DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 21 <-- 21 --> PDF |
M. Idžojtić, R. Pernar, Ž. Kauzlarić, M. Abramović. D. Janković, M. Pleše: INTENZITET ZARAZE Šumarski list br. 11-12, CXXVII (2003), 543-559 pješno obavljena inokulacija (Barney et al., 1998). Vrste na kojima ova podvrsta imele dolazi na području svoga prirodnog rasprostranjeni a (juzna x jugoistočna Europa, Kavkaz i Mala Azija) su: Abies alba Mill., A. borisii-regis Mattf.,/L cephalonica Loudon, A. cilicica (Antoine et Kotschy) Carriere, A. nordmanniana (Steven) Spach i A. pinsapo Boiss. Vrste na kojima je zabilježena izvan svoga prirodnog areala su: Abies conco- lor (Gordon et Glend.) Lindl. ex Hildebr. i Larix kaempferi (Lamb.) Carriere. Vrste koje su uspješno zaražene inokulacijom su: Acer rubrum L., A. sacchar- inum Marshall, Abies amabilis (Douglas ex Loudon) Douglas ex J. Forbes, A. balsamea (L.) Mill., A. firma Siebold et Zucc., A. fraseri (Pursh) Poir., A. grandis (Douglas ex D. Don) Lindl., A. homolepis Siebold et Zucc, A. lasiocarpa (Hook.) Nutt. i Salix caprea L. U Hrvatskoj V. album ssp. abietis dolazi samo na običnoj jeli (Abies alba Mill.), na kojoj je štetnik u pri rodnim šumama (slika 1). Glavni biotski čimbenici koji značajno ugrožavaju običnu jelu su kukci i gljive (Glavaš, 2001), a imela kao poluparazit fiziološki oslabi stablo i predisponira ga za napad štetnika i bolesti, pa se šteta povećava. Na introduciranim vrstama jela u našim parkovima, arboretumima i botaničkim vrtovima ova imela nije zabilježena. Do sada u Hrvatskoj nije bilo sustavnog istraživanja imela, pa tako niti imele na običnoj jeli. U jednom od rijetkih radova o imeli na običnoj jeli u Gorskom kotaru Kiep ac (1955) je u Belevinama istražio njen utjecaj na prirast jelovih šuma i zaključio da jelova stabla zaražena imelom prirašćuju 19 % manje nego nezara- žena stabla. Također je već tada uočen problem širenja imele u našim šumama. U ovome su radu prikazani rezultati višegodišnjeg praćenja zaraze obične jele imelom na području dvanaest šumarija Uprave šuma podružnice Delnice. 2. METODE I PODRUČJE ISTRAŽIVANA - Research Methods and Area Intenzitet zaraze imelom istražen je u prirodnim sas- tojinama obične jele na području kojim gospodare Hrvatske šume d.o.o., Uprava šuma podružnica Delnice, šumarije: Crni Lug, Delnice, Fužine, Gomirje, Lokve, Mrkopalj, Prezid, Ravna Gora, Rijeka, Skrad, Tršće i Vrbovsko. Pregled zaraze imelom rađen je paralelno s procjenom oštećenosti stabala obične jele, u razdoblju od pet godina (1998. - 2002.), a obavili su ga djelatnici Tablica 1. Šumarije i gospodarske jedinice u kojima je rađeno istraživanje, s brojem prej. stabala. Table 1 Forest offices and management units in which the research was carried out, partments and trees. ledanih odjela i brojem pregledanih with the number of examined com- Šumarija Forest office Gospodarska jedinica Management unit Broj pregledanih odjela Number of examined compartments Broj pregledanih stabala Number of examined trees Crni Lug Suha Rečina 12 2773 Crni Lug Crni Lug 28 3026 Delnice Brod na Kupi 26 4947 Delnice Delnice 46 4988 Fužine Kobiljak-Bitoraj 28 6169 Fužine Brloško 27 2909 Gomirje Potočine-Crna kosa 24 2676 Gomirje Potočine-Carapine drage 9 702 Lokve Spićunak 21 4204 Mrkopalj Sungerski lug 24 2735 Prezid Milanov Vrh 31 2700 Ravna Gora Ravna Gora 34 3664 Rijeka Jelenje velo A i B 17 3664 Skrad Skrad-Rudač 39 4966 Skrad Cedanj 17 3219 Tršće Crni Laži 21 4141 Tršće Smrekova draga 19 2959 Vrbovsko Goranska Dobra 12 1182 Vrbovsko Litorić 29 3282 Vrbovsko Miletka 17 2208 Vrbovsko Cetin 11 1142 Ukupno Total 492 68256 547 |