DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 35     <-- 35 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 11 12, CXXVII (2003), 561-578


UDK 630* 423 + 181.3 + 188 (001)


UTJECAJ OBORINSKE, POPLAVNE I PODZEMNE VODE NA RAZVOJ
SASTOJINA ŠUMSKOG KOMPLEKSA "ČESMA"*


THE EFFECT OF PRECIPITATION, FLOOD AND GROUNDWATER ON THE
DEVELOPMENT OF STANDS IN THE FOREST COMPLEX "ČESMA"


Mirna STARČEVIĆ**


SAŽETAK: Voda je najznačajniji ekološki čimbenik koji ima odlučujuću
ulogu u opstanku i razvoju šuma hrasta lužnjaka, bilo da se radi o podzemnoj,
poplavnoj ili oborinskoj vodi. Promjene u intenzitetu vlaženja bilo koje od navedenih
voda, izazivaju promjenu stanja na koje su ove šume navikle tijekom
tisuća godina i uvijek se nepovoljno odražavaju na njihovu stabilnost, produktivnost
i mogućnost prirodne obnove.


Najveći utjecaj na biljni pokrov ima čovjek, koji najčešće prekida ili mijenja
prirodni razvoj bilja, narušava prirodno stanje i izaziva u biljnom pokrovu
velike promjene. Utjecaj čovjeka na ove šume ima značajnu ulogu glede
njihove kvalitete i opstanka. Intenzivni zahvati u vodni režim unutar, ili u blizini
ovih šuma, uvjetovali su promjene ekoloških uvjeta, što je rezultiralo
sušenjem, promjenom strukture sastojina i otežanom obnovom.


Područje gospodarske jedinice "Česma " jedno je od tipičnih staništa
hrasta lužnjaka u Hrvatskoj, u kojemu je prisutno sušenje hrasta lužnjaka.
Regulacijom rijeke Česme znatno je promijenjen njezin tok, te su nastala duga
i ravna korita, a stari krivudavi tok ostao je u šumi i na čistinama kao
meandar u kojemu se zadržava voda.


Koristeći svu raspoloživu dokumentaciju za g.j. "Česma " (osnove gospodarenja,
fitocenološke karte, karte poplava, podatke o sušcima, podatke o
izvršenim hidrotehničkim zahvatima), podatke o klimi s meteorološke postaje
Čazma, kao i sve do sada objavljene radove znanstvenika Šumarskog fakulteta
i Šumarskog instituta Jastrebarsko, istraživan je utjecaj oborinskih, poplavnih
i podzemnih voda na razvoj sastojina šumskog kompleksa "Česma ".


Ključne riječi: oborine, poplava, podzemna voda, piezometar, fitoce-
nološka snimka, zajednice hrasta lužnjaka, g.j. "Česma", sadašnje stanje
šuma, stanje u prošlosti, promjene, struktura sastojine, ekološki indikatori,
multidimenzionalno skaliranje, sušenje šuma.


UVOD


Za formiranje šumskih zajednica nizinskog područja
u ovisnosti o mikroreljefu najvažnije su podzemne
i poplavne vode, jer drveće nizinskih šuma troši
transpiracijom više vode od onih količina koje prima
lokalnim oborinama, a razlike nadoknađuje podzemnom
ili poplavnom vodom. Najmanje promjene mi-


Magistarski rad, skraćeno za Šumarski list
" Mr. Mirna Starčević, dipl. ing. biol. HŠ d.o.o.


kroreljefa u vezi s tim pojavama i razinom podzemne
vode uvjetuju promjene tipa tla, florni sastav i razvoj
šumskih fitocenoza.


Za poznavanje neke biljne zajednice osobito je važno
poznavanje njezine flore. Florni je sastav u najopćenitijem
smislu posljedica prilagođenosti pojedninih
vrsta ekološkim uvjetima sredine, varijabilnosti kao
izrazu genetskog razvoja i diferencijacije vrsta te an-


561