae uočljive su niske razine podzemne
vode u vrlo sušnim godinama, ali se ne može
reći da postoji trend opadanja razine podzemne
vode u promatranom razdoblju.


Najmanja odstupanja razine podzemne vode od
trinaestogodišnjeg prosjeka prisutna su na postajama
M, KCl i KČ2 koje se nalaze na pseudoglejnom
tlu u zajednici Carpino betuli-Quercetum roboris
typicum.


ZAKLJUČAK


575




ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 48     <-- 48 -->        PDF

M. Starčević: UTJECAJ OBORINSKE. POPLAVNE I PODZEMNE VODE NA RAZVOJ SASTOJINA ...


Šumarski list br. 11-12. CXXVI1 (2003). 561-578


Uslijed sve češćih klimatski ekstremnih, sušnih i
vrućih godina, te promjene režima podzemne vode u
smislu isušivanja pedosfere, do tada stabilni šumski
ekosustavi navikli na višu razinu podzemne vode s amplitudom
koja nije ugrožavala njihov opstanak, dovedeni
su u uvjete daje korjenov sustav vrsta, koje obitavaju
u takvim zajednicama, ostao u najkritičnijem razdoblju
bez vode. Tako stvoreni životni uvjeti neminovno vode
do sušenja ili u najboljem slučaju do fiziološkog slabljenja
lužnjaka, jasena i ostalih vrsta ovoga ekotipa.


Utjecaj čovjeka na razinu podzemne vode provođenjem
hidromelioracijskih radova vidi se u sastojinama
oko tih objekata. Kopanjem kanala snizila se razina
podzemne vode, pa u sastojinama u kojima je ona davala
pečat fizionomije, pojavljuju se vrste koje nisu karakteristične
za tu zajednicu. Promijenjeni vodni režim,
kao i niz sušnih godina u šumskim zajednicama
g.j. "Česma", doveo je do odstupanja od flornog sastava
i grade normalno razvijenih biljnih zajednica.


Sadašnje stanje istraživanih zajednica


Na istraživanom području zajednica Carpino betuli-
Quercetum roboris typicum ]e najzastupljenija, a rasprostire
se na površinama koje su izvan dohvata poplavne
vode. Danas je bilježimo na 71 % površine, dok
je prije 25 godina zauzimala 64,6 % površine od ukupno
obraslog područja. Proširila se na predjel Pekliš,
Greda i Crnčina uz sam kanal rijeke Česme, koje je
prije zauzimala zajednica Carpino betuli-Quercetum
roboris fagetosum, te manjim dijelom sužavajući površine
koje zauzima zajednica Genisto elatae-Quercetum
roboris.


Na području g.j. "Česma" zajednica Carpino betuli-
Quercetum roboris fagetosum rasprostranjena je
na svega 1,4 % i to u sjevernom dijelu gospodarske jedinice
u odsjeku 81a, 89a i 90g, koji su ujedno i njeni
najviši dijelovi s nadmorskom visinom od 125 m. Prije
25 godina zauzimala je 8,8 % obrasle površine. S obzirom
na malu zastupljenost ove zajednice, te na činjenicu
da bukva kao vrsta nije značajan indikator vlažnosti
određenog područja, ne može se reći daje razlog smanjenja
udjela ove zajednice promjena režima vlaženja
ovoga područja.


Zajednica Genisto elatae-Quercetum roboris cari-
cetosum brizoides zauzima tek 1,6 % površine, u par
manjih odsjeka, dok je prije 25 godina zauzimala tek
0,3 % unutar odjela 73. U odsjeku 76b, 77d, 94b, 98a i
98d javlja se na površinama koje je prije 25 godina
zauzimala zajednica Carpino betuli-Quercetum roboris
typicum, dok se u odsjeku 69b te na nekoliko manjih
površina javlja kao posljedica progresije zajednice
Genisto elatae-Quercetum roboris caricetosum remo-
tae. Većina odsjeka nema florni sastav tipičan za tu
subasocijaciju, jer se u sloju grmlja i prizemnog rašća
javljaju elementi koji su svojstveni za sušnija staništa,


što ukazuje da je subasocijacija u progresiji ili se pak
uslijed otvorenog sklopa javljaju elementi koji su svojstveni
vlažnijim staništima.


Zajednica Genisto elatae-Quercetum roboris caricetosum
remotae zauzima 18,6 % površine, i to u većoj
cjelini na istočnom rubu gospodarske jedinice uz sam
kanal Velike, te na površinama okruženim zajednicom
Carpino betuli-Quercetum roboris typicum. Površine
koje zauzima ova subasocijacija u g.j. "Česma" nalaze
se uz riječicu Veliku ili pak uz stare meandre rijeke Česme,
te se za vrijeme ranoproljetnih i kasnojesenskih poplava
pune vodom uslijed razlijevanja spomenutih vodotoka.
U odnosu na stanje od prije 25 godina (15,4 %
površine) zauzima nešto više površine, i to uglavnom iz
razloga što su neke ondašnje kulture (johe, vrbe) i manje
čistine zamijenjene ovom zajednicom.


Na istraživanom području zajednica Frangulo-Al-
netum glutinosae prije 25 godina označena je na svega
2,3 %, iako bi joj se moglo pribrojiti skoro svih 8 % površine
tada označene kao kultura (uglavnom johe i nešto
vrbe). Danas je zastupljena sa 4,2 % i to na manjim
površinama gdje je označena kao takva i na fitoceno-
loškoj karti iz 1977. g., dok su ostale površine koje danas
zauzima podignute ili na nekadašnjim čistinama, ili
se rasprostiru na površinama koje su nekad označavane
kao kulture johe. Spomenute površine prve su na udaru
poplavne vode koja stiže s istoka razlijevanjem Velike
ili iz Česme koja puni svoje stare meandre i šumske kanale,
razgranate po cijeloj gospodarskoj jedinici.


Na području g.j. "Česma" zajednica Leucoio-Fraxi-
netum angustifoliae zastupljena je s 3,2 % na malim
površinama u nekoliko uglavnom isprepletenim sa zajednicom
Frangulo-Alnetum glutinosae, te su jednako
kao one prve na udaru poplavne vode. Danas je zastupljena
u nešto većem postotku nego prije 25 godina
(0,6 %) jer je jedna površina ondašnje kulture vrbe u
odsjeku 94c zamijenjena zajednicom Leucoio-Fraxi-
netum angustifoliae, kao i manje čistine u današnjim
odsjecima 76d, 81c, 90c i 90h.


Struktura sastojine u izabranim odsjecima u
razdoblju od 1950 - 2005. g.


Odsjek 65b smješten je na istočnom dijelu g.j.
"Česma" u neposrednoj blizini kanala Velike i redovito
je plavljen. U odsjeku je razvijena zajednica Leucoio-
Fraxinetum angustifoliae. U razdoblju od 1966-1985.
g. posječena su unutar niže pojedinačna stabla hrasta,
jasena, brijesta i johe u količini od 63mVha. Na taj način
dio površine odsjeka "b" od 4,35 ha, 1976. g. pripojen
je odsjeku "a", a na ostatku površine od 6,90 ha,
njegama proredom stimulirana je sukcesija sastojine u
zajednicu jasena s johom. Razvoj strukture sastojine
kroz omjer smjese vrsta drveća to zorno prikazuje.
Važno je uočiti kako se u razdoblju od 30-tak godina,
zbog regulacije Velike i izgradnje kanala detaljne od-


574




ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 47     <-- 47 -->        PDF

M. Starčević: UTJECAJ OBORINSKE, POPLAVNE I PODZEMNE VODE NA RAZVOJ SASTOJINA ...


Šumarski list br. 11-12, CXXVII (2003), 561-578


Tablica 7. Struktura sastojine u odsjeku 77e u razdoblju od 1950-2005. g.


77e


1950.-1965.


1966.-1975.


1976.-1985.


1986.-1995.


1996.-2005.


površina (ha)


20,02


26,78


9,8


10,15


11,01


starost (god.)


88


105


115


125


6


smjesa


hrast 0,4;
jasen 0,2;
brijest 0,3;


grab 0,1


hrast 0,6;


jasen 0,2;


brijest 0,1;


grab 0,1


hrast 0,69;


jasen 0,29;


grab 0,01;


joha 0,01


hrast 0,85;
jasen 0,12;
grab 0,03;


hrast 0,35;
brijest 0,1;
jasen 0,35;
´ joha 0,2


obrast


0,9


0,9


0,9


1,0


1,0


prirast (mVha)


4,3


6,0


7,0


6,3


masa (mVha)


404


505


507


505


temelj. (mVha)


29,3


33,5


33,23


30,8


sklop


potpun


nepotpun


izvršenje sječe (mVha)


22


28


115


416


-



Izvor: Šumskogospodarske osnove za g.j. "Česma´


1950.-1965


1966.-1975. 1976.-1985. 1986.-1995. 1996.-2005.
gospodarsko polurazdoblje


P grab


I hrast


D brijest


I jasen


| joha


Slika 15. Omjer smjese vrsta drveća u odsjeku 77e u razdoblju od
1950.-2005.


Izvor: Šumskogospodarske osnove za g.j. "Česma"


RASPRAVA I ZAKLJUČNA RAZMATRANJA


Iz prikupljenih klimatskih podataka meteorološke
postaje Čazma koje koristimo za područje g.j. "Česma",
najveće promjene vidljive su u srednjoj temperaturi
zraka koja je za razdoblje 1981-1990. g. iznosila
10,7 °C, a za razdoblje 1991-2000. g. 11,4 °C. Prosječna
godišnja količina oborina bila je nešto veća u razdoblju
1991-2000. g. nego u razdoblju od 1981-1990. g.,
ali je za šumske zajednice nizinskog područja ona ionako
nedostatna, jer drveće nizinskih šuma troši više
vode od onih količina koje prima oborinama, pa razliku
mora nadoknaditi podzemnom ili poplavnom vodom,
posebice u prvom dijelu vegetacijskog razdoblja.


Što se tiče poplava, za razdoblje (1988-2003) od
kada se one ucrtavanjem zahvaćenih površina u karte
na području g.j. "Česma" prate, možemo reći da su poplave
prisutne i danas s uobičajenim rasporedom po
mjesecima, ali s nešto manjom učestalošću. Problem se
javlja u vrijeme dugotrajnih i obilnih kiša kada dolazi
do plavljenja nižih dijelova, a povlačenje vode u vodotoke
otežano je radi izgrađenih nasipa i cestovne mreže,
pa takva voda duže leži u pojedinim depresijama. S
druge pak strane sve se češće problem javlja kada tijekom
kasne jeseni i ranog proljeća poplave izostanu ili


budu gotovo zanemarive, a tlo se ne natopi vodom, pa
nakon toga uslijedi sušno i vruće vegetacijsko razdoblje,
negativne posljedice su neizbježne.


Iz podataka dobivenih praćenjem razine podzemne
vode u razdoblju od 1988-2000. g. na piezometarskim
postajama u g.j. "Česma", na postajama J, K, L, KČ3,
KČ4, KČ5 koje se nalaze na amfiglejnom tlu u zajednici
Genisto elatae-Quercetum roboris caricetosum re-
motae, odstupanja razine podzemne vode u pojedinim
godinama u odnosu na trinaestogodišnji prosjek su najveća
i primijećuje se trend opadanja razine podzemne
vode. Na postajama I, KČ6, KČ7, KČ8 i KČ9 koje se
nalaze na epiglejnom ili hipoglejnom tlu u zajednicama
Carpino betull-Quercetum roboris typicum, Leu-
coio-Fraxinetum angustifoliae i Frangulo-Alnetum lu-
tinosae uočljive su niske razine podzemne vode u vrlo
sušnim godinama, ali se ne može reći da postoji trend
opadanja razine podzemne vode u promatranom razdoblju.
Najmanja odstupanja razine podzemne vode u pojedinim
godinama od trinaestogodišnjeg prosjeka prisutna
su na postajama M, KČ1 i KČ2, koje se nalaze na
pseudoglejnom tlu u zajednici Carpino betuli-Querce-
tum roboris typicum.


573




ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 39     <-- 39 -->        PDF

M. Starčević: UTJECAJ 0B0R1NSKE, POPLAVNE I PODZEMNE VODE NA RAZVOJ SASTOJINA ...


Šumarski list br. 11-12, CXXV1I (2003). 561-578


d) Edafski čimbenici


Geološku podlogu ovog područja čine uglavnom
šljunci, pijesci, gline i ilovače, čija je glavna karakteristika
velika heterogenost u horizontalnom i vertikalnom
smislu. Reljef općenito utječe na razvoj tala, a u ovoj
gospodarskoj jedinici su vrlo važne i mikroreljefne izmjene
greda i niza. Na gredama, gdje je utjecaj poplavnih
voda neznatan ili ga uopće nema, razvija se najčešće
pseudoglej, odnosno pseudoglej-glej, dok se u nizama
zbog utjecaja poplavne vode i većeg pritjecanja oborin-
ske vode kao i njenog stagniranja, razvijaju razni podtipovi
euglejnih tala. Izmjena hidroloških prilika utjecajem
reljefa diktira i razvoj određene šumske vegetacije.


e) Sistemski položaj utvrđenih šumskih zajednica:


Razred: Querco-Fagetea Br.-Bl. et. Vlieger 1937
red: Fagetalia sylvaticae Pawl. 1928
sveza: Carpinion betuli Isll. 1932


ass: Carpino betuli-Quercetum roboris (Anić 1959) Rauš 1969
subass. Carpino betuli-Quercetum roboris typicum Rauš 1969
subass. Carpino betuli-Quercetum roboris fagetosum Rauš 1971
Razred: Alnetea glutinosae Br.-Bl. et. Tx. 1943
red: Alnetalia glutinosae Tx. 1937


sveza: Alnion glutinosae Malcuit 1929


ass: Frangulo-Alnetum glutinosae Rauš 1968
ass: Leucoio-Fraxinetum angustifoliae Glavač 1959
sveza: Alno-Quercion roboris Ht. (1937) 1938
ass: Genisto elatae-Quercetum roboris Ht. 1938


subass. Genisto elatae-Quercetum roboris caricetosum remotae Ht. 1938
subass. Genisto elatae-Quercetum roboris caricetosum brizoides Ht. 1938


f) Drvna zaliha i prirast


Tablica 1. Drvna zaliha u g.j. "Česma" po šumskogospodarskim osnovama za razdoblje
1976-1985., 1986-1995. i 1996-2005.


Vrsta drveća


1976.-1985.


1986.-1995.


1996.-2005.


Vrsta drveća





%


m3


%


m3


%


lužnjak


586.092


69,0


403.895


65.7


360.073


64,2


poljski jasen


87.721


10,3


64.729


10.5


47.691


8,5


brijest


8.952


1,1


3.716


0,6


2.408


0,4


grab


122.487


14,4


104.901


17,1


111.633


19,9


bukva


4.288


0,5


6.164


1,0


8.554


1,5


klen


6.128


0,7


5.009


0,8


4.631


0,8


joha


31.761


3,7


24.580


4,0


22.361


4,0


vrba


-


-


944


0,2


1.768


0,3


ostalo


1.603


0,3


415


0,1


1.788


0,4


Ukupno


849.086


100,0


614.353


100,0


560.907


100,0



Tablica 2. Tečajni godišnji prirast u g.j. "Česma" po šumskogospodarskim osnovama za razdoblje
1976-1985., 1986-1995. i 1996-2005.


Godina


Obrasla
površina (ha)


Površina bez I.
dobnog razreda (ha)


Tečajni godišnji
prirast (m3)


mVha s 1. dobnim
razredom


mVha bez I.dobnog
razreda


*1976.


2.612,08


2.347,57


17.555


6,72


7,48


1986.


1.638,94


1.446,51


11.984


7,31


8,28


1996.


1.667,98


1.395,37


10.954


6,57


7,85



* Današnja g.j. "Bolčanski-Žabljački lug" je 1976. bila u sastavu g.j. "Česma"


565


Na području gospodarske jedinice "Česma" evidentirana
su od automorfnih tala eutrično smeđe tlo, dis-
trično smeđe tlo i luvisol, a od hidromorfhih tala močvarna
glejna (euglejna) tla s podtipovima hipoglejno,
epiglejno i amfiglejno, te pseudoglej ravničarski i
pseudoglej-glej. Dosadašnji podtipovi tala epiglej, hi-
poglej i amfiglej radi izostajanja prevlaživanja gube
karakteristike i obilježja tih tala, što je svakako uzrok
mijenjanja šumskih zajednica na njima. Tako na epi-
gleju u regresiji, hipogleju u regresiji i amfigleju u regresiji,
nalazimo biljne zajednice kojih nemamo na
epigleju, hipogleju i amfigleju.




ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 37     <-- 37 -->        PDF

M. Starčević: UTJECAJ OBORINSKE, POPLAVNE I PODZEMNE VODE NA RAZVOJ SASTOJINA .


Šumarski list br. 11-12, CXXVII (2003). 561-578


provincije. Prema Langovom kišnom faktoru, ovo područje
pripada humidnoj klimi, a prema Köppenovoj
klasifikaciji toplo umjerenoj klimi.


S uzgojnog i ekološko-fitocenološkog gledišta osobito
su zanimljive i važne ekstremne temperature zraka,
jer pokazuju stvarne temperature kojima je izvrgnut ve-
getacijski pokrov, posebice osjetljivi ponik i pomladak.


Za opis klimatskih prilika na ovom području koriste
podaci meteorološke postaje Čazma, udaljene oko
10 km jugozapadno od g.j. "Česma". Podaci se odnose
na razdoblje od 1981.-2000. godine, i to za dva zasebno
prikazana desetogodišnja razdoblja.


c) Geomorfološki i hidrološki odnosi


Područje gospodarske jedinice "Česma" (odjeli
63-101) ukupne površine 1758 ha, valovita je nizina s
blagim uzvisinama (gredama) i blagim udolinama
(nizama), u kojima duže ili kraće vrijeme u godini leži
voda.


Rijeka Česma nastaje spajanjem dvaju potoka, Barne
i Grdevice, blizu mjesta Pavlovca, na 137 m nad morem.
Prirodno korito rijeke Česme, kao i njeno regulirano
korito i korita njenih pritoka Bjelovacke, Plavnice,
Velike i Dunjare zajedno s hidromeliorativnim kanalima,
izgrađuju vrlo bogat hidrografski sustav.


Visoki vodostaji javljaju se najčešće u hladnom dijelu
godine. Maksimalni vodni val može se formirati


na području Česme samo uslijed jakog kišnog pljuska
potpomognutog dobrim uvjetima za otjecanje, kakvi
razumljivo postoje u hladnom dijelu godine.


Povijesni podaci o vodotehničkim zahvatima u
ovim šumama značajni su zbog sagledavanja stanja u
kojemu su se nalazile u svojoj prošlosti, definiranja današnjega
stanja, kao i iznalaženja smjera njihova daljnjeg
razvoja. Prvi su radovi na uređenju rijeke Česme
zabilježeni 1894. godine, pa potom za vrijeme 1. svjetskoga
rata. To se navodi tek kao povijesni podatak, jer
su ti radovi po svom opsegu bili neznatni. Sve do sredine
šestog desetljeća 20. stoljeća, u slivu rijeke Česme
nalazilo se 68.000 ha plavnoga zemljišta ili 22 %
ukupne površine sliva. Postojanje tako velikih površina
izgubljenih za intenzivnije poljoprivredno-šumar-
sko privređivanje razlogom je osnutka Vodne zajednice,
koja je uspjela kreditom i sredstvima iz tadašnjega
Fonda voda započeti s ubrzanim radovima regulacije
Česme. Taj je zamah trajao oko deset godina, a radilo
se gotovo na cijelom potezu toka duljine oko 100 km.
Zbog pomanjkanja novčanih sredstava, regulacijski radovi
nigdje nisu izvedeni u potpunosti. Stupanj izgra-
denosti bio je redovito uvjetovan potrebom da se zaštite
važniji objekti, pa su radovi na donjem toku u blizini
autoceste imali prednost.


Nakon 1979. godine donekle je izmijenjena prvobitna
zamisao, kao i mjerila zaštite područja od velikih


Slika 3. Karta s ucrtanim prometnicama, meandrima i kanalima u g.j. "Česma"


563




ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 36     <-- 36 -->        PDF

M. Starčević: UTJECAJ 0B0R1NSKE, POPLAVNE 1 PODZEMNE VODE NA RAZVOJ SASTOJINA ...


Šumarski list br. 11-12. CXXVII (2003). 561-578


tropogenom utjecaju. Procesi u kojima se radi o izgrađivanju
biljnih zajednica nazivaju se progresivnom
sukcesijom. Suprotno progresivnoj sekcesiji je regresivna
sukcesija, koja je proces degradacije šume, biljne
zajednice, staništa i slično, u kojemu visokoorganizira-
ne i složene strukturne zajednice bivaju pojednostavljene
i razgradene (Vukelić iRauš 1998).


Sume hrasta lužnjaka su po svojim prirodnim strukturnim
osobinama mješovite. One u svojoj strukturi
sadrže, uz hrast lužnjak, veći ili manji broj ostalih vrsta
drveća, koje su po svojim biološkim svojstvima i ekološkim
zahtjevima uzgojno jače vrste u odnosu na hrast
lužnjak. Zbog toga svaki neuspjeh u obnovi i njezi luž-
njakovih sastojina vodi u degradaciju staništa i nastanak
sastojina u kojima dominaciju preuzimaju navedene
vrste, koje imaju svojstva pionirskih ili prijelaznih
vrsta drveća.


Sušenje hrasta lužnjaka i ostalih vrsta lužnjakovih
šuma bilježimo čitav niz desetljeća u šumarskim kro


nikama, stručnim i znanstvenim radovima. Slabljenje
obrambene moći čitavog ekosustava, a drveća pogotovo,
praćeno je i napadom mnogih štetnika. Fiziološko
slabljenje i nemoć lužnjaka očituje se kroz izostanke
uroda žira, te u kvantiteti i kvaliteti samog uroda. Promjene
u lužnjakovim sastojinama ostavile su traga u
njihovim strukturnim svojstvima. Potrebno je posebno
naglasiti da te promjene nisu onemogućile normalno
gospodarenje u tim šumama, jer se šumarska znanost i
praksa osnivaju na mogućnostima prilagodbe gospodarskih
zahvata u različitim sastojinskim i stanišnim
uvjetima. Osim toga, intenzivnim gospodarenjem moguće
je sanirati nedaće koje su u današnjim uvjetima
neizbježne, a pravilnim stručnim zahvatima moguće ih
je često i preduhitriti. Navedene promjene svakim danom
otežavaju zahvate i zahtijevaju stručnije i intenzivnije
šumskouzgojne radove, posebno pri obnovi i
njezi šuma (Matić, 1996).


OPĆI PODACI O ISTRAŽIVANOM PODRUČJU


a) Zemljopisni položaj


Gospodarska jedinica "Česma" smještena je između
16° 36´ i 16° 49´ istočne geografske dužine od
Grenwicha, te između 45° 49´ i 45° 53´ sjeverne geografske
širine.


U širem smislu šumski kompleks "Česma" nalazi
se u kotlini smještenoj između gorja: Papuka i Psunja s
istočne strane; Kalnika i Medvednice sa zapadne strane;
Moslavačke gore s južne strane; Bilogore sa sjeverne
strane. G.j. "Česma" (odjel 63-101) kojom gospodari
Šumarija Vrbovec omeđena je: s južne strane ka


nalom rijeke Česme; s istočne strane kanalom riječice
Velike; sa sjeverne strane selima Bolč, Donji Marko-
vac, Kabal i Farkaševac; sa zapadne strane riječicom
Žavnicom te selima Ivančani, Vukšinac i ribnjacima
Vukšinac.


Najniža kota terena je 103 m n.v. u 96-tom odjelu, a
najviša od 125 m n.v. u odjelu 89a.


b) Klimatske karakteristike


Ova gospodarska jedinica leži u području eurosi-
birsko-sjevernoameričke regije, odnosno njene ilirske


36.0


16.3


21.3


6.1


-22.3


ČAZMA (144)
(10)


10,7´C
763 mm


Slika l. Klimadijagram 1981.-1990.


Slika 2. Klimadijagram 1991.-2000.


Izvor: Državni hidrometeorološki zavod


562




ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 38     <-- 38 -->        PDF

M. Starčević: UTJECAJ 0B0R1NSKE, POPLAVNE I PODZEMNE VODE NA RAZVOJ SASTOJINA ... Šumarski list br. 11-12, CXXVII (2003), 561-578


voda, što je uvjetovano uklapanjem zaštitnog sustava
sliva rijeke Česme u zaštitu srednjeg Posavlja, te prila-
gođavanjem stupnja zaštite namjeni i načinu korištenja
priobalnih površina. Tu se može govoriti o izdvajanju
iz poplavnog pojasa ponajprije površina koje sada služe
kao ribnjaci, ili one koje su branjene u sklopu zaštite
od velikih voda prometnih objekata na najnižem dijelu
toka Česme, što znači da je poplavno područje rijeke
Česme smanjeno na oko 57.000 ha, a uređeno je oko
80 km toka. S obzirom na dugo razdoblje izvođenja radova,
različita mjerila i hidrološke elemente, koji su
primjenjivani tijekom projektiranja regulacijskih radova,
te na način održavanja vodotoka na razmatranome
toku, ostvareni stupanj izgrađenosti je neujednačen.


Kako su od 60-tih godina prošlog stoljeća okolne
poljoprivredne površine bile postupno komasirane, hi-
dromeliorirane i branjene od poplava iz vodotoka sliva
rijeke Česme, tako se mijenjao vodni režim šume Česme.
U prvom zahvatu vodotoci Česma i Velika svedeni
. su u ravna produbljena korita, koja su presjekla mean-
driranja nekadašnjih prirodnih tokova. U drugom razdoblju
radi zaštite šuma od onečišćenih voda podignuti
su nasipi, a šuma "Česma" je preljevima zadržana
kao retencijski prostor. Istodobno su ove šume iz gospodarskih
razloga otvorene mrežom prometnica (otvorenost
17,89 km/1.000 ha) i prekopane mrežom odvodnih
kanala.


Između tako stvorenih kazeta prelijevanje površinskih
voda uređeno je propustima različitih profila. Regulacijom
rijeke Česme znatno je promijenjen njezin
tok, te su nastala duga i ravna korita, a stari krivudavi
tok ostao je u šumi i na čistinama kao meandar u kojemu
se zadržava voda. Nakon regulacije korita rijeka
Česma i dalje poplavljuje šumu, i to prvo u najnižim
dijelovima gdje raste šuma crne johe i poljskog jasena,
a tek kod višeg vodostaja plavi i šumu hrasta lužnjaka s
velikom žutilovkom, dok je šuma hrasta lužnjaka i
običnog graba rijetko poplavljena.


Slika 4. Šumski odvodni kanal u g.j. "Česma"


(Foto: T. Starčević)


Poplave u g.j. "Česma" redovita su kasnojesenska
ili ranoproljetna pojava, koju uzrokuje bujanje i razlijevanje
šumskih reguliranih vodotoka i kanala, zatim
razlijevanje potoka Velike od istočne strane prema jugozapadu
te razlijevanje regulirane rijeke Česme, što
povremeno puni produbljene stare meandre i kanalsku
mrežu uz šumske prometnice, a voda se vraća u kanal
Česmu na više mjesta. U vrijeme dugotrajnih i obilnih
kiša dolazi do poplava nižih dijelova, a povlačenje
vode u vodotoke otežano je radi izgrađenih nasipa, pa
takva voda leži na pojedinim dijelovima po nekoliko
tjedana od jeseni do proljeća. Poplave u zimsko-pro-
ljetnom razdoblju u krajnjem slučaju prekriju do 80 %
površine. U takvim uvjetima produženog prekomjernog
vlaženja dolazi do fizikalnih i kemijskih promjena
osobina tla. Najveće poplave javljaju se u studenom i
prosincu. U proteklih 15-tak godina u prosjeku je godišnje
bilo 16 poplavnih dana.


4,5 T 1


4 r


1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 II 12
mjesec


Slika 5. Prosječno trajanje poplave po mjesecima u g.j. "Česma"
za razdoblje 1988.-2000.


Izvor: Evidencija Šumarije Vrbovec


Prosječno svaka treća godina ima suhe vegetacijske
mjesece. Gotovo redovno slijede po dva suha vegeta-
cijska perioda, jedan za drugim. Sastojine hrasta lužnjaka
trebaju stalno vlažno tlo, pa ako za vrijeme vege-
tacijskog perioda nema dovoljno oborinske vode, one
radi jake transpiracije moraju imati na raspolaganju
dovoljno podzemne vode. Osim toga, naprijed spomenutim
hidroregulacijskim kanalima uzrokovano je brže
otjecanje vode iz gornjih slojeva tla, pa je došlo do sniženja
razine podzemne vode, koji je do tada bio uvjetovan
samo sezonskim promjenama. Tako je došlo do
promjena vodnog režima u sastojinama koje su u svom
dugotrajnom životu bile podvrgnute prirodnom osciliranju
razine podzemnih voda.


Uz ovakve novostvorene uvjete vodnog režima u
sastojinama, kojima glavni pečat daje upravo određena
razina podzemne vode, dolazi do masovnog sušenja,
odnosno do fiziološkog slabljenja pojedinih vrsta drveća.
Te promjene očituju se najprije u promjenama
sastava biljnih zajednica.


564