DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 35 <-- 35 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 11 12, CXXVII (2003), 561-578 UDK 630* 423 + 181.3 + 188 (001) UTJECAJ OBORINSKE, POPLAVNE I PODZEMNE VODE NA RAZVOJ SASTOJINA ŠUMSKOG KOMPLEKSA "ČESMA"* THE EFFECT OF PRECIPITATION, FLOOD AND GROUNDWATER ON THE DEVELOPMENT OF STANDS IN THE FOREST COMPLEX "ČESMA" Mirna STARČEVIĆ** SAŽETAK: Voda je najznačajniji ekološki čimbenik koji ima odlučujuću ulogu u opstanku i razvoju šuma hrasta lužnjaka, bilo da se radi o podzemnoj, poplavnoj ili oborinskoj vodi. Promjene u intenzitetu vlaženja bilo koje od navedenih voda, izazivaju promjenu stanja na koje su ove šume navikle tijekom tisuća godina i uvijek se nepovoljno odražavaju na njihovu stabilnost, produktivnost i mogućnost prirodne obnove. Najveći utjecaj na biljni pokrov ima čovjek, koji najčešće prekida ili mijenja prirodni razvoj bilja, narušava prirodno stanje i izaziva u biljnom pokrovu velike promjene. Utjecaj čovjeka na ove šume ima značajnu ulogu glede njihove kvalitete i opstanka. Intenzivni zahvati u vodni režim unutar, ili u blizini ovih šuma, uvjetovali su promjene ekoloških uvjeta, što je rezultiralo sušenjem, promjenom strukture sastojina i otežanom obnovom. Područje gospodarske jedinice "Česma " jedno je od tipičnih staništa hrasta lužnjaka u Hrvatskoj, u kojemu je prisutno sušenje hrasta lužnjaka. Regulacijom rijeke Česme znatno je promijenjen njezin tok, te su nastala duga i ravna korita, a stari krivudavi tok ostao je u šumi i na čistinama kao meandar u kojemu se zadržava voda. Koristeći svu raspoloživu dokumentaciju za g.j. "Česma " (osnove gospodarenja, fitocenološke karte, karte poplava, podatke o sušcima, podatke o izvršenim hidrotehničkim zahvatima), podatke o klimi s meteorološke postaje Čazma, kao i sve do sada objavljene radove znanstvenika Šumarskog fakulteta i Šumarskog instituta Jastrebarsko, istraživan je utjecaj oborinskih, poplavnih i podzemnih voda na razvoj sastojina šumskog kompleksa "Česma ". Ključne riječi: oborine, poplava, podzemna voda, piezometar, fitoce- nološka snimka, zajednice hrasta lužnjaka, g.j. "Česma", sadašnje stanje šuma, stanje u prošlosti, promjene, struktura sastojine, ekološki indikatori, multidimenzionalno skaliranje, sušenje šuma. UVOD Za formiranje šumskih zajednica nizinskog područja u ovisnosti o mikroreljefu najvažnije su podzemne i poplavne vode, jer drveće nizinskih šuma troši transpiracijom više vode od onih količina koje prima lokalnim oborinama, a razlike nadoknađuje podzemnom ili poplavnom vodom. Najmanje promjene mi- Magistarski rad, skraćeno za Šumarski list " Mr. Mirna Starčević, dipl. ing. biol. HŠ d.o.o. kroreljefa u vezi s tim pojavama i razinom podzemne vode uvjetuju promjene tipa tla, florni sastav i razvoj šumskih fitocenoza. Za poznavanje neke biljne zajednice osobito je važno poznavanje njezine flore. Florni je sastav u najopćenitijem smislu posljedica prilagođenosti pojedninih vrsta ekološkim uvjetima sredine, varijabilnosti kao izrazu genetskog razvoja i diferencijacije vrsta te an- 561 |