DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 23     <-- 23 -->        PDF

M. Idžojtić, R. Pernar, Ž. Kauzlarić, M. Abramović, D. Janković, M. Pleše: INTENZITET ZARAZE


Šumarski list br. 11-12, CXXVII (2003). 545-559


(zdrava stabla) do stupnja 4 (šušci). Na stablima koja su
ocijenjena potpuno zdravima imela je zabilježena samo
na 7 stabala, odnosno na 0,01 % svih pregledanih stabala.
Intenzitet zaraze relativno je malen i u stupnjevima
1 (oštećenost 11 - 25 %) i 2a (oštećenost 26 - 40 %), u
kojima imela dolazi na 0,14 %, odnosno 1,34 % svih
pregledanih stabala. U stupnju 2b (oštećenost 41 -60 %)
najviše je zaraženih stabala, 17,8 % od svih pregledanih.
U tome se stupnju nalazi i najviše nezaraženih stabala
(41,5 %), odnosno od svih pregledanih stabala jele
59,3 % oštećeno je 41 - 60 % (stupanj 2b). Intenzitet zaraze
značajan je i u stupnju 3a (oštećenost 61-80 %), u
kojemu je od svih pregledanih više zaraženih (9,5 %)
nego nezaraženih (7,7 %) stabala, a slično vrijedi i za
stupanj 3b (oštećenost 81 - 99 %) u kojemu je 3,9 % zaraženih,
te 1,4 % nezaraženih stabala. Od svih pregledanih
stabala 0,6 % bili su šušci, od kojih je na 0,2 %
stabala imela zabilježena, dok je bez imele bilo 0,4 %
stabala.


Podaci prikazani za cijelo područje UŠP Delnice
prosječni su podaci za dvanaest šumarija. Raščlanjivanjem
podataka po šumarijama dobiva se jasnija slika
stanja zaraze imelom (tablica 3). Zbog opsežnosti i radi
bolje preglednosti podaci za šumarije prikazani su samo
grafikonima (slike 3 - 14), odnosno histogramima
na kojima su usporedno, prema stupnjevima oštećeno-


sti stabala obične jele prikazani postoci nezaraženih i
zaraženih stabala, dok je zbog prostorne predodžbe stanje
zaraze imelom kartografski prikazano po gospodarskim
jedinicama (slika 15, tablica 3).


U šumarijama Tršće i Ravna Gora imela je prisutna
na 1,4 %, odnosno 2 % pregledanih stabala, te se može
reći daje zaraza imelom mala (slike 3 i 4). U Šumariji
Tršće 97 % zaraženih stabala obične jele oštećeno je
41-80 % (stupnjevi 2b i 3a), a u Šumariji Ravna Gora
95 % zaraženih stabala obične jele pripada stupnjevima
2b, 3a i 3b (oštećenost 41-99 %). To znači da imela
uglavnom dolazi na fiziološki već oslabljenim stablima.
Gospodarska jedinica Smrekova draga u Šumariji Tršće
jedina je od 21 pregledane gospodarske jedinice u kojoj
imela uopće nije zabilježena (tablica 3, slika 15).


Nešto veći intenzitet zaraze (slike 5 i 6) je na području
šumarija Prezid (12,1 %) i Crni Lug (15,6 %). Na
području Šumarije Prezid 98 % zaraženih stabala obične
jele nalazi se u stupnjevima 2b, 3a i 3b, dok je taj
postotak za Šumariju Crni Lug 99 %.


Između jedne četvrtine i jedne trećine pregledanih
stabala (slike 7-9) je zaraženo na području Šumarije
Fužine (25,7 %), Šumarije Lokve (26,5 %) i Šumarije
Rijeka (28,1 %). U tim je šumarijama 98 - 100 % zaraženih
stabala obične jele oštećeno 41 - 99 % (stupnjevi
2b, 3a i 3b). Od svih dvanaest šumarija najveći posto-


Tablica 3. Intenzitet zaraze stabala obične jele (Abies alba Mill.) imelom (Viscum album L. ssp. abietis (Wiesb.) Abrom.) za


UŠP Delnice, po šumarijama i po gospodarskim jedinicama.
Table 3 Intensity of infestation of silver fir trees (Abies alba Mill.) with mistletoe (Viscum album L. ssp. abietis (Wiesb.J


Abrom.) for the area of the Forest Administration Delnice, according to forest offices and management units.


Šumarija
Forest office


Zaražena stabla
Infested trees %


Gospodarska jedinica
Management unit


Zaražena stabla
Infested trees %


Crni Lug


15,6


Suha Rečina


17,7


Crni Lug


15,6


Crni Lug


13,7


Delnice


52,1


Brod na Kupi


62,4


Delnice


52,1


Delnice


41,8


Fužine


25,7


Kobiljak-Bitoraj


28,7


Fužine


25,7


Brloško


19,3


Gomirje


40,8


Potočine-Crna kosa


47,6


Gomirje


40,8


Potočine-Carapine drage


14,7


Lokve


26,5


Spićunak


26,5


Mrkopalj


34,9


Sungerski lug


34,9


Prezid


12,1


Milanov Vrh


12,1


Ravna Gora


2,0


Ravna Gora


2,0


Rijeka


28,1


Jelenje velo A i B


28,1


Skrad


49,5


Skrad-Rudač


64,2


Skrad


49,5


Cedanj


26,9


Tršće


1,4


Crni Laži


2.4


Tršće


1,4


Smrekova draga


0


Vrbovsko


63,3


Goranska Dobra


51,3


Vrbovsko


63,3


Litorić


66.6


Vrbovsko


63,3


Miletka


61,5


Vrbovsko


63,3


Cetin


69,5


Ukupno - Total


32,8


32,8



549




ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 33     <-- 33 -->        PDF

M. Idžojtić, R. Pernar, Ž. Kauzlarić, M. Abramović. D. Janković, M. Pleše: INTENZITET ZARAZE ... Šumarski list br. II 12. CXXVII {2003). 545-33^


and Skrad (49 %), whereas in the forest office Delnice a little more than a half
(52 %) of the examined trees is infested with mistletoe. The highest percentage
of infested trees was found in the forest office Vrbovsko (63 %).


In more favorable living conditions for silver fir trees mistletoe would be a
part ofbiocenosis, and its presence would not represent a special problem to
the host. According to the present state of distribution and intensity of infestation
mistletoe can be considered one of the unfavorable biotic factors for silver
fir trees.


Based on the distribution of infested and non-infested fir trees in degrees
of damage from 0 (healthy trees) to 4 (dead trees) it was noted that mistletoe
appears on physiologically weakened trees. The more mistletoe bushes there
are on a tree, the more stress there is for the host tree under its influence due
to lack of water; the tree weakens additionally under the influence of a combination
of other unfavorable factors, it becomes non-resistant to secondary
parasites and illnesses, and it can even die. The fact is important that with the
increase of infestation intensity in an area, there is the trend of mistletoe
spreading on less damaged silver fir trees, and it can be presumed that these
trees will be in a greater degree of damage in the near future.


Key words: Viscum albums, ssp. abietis (Wiesb.) Abrom., Abies alba
Mill., intensity of infestation, degree of damage, Croatian Forests Co. Ltd.,
Forest Administration Delnice


559




ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 32     <-- 32 -->        PDF

M. Idžojtić, R. Pernar, 2. Kauzlarić, M. Abramović, D. Janković, M. Pleše: INTENZITET ZARAZE ... Šumarski liši br. II- 12, CXXV1I (2003). 545-559


Prpić, B., Z. Seletković & P. Jurjević 2001: Zuber, R. 1983: Forstschutz. In: Wald- und Forst-
Sušenje jele i promjene "kemijske klime". U: Wirtschaft in Graubünden. Ründnerwald, Bei-


Prpić, B. (ur.): Obična jela (Abies alba Mill.) u heft 12: 115.


Hrvatskoj. Akademija šumarskih znanosti, Hrvatske
šume, Zagreb. 299-307 pp.


Summary: Mistletoes are epiphytic angiosperms living as semi-parasites
on trees and shrubs. Viscum album L. is an evergreen, dioecious species, with
opposite forky branching, white, sticky fruits of the Viscaceae family. This
species has three subspecies, which can be most easily differentiated according
to their hosts.


The subspecies Viscum album L. ssp. abietis (Wiesb.) Abrom. appears in
Croatia only on silver fir trees (Abies alba Mill), on which it is a parasite in
natural forests. The greatest role in the dissemination of mistletoe fruits have
birds, especially the mistletoe thrush (Turdus viscivorus L.).


So far there has been no systematic research on mistletoes in Croatia, and
consequently, no systematic research of mistletoe on fir trees. This paper
presents the results of a several-year research of the intensity of mistletoe
infestation on silver fir trees in natural stands of silver firs in areas managed
by Hrvatske šume (Croatian Forests) Co. Ltd., Forest Administration Delnice.
The research of mistletoe infestation was carried out along with the evaluation
of fir-tree damage during 5 years, from 1998-2002. Silver fir trees were
examined from upper tree layer, whose crowns were clearly visible. For the
examined trees it was recorded whether they were infested with mistletoe,
whereas the degree of damage, i.e. the percentage of fallen needles and
change of their color were evaluated according to the ICP-Forests method.


On the area of 12 forest offices 21 management units were examined, 492
forest compartments in which the percentage of fir trees is higher than 50 %,
including 68,256 trees in total.


The mapping was carried out on the basis of digitalized borders of management
units and the research results. In the computer application ArcView
3.3 a layer was introduced in which the spatial distribution of mistletoe infestation
on silver fir trees was presented based on management units.


The obtained results show that the presence of mistletoe on silver fir trees is
considerable. On the whole area of the Forest Administration Delnice almost a
third of the examined silver fir trees was infested with mistletoe (32.8 %). The
intensity of infestation is relatively small in the degrees of damage of silver fir
trees from 0 to 2a (degree of damage 0-40%) and amounts to 1.5% of all examined
trees. The highest number of trees, 18 % of all the examined ones, is
damaged from 41 - 60 % (degree of damage 2b). Most of the non-infested trees
has this degree of damage, 41 %. The intensity of infestation of the 3a degree is
9 %> (degree of damage of silver fir trees 61 - 80 %>), and in the 3b degree it
amounts to 4 % (degree of damage 81 - 99 %>). In the 3a and 3b degrees of damage
there are more infested than non-infested silver fir trees. Of all the examined
trees 0.63 % were dead trees (0.19% infested with mistletoe).


The intensity of mistletoe infestation varies considerably from forest office
to forest office. In 12 forest offices the slightest infestation intensity is in the
forest office Tršće (1.4 %) and Ravna Gora (2 %). These are followed by the
forest offices Prezid (12 %) and Crni Lug (16 %>). Between one fourth and one
third of the examined trees is infested on the area of the forest offices Fužine
(26 %), Lokve (26 %) and Rijeka (28 %>). Between one third and a half of the
examined trees was found in the forest office Mrkopalj (35 %) Gomirje (41 %)


558




ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 31     <-- 31 -->        PDF

M. Idžojtić, R. Pernar, Ž. Kauzlarić, M. Abramović, D. Janković, M. Pleše: INTENZITET ZARAZE


Šumarski list br. 11-12, CXXVI1 (2003), 545-559


smanjena. Također je važno uočiti da se s povećanjem
intenziteta zaraze imelom na nekom području ona sve
više širi na vitalnija, odnosno manje oštećena stabla
obične jele, a za ta stabla može se pretpostaviti da su
fiziološki oslabljela i da će se u bližoj budućnosti naći
u višem stupnju oštećenosti.


Rezultati u ovome radu prikazani su na razini UŠP
Delnice i na razini šumarija, dok je kartografski prikaz


Na području UŠP Delnice od 68.256 pregledanih stabala
obične jele (Abies alba Mill.), imelom (Viscum
album L. ssp. abietis (Wiesb.) Abrom.) je zaraženo 32,8
%, odnosno gotovo trećina stabala. Intenzitet zaraze
relativno je malen u stupnjevima oštećenosti stabala
obične jele od 0 do 2a (oštećenost 0-40 %) i iznosi 1,5
% svih pregledanih stabala. Najviše zaraženih stabala,
18 % od svih pregledanih, oštećeno je 41-60 % (stupanj
2b). U tome se stupnju nalazi i najviše nezaraže-
nih stabala, 41 % od svih pregledanih. Intenzitet zaraze
u stupnju 3a je 9 % (oštećenost stabala jele 61-80 %),
a u stupnju 3b iznosi 4 % (oštećenost 81-99 %). U
stupnjevima 3a i 3b nalazi se više zaraženih nego neza-
raženih stabala obične jele.


Intenzitet zaraze imelom bitno se razlikuje po šumarijama.
Od dvanaest šumarija najmanji je intenzitet zaraze
u šumarijama Tršće (1,4 %) i Ravna Gora (2 %).
Zatim slijede šumarije Prezid (12 %) i Crni Lug (16 %).
Između jedne četvrtine i jedne trećine pregledanih sta-


Barandun, H. 1983: Weisstannensterben. In: Wald-
und Forstwirtschaft in Graubünden. Ründner-
wald, Beiheft 12: 120.


Barney, C. W., F. G. Hawksworth & B. W.
Geils 1998: Hosts of Viscum album. Eur. J.
For. Path. 28: 187-208.


Cramp, S. (ed.) 1988: The Birds of the Western Pa-
leoarctic. Vol. V, 1063 pp.


Cramp, S. & C. M. Perrins (eds.) 1994: The Birds
of the Western Paleoarctic. Vol. VIII, 899 pp.


Ehleringer, J. R., C. S. Cook & L. L. Tieszen
1986: Comparative water use and nitrogen relationships
in a mistletoe and its host. Oecologia
(Berlin) 68: 279-284.


Fisher, J. T. 1983: Water relations of mistletoes and
their hosts. In: Calder, M. & P. Bernhardt (eds.):
The Biology of Mistletoes. Academic Press,
Sydney 161-184 pp.


Glavaš, M. 2001: Štetni biotski čimbenici jele, integralna
zaštita i lovstvo. U: Prpić, B. (ur.): Obič-


napravljen prema gospodarskim jedinicama. Da bi se
dobile vrlo važne informacije o ekološkom odnosu
obične jele i imele u različitim stanišnim uvjetima, potrebno
je obradu podataka detaljizirati i rezultate prikazati
na razini odjela i odsjeka, što uvjetuje nastavak istraživanja.


bala je zaraženo na području šumarija Fužine (26 %),
Lokve (26 %) i Rijeka (28 %). Između jedne trećine i
jedne polovice zaraženih pregledanih stabala imaju šumarije
Mrkopalj (35 %), Gomirje (41 %) i Skrad (49 %),
dok je u Šumariji Delnice nešto više od polovice (52 %)
pregledanih stabala zaraženo imelom. Najveći postotak
zaraženih stabala ima Šumarija Vrbovsko (63 %).


Prema distribuciji zaraženih i nezaraženih stabala
obične jele u stupnjevima oštećenosti od 0 (zdrava stabla)
- 4 (šušci) vidljivo je da imela dolazi na fiziološki
oslabljenim stablima. Stoje više grmova imele na stablu,
biljka domaćin se njenim djelovanjem nalazi pod
sve većim stresom zbog nedostatka vode, te u kombinaciji
s drugim nepovoljnim čimbenicima dodatno slabi,
pogodna je za napad sekundarnih štetnika i bolesti,
a može slijediti i njeno propadanje. Važna je činjenica
da s povećanjem intenziteta zaraze na nekom području,
postoji trend širenja imele na manje oštećena stabla
obične jele.


na jela [Abies alba Mill.) u Hrvatskoj. Akademija
šumarskih znanosti, Hrvatske šume, Zagreb.
575-576 pp.


Hegi, G. 1981: Illustrierte Flora von Mitteleuropa,
Band III, Teil 1. Verlag Paul Parey, Berlin, Hamburg,
504 pp.


Heinzel, H., R. Fitter & J. Parslow 1999: Ptice
Hrvatske i Europe: sa sjevernom Afrikom i
Srednjim Istokom. Hrvatsko ornitološko društvo,
Zagreb, 384 pp.


Hofstetter, M. 1988: Über die Verbreitung der
Mistel in der Schweiz. Schweiz. Z. Forstwes.


139 (2): 97-127.


Klepac, D. 1955: Utjecaj imele na prirast jelovih
šuma. Šum. list 79: 231-243.


Kralj, J. 1997: Ornitofauna Hrvatske tijekom posljednjih
dvjesto godina. Larus 46: 1-112.


Lamont, B. 1983: Mineral nutrition of mistletoes. In:
Calder, M. & P. Bernhardt (eds.): The Biology of
Mistletoes. Academic Press, Sydney. 185-204 pp.


5. ZAKLJUČCI - Conclusions


6. LITERATURA - References


557




ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 30     <-- 30 -->        PDF

M. Idžojtić, R. Pernar. Z. Kauzlarić, M. Abramović. D. Janković, M. Pleše: INTENZITET ZARAZE .


Šumarski list br. 11-12. CXXVI1 (2003), 545-559


Gospodarske jedinice - imela (%)


Sflosko -19
Srodna Kupi-62
Carapine Drage 15
Cedanj 27
Cetin- 70
Crni Laži - 2
Crni Lug -14
Delnice- 42
Goranska Dobra- 51
Jelenje Velo- 28


|Kobiijak-Bitoraj- 29
| Litoric 67
j Milanov vrh-12
j Miletka - 62
Potocine-C. Kosa 48
j Ravna Gora- 2
| Skrad-Rudac - 64


HSmrekova draga- 0
Spicunak- 27
BSuhaRecina- 18
Sungerskilug- 35


Slika 15. Kartografski prikaz intenziteta zaraze obične jele imelom, po gospodarskim jedinicama.


Figure 15 The map of the intensity- of mistletoe infestation on silver fir trees, according to management units.


4. RASPRAVA - Discussion


Dobiveni rezultati pokazuju da je imela značajno
prisutna na običnoj jeli u istraživanom području, jer je
trećina svih pregledanih stabala zaražena. Iako do sada
intenzitet zaraze obične jele imelom u Hrvatskoj nije
istraživan, iskustvo naših šumara potvrđuje daje ona u
ekspanziji što traje nekoliko zadnjih desetljeća.


O problemu značajnog širenja imele na običnoj jeli
u 70-im i 80-im godinama XX stoljeća izvješteno je u
Švicarskoj (Barandun, 1983; Zuber, 1983). Zaraza
imelom bila je posebice izražena u područjima s nepovoljnim
stanišnim uvjetima, od kojih je posebno naglašena
suša, te onečišćenost zraka kemikalijama i prašinom.
Jelova stabla gornje etaže čija je vitalnost
oslabljena zbog nepovoljnih životnih uvjeta bila su
pogodna za zarazu imelom. U sjevernoj, srednjoj i istočnoj
Švicarskoj postoji velika podudarnost ošteće-
nosti šuma obične jele i rasprostranjenosti imele, odnosno
na područjima s većim stupnjem oštećenosti
veći je intenzitet zaraze imelom (Hofs tetter, 1988).
Naglašeno je da bi u budućnosti trebalo imeli posvetiti
veću pozornost kao bioindikatoru umiranja šuma obične
jele i da je jedna od mogućnosti praćenje imele pomoću
ICK aerosnimaka. Usporedba se svakako može
napraviti s istraživanim područjem, odnosno područ


jem Gorskog kotara, koje je osobito izloženo imisijama
štetnih tvari (S02, NOx, 03, teške kovine i dr.). Obična
jela naša je najugroženija vrsta drveća, a njeno je sušenje
posljedica sinergističkog djelovanja nepovoljnih
abiotskih i biotskih utjecaja, posebno klimatskih i antropogenih
(Prpić et al., 2001). U povoljnijim bi životnim
uvjetima za običnu jelu imela bila jedan od sastavnih
dijelova biocenoze, čija prisutnost ne bi predstavljala
poseban problem za domaćina. Prema sadašnjem
stanju rasprostranjenosti i intenzitetu zaraze imelu
trebamo promatrati kao jedan u nizu nepovoljnih
biotskih čimbenika za običnu jelu. Kako je vidljivo iz
rezultata istraživanja, imela dolazi na fiziološki oslabljenim
stablima. Često se na takvim stablima imela
proširi u velikom broju (na oborenim stablima u Šumariji
Skrad izbrojeno je preko 200 grmova imele najednom
stablu). Ona dodatno iscrpljuje domaćina svojom
neracionalnom potrošnjom vode (Fisher, 1983; La-
mont, 1983; Ehleringer et al, 1986), pridonosi
daljnjem slabljenju vitalnosti i ubrzanom sušenju, pra-
ćenom jakim napadom sekundarnih štetnika i bolesti.
Jačina stresa zbog nedostatka vode kod biljke domaćina
ovisi o vremenu trajanja i intenzitetu napada imele,
a veća je u područjima gdje je vitalnost domaćina već


556




ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 29     <-- 29 -->        PDF

M. Idžojlić, R. Pcrnar, Z. Kauzlarić, M. Abramović, D. Janković, M. Pleše: INTENZITET ZARAZE ...


Šumarski list br. 11-12, CXXVII (2003), 545-559


Iz slike 15 vidljivo je daje intenzitet zaraze obične središnjem dijelu UŠP Delnice, dok je najmanja zaraza
jele imelom najveći u sjeveroistočnom i istočnom, te u u sjeverozapadnom i jugoistočnom području.


35


30
25
20
15
10
5
0


D bez imele


without mistletoe


s imelom
with mistletoe


2a


2b


3 a


3 b


Stupanj oštećenosti - Degree of damage


Slika 13. Postotak nezaraženih i zaraženih stabala obične jele imelom na području Šumarije


Delnice, prema stupnju oštećenosti stabala od 0 - 4.
Figure 13 Percentage of non-infested and infested silver fir trees with mistletoe for the Forest Office


Delnice, according to the degree of damage from 0 - 4.


40
35


30
25
20
15
10
5
0


D bez imele


without mistletoe


s imelom
with mistletoe


D bez imele


without mistletoe


s imelom
with mistletoe


D bez imele


without mistletoe


s imelom
with mistletoe


D bez imele


without mistletoe


s imelom
with mistletoe


=1



=1


1


1 ´ 1 1



=1


J _



2a


2b


3a


3 b


Stupanj oštećenosti - Degree of damage


Slika 14. Postotak nezaraženih i zaraženih stabala obične jele imelom na području Šumarije


Vrbovsko, prema stupnju oštećenosti stabala od 0 - 4.
Figure 14 Percentage of non-infested and infested silver fir trees with mistletoe for the Forest Office


Vrbovsko, according to the degree of damage from 0-4.


555




ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 28     <-- 28 -->        PDF

M. Idžojtić. R. Pernar, Ž. Kauzlarić, M. Abramović, D. Janković, M. Pleše: INTENZITET ZARAZE


Šumarski list br. 11-12, CXXVII (2003), 545-559


također potvrđuje da je imela uglavnom prisutna na da se povećanjem intenziteta zaraze ona širi na sve
fiziološki već oslabljenim stablima, no vidljiv je i trend zdravija stabla.


35
30
25
20
15
10
5
0


D bez imele


without mistletoe


s imelom
with mistletoe


D bez imele


without mistletoe


s imelom
with mistletoe


D bez imele


without mistletoe


s imelom
with mistletoe


_



1



1 .


|_



— r-





2a


2b


3 a


3b


Stupanj oštećenosti - Degree of damage


Slika 11. Postotak nezaraženih i zaraženih stabala obične jele imelom na području Šumarije


Gomirje, prema stupnju oštećenosti stabala od 0 - 4.
Figure 11 Percentage oj non-infested and infested silver fir trees with mistletoe for the Forest Office


Gomirje, according to the degree of damage from 0-4.


35


´30


25


20


15


10


5


0


D bez imele


without mistletoe


s imelom
with mistletoe


I .


2a


2b


3 a


3b


Stupanj oštećenosti - Degree of damage


Slika 12. Postotak nezaraženih i zaraženih stabala obične jele imelom na području Šumarije Skrad,


prema stupnju oštećenosti stabala od 0 - 4.
Figure 12 Percentage of non-infested and infested silver fir trees with mistletoe for the Forest Office


Skrad, according to the degree of damage from 0 - 4.


554




ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 27     <-- 27 -->        PDF

VI. Id/i)|lic. R. I´cniar. Z. Kauzlane. M. Abramovie. I). Jankovie. VI. Pleše: INTENZITET ZARAZE


Šumarski list br. 11-12, CXXVII (2003), 545-559


bala, dok je u ostalim stupnjevima veći postotak stabala
obične jele s imelom. Tako je već u stupnju 2b, u
kojemu se nalazi najveći postotak svih pregledanih
stabala (52,4 %), gotovo dvostruko više zaraženih


(34,1 %) nego nezaraženih (18,3 %) stabala. U stupnjevima
3a i 3b taje razlika znatno veća, te je od svih pregledanih
stabala 2,7 % nezaraženih i 25, 4 % zaraženih
stabala obične jele (oštećenost 61-99 %). Time se


50
45
40
35
30
25
20
15


bez imele


without mistletoe


s imelom
with mistletoe


Ehl


2a


2b


3 a


3 b


Stupanj oštećenosti - Degree of damage


Slika 9. Postotak nezaraženih i zaraženih stabala obične jele imelom na području Šumarije Rijeka,


prema stupnju oštećenosti stabala od 0 - 4.
Figure 9 Percentage of non-infested and infested silver fir trees with mistletoe for the Forest Office


Rijeka, according to the degree of damage from 0- 4.


50
45
40
35
30
25
20
15
10
5
0


D bez imele


without mistletoe


s imelom
with mistletoe


D bez imele


without mistletoe


s imelom
with mistletoe


D bez imele


without mistletoe


s imelom
with mistletoe


D bez imele


without mistletoe


s imelom
with mistletoe



1 .


1 1


_ n


Hi


i i



2a


2b


3 a


3 b


Stupanj oštećenosti - Degree of damage


Slika 10. Postotak nezaraženih i zaraženih stabala obične jele imelom na području Šumarije


Mrkopalj, prema stupnju oštećenosti stabala od 0 - 4.
Figure 10 Percentage of non-infested and infested silver fir trees with mistletoe for the Forest Office


Mrkopalj, according to the degree of damage from 0 - 4.


553




ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 26     <-- 26 -->        PDF

M. Idžojlic, R. Pemar, Z. Kauzlarić. M. Abramović, D. Janković. M. Pleše: INTENZITET ZARAZE


Šumarski list br. 11- 12, CXXVII (2003). 545-559


stabala (tablica 3, slika 15). Razlika u zarazi imelom također
je velika u dvjema gospodarskim jedinicama u
Šumariji Gomirje (GJ Potočine - Crna kosa 47,6 %; GJ
Potočine - Carapine drage 14,7 % zaraženih stabala).


Najveći postotak zaraženih stabala od svih šumarija,
63,3 % pregledanih stabala, utvrđenje na području
Šumarije Vrbovsko. Iz slike 14 vidljivo je daje za stupnjeve
oštećenosti 0 - 2a veći postotak nezaraženih sta-


50


45
40
35
30
25
20
15
10
5
0


1


bez imele
without mistletoe


L->


bez imele
without mistletoe


1


s imelom
with mistletoe


s imelom
with mistletoe



i-


1


, n


i-


r


^_



2a


2b


2i a


3 b


Stupanj oštećenosti - Degree of damage


Slika 7. Postotak nezaraženih i zaraženih stabala obične jeic imelom na području Šumarije Fužinc,


prema stupnju oštećenosti stabala od 0 - 4.
Figure 7 Percentage of non-infested and infested silver fir trees with mistletoe for the Forest Office


Fužine, according to the degree of damage from 0 - 4.


50


45
40
35
30
25
20
15
10
5
0


D bez imele


without mistletoe


s imelom
with mistletoe


V\P^


2a


2b


3 a


3 b


Stupanj oštećenosti - Degree of damage


Slika 8. Postotak nezaraženih i zaraženih stabala obične jele imelom na području Šumarije Lokve,


prema stupnju oštećenosti stabala od 0 - 4.
Figure 8 Percentage of non-infested and infested silver fir trees with mistletoe for the Forest Office


Lokve, according to the degree of damage from 0 - 4.


552




ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 25     <-- 25 -->        PDF

M. Idžojtić. R. Pernar, Ž. Kauzlarić, M. Abramović, D. Janković, M. Pleše: INTENZITET ZARAZE


Šumarski list br. 11-12, CXXVI1 (2003), 545-559


većan postotak zaraženih stabala u stupnju 2a (ošteće-
nost 26 - 40 %), odnosno imela je prisutna na zdravijim
stablima. U Šumariji Skrad ta je granica još više
pomaknuta, te su zaražena i stabla u stupnju 1 (ošteće-
nost 11 - 25 %), ali i mali postotak potpuno zdravih
stabala (stupanj 0). Za Skrad je značajno daje u stupnju


2b, u kojemu je najveći postotak stabala obične jele,
više zaraženih nego nezaraženih stabala (slika 12), stoje
slučaj još jedino kod Šumarije Vrbovsko. Treba naglasiti
da je za Šumariju Skrad bitno različita slika zaraze
imelom u GJ Skrad-Rudač, u kojoj je zaraženo 64,2 %
pregledanih stabala i u GJ Čedanj, sa 26,9 % zaraženih


70
60
50
40
30
20
10


D bez imele


without mistletoe


s imelom
with mistletoe


D bez imele


without mistletoe


s imelom
with mistletoe


D bez imele


without mistletoe


s imelom
with mistletoe


1 ´



kn..



2a


2b


3 a


3 b


Stupanj oštećenosti - Degree of damage


Slika 5. Postotak nezaraženih i zaraženih stabala obične jele imelom na području Šumarije Prezid,


prema stupnju oštećenosti stabala od 0 - 4.
Figure 5 Percentage of non-infested and infested silver fir trees with mistletoe for the Forest Office


Prezid, according to the degree of damage from 0- 4.


%


70
60


50
40
30
20
10
0


D bez imele


without mistletoe


s imelom
with mistletoe


-


D bez imele


without mistletoe


s imelom
with mistletoe


-


D bez imele


without mistletoe


s imelom
with mistletoe


-


1


I


>~.



2a


2b


3 a


3b


Stupanj oštećenosti - Degree of damage


Slika 6. Postotak nezaraženih i zaraženih stabala obične jele imelom na području Šumarije Crni Lug,


prema stupnju oštećenosti stabala od 0 - 4.
Figure 6 Percentage of non-infested and infested silver fir trees with mistletoe for the Forest Office


Crni Lug, according to the degree of damage from 0- 4.


551




ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 24     <-- 24 -->        PDF

M. Idžgjtić, R. Pernar. Ž. Kauzlarić, M. Abramović, D. Janković, M. Pleše: INTENZITET ZARAZE


Šumarski list br. 11 12. CXXVII (2003), 545-559


tak zaraženih stabala obične jele je u stupnju 3a samo
za šumarije Fužine i Rijeka, dok je maksimum za sve
ostale šumarije u stupnju 2b.


Između jedne trećine ijedne polovice zaraženih pregledanih
stabala imaju Šumarija Mrkopalj (34,9 %), Šumarija
Gomirje (40,8 %) i Šumarija Skrad (49,5 %), dok


je u Šumariji Delnice nešto više od polovice (52,1 %)
pregledanih stabala zaraženo imelom (slike 10 - 13).
Za Šumariju Mrkopalj 99 % zaraženih stabala oštećeno
je od 41 - 99 % (stupnjevi 2b, 3a i 3b). Za šumarije Gomirje,
Skrad i Delnice taj je postotak između 92 i 93 %,
a može se uočiti daje u odnosu na ostale šumarije po-


60
50
40
% 30
20
10


D bez imele


without mistletoe


s imelom
with mistletoe


D bez imele


without mistletoe


s imelom
with mistletoe


D bez imele


without mistletoe


s imelom
with mistletoe


~™ r-


i



2a


2 b


3a


3 b


Stupanj oštećenosti - Degree of damage


Slika 3. Postotak nezaraženih i zaraženih stabala obične jele imelom na području Šumarije Tršće,


prema stupnju oštećenosti stabala od 0 - 4.
Figure 3 Percentage of non-infested and infested silver fir trees with mistletoe for the Forest Office


Tršće, according to the degree of damage from 0-4.


70
60
50


40
30


20
10


D bez imele


without mistletoe


s imelom
with mistletoe


D bez imele


without mistletoe


s imelom
with mistletoe


D bez imele


without mistletoe


s imelom
with mistletoe


1 1


1



2a


2b


3 a


3 b


Stupanj oštećenosti - Degree of damage


Slika 4. Postotak nezaraženih i zaraženih stabala obične jele imelom na području Šumarije Ravna


Gora, prema stupnju oštećenosti stabala od 0 - 4.
Figure 4 Percentage of non-infested and infested silver fir trees with mistletoe for the Forest Office


Ravna Gora, according to the degree of damage from 0 - 4.


550




ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 21     <-- 21 -->        PDF

M. Idžojtić, R. Pernar, Ž. Kauzlarić, M. Abramović. D. Janković, M. Pleše: INTENZITET ZARAZE


Šumarski list br. 11-12, CXXVII (2003), 543-559


pješno obavljena inokulacija (Barney et al., 1998).
Vrste na kojima ova podvrsta imele dolazi na području
svoga prirodnog rasprostranjeni a (juzna x jugoistočna
Europa, Kavkaz i Mala Azija) su: Abies alba Mill., A.
borisii-regis Mattf.,/L cephalonica Loudon, A. cilicica
(Antoine et Kotschy) Carriere, A. nordmanniana (Steven)
Spach i A. pinsapo Boiss. Vrste na kojima je zabilježena
izvan svoga prirodnog areala su: Abies conco-
lor (Gordon et Glend.) Lindl. ex Hildebr. i Larix
kaempferi (Lamb.) Carriere. Vrste koje su uspješno
zaražene inokulacijom su: Acer rubrum L., A. sacchar-
inum Marshall, Abies amabilis (Douglas ex Loudon)
Douglas ex J. Forbes, A. balsamea (L.) Mill., A. firma
Siebold et Zucc., A. fraseri (Pursh) Poir., A. grandis
(Douglas ex D. Don) Lindl., A. homolepis Siebold et
Zucc, A. lasiocarpa (Hook.) Nutt. i Salix caprea L.


U Hrvatskoj V. album ssp. abietis dolazi samo na
običnoj jeli (Abies alba Mill.), na kojoj je štetnik u pri


rodnim šumama (slika 1). Glavni biotski čimbenici
koji značajno ugrožavaju običnu jelu su kukci i gljive
(Glavaš, 2001), a imela kao poluparazit fiziološki
oslabi stablo i predisponira ga za napad štetnika i bolesti,
pa se šteta povećava. Na introduciranim vrstama
jela u našim parkovima, arboretumima i botaničkim vrtovima
ova imela nije zabilježena.


Do sada u Hrvatskoj nije bilo sustavnog istraživanja
imela, pa tako niti imele na običnoj jeli. U jednom od
rijetkih radova o imeli na običnoj jeli u Gorskom kotaru
Kiep ac (1955) je u Belevinama istražio njen utjecaj
na prirast jelovih šuma i zaključio da jelova stabla
zaražena imelom prirašćuju 19 % manje nego nezara-
žena stabla. Također je već tada uočen problem širenja
imele u našim šumama.


U ovome su radu prikazani rezultati višegodišnjeg
praćenja zaraze obične jele imelom na području dvanaest
šumarija Uprave šuma podružnice Delnice.


2. METODE I PODRUČJE ISTRAŽIVANA - Research Methods and Area


Intenzitet zaraze imelom istražen je u prirodnim sas-
tojinama obične jele na području kojim gospodare Hrvatske
šume d.o.o., Uprava šuma podružnica Delnice,
šumarije: Crni Lug, Delnice, Fužine, Gomirje, Lokve,


Mrkopalj, Prezid, Ravna Gora, Rijeka, Skrad, Tršće i
Vrbovsko. Pregled zaraze imelom rađen je paralelno s
procjenom oštećenosti stabala obične jele, u razdoblju
od pet godina (1998. - 2002.), a obavili su ga djelatnici


Tablica 1. Šumarije i gospodarske jedinice u kojima je rađeno istraživanje, s brojem prej.


stabala.
Table 1 Forest offices and management units in which the research was carried out,


partments and trees.


ledanih odjela i brojem pregledanih
with the number of examined com-


Šumarija
Forest office


Gospodarska jedinica
Management unit


Broj pregledanih odjela
Number of examined compartments


Broj pregledanih stabala
Number of examined trees


Crni Lug


Suha Rečina


12


2773


Crni Lug


Crni Lug


28


3026


Delnice


Brod na Kupi


26


4947


Delnice


Delnice


46


4988


Fužine


Kobiljak-Bitoraj


28


6169


Fužine


Brloško


27


2909


Gomirje


Potočine-Crna kosa


24


2676


Gomirje


Potočine-Carapine drage


9


702


Lokve


Spićunak


21


4204


Mrkopalj


Sungerski lug


24


2735


Prezid


Milanov Vrh


31


2700


Ravna Gora


Ravna Gora


34


3664


Rijeka


Jelenje velo A i B


17


3664


Skrad


Skrad-Rudač


39


4966


Skrad


Cedanj


17


3219


Tršće


Crni Laži


21


4141


Tršće


Smrekova draga


19


2959


Vrbovsko


Goranska Dobra


12


1182


Vrbovsko


Litorić


29


3282


Vrbovsko


Miletka


17


2208


Vrbovsko


Cetin


11


1142


Ukupno
Total


492


68256



547




ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 19     <-- 19 -->        PDF

I


IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 11-12, CXXV1I (2003), 545-559


UDK 630* 442 + 582 (001)


INTENZITET ZARAZE OBIČNE JELE (Abies alba Mill.) IMELOM


(Viscum album L. ssp. abietis (Wiesb.) Abrom.) NA PODRUČJU


UPRAVE ŠUMA PODRUŽNICE DELNICE*


INTENSITY OF INFESTATION OF SILVER FIR (Abies alba Mill.) WITH MISTLETOE


{Viscum album L. ssp. abietis (Wiesb.) Abrom.) ON THE AREA OF THE


FOREST ADMINISTRATION DELNICE


Marilena IDŽOJTIĆ, Renata PERNAR1, Željko KAUZLARIĆ2, Marijan ABRAMOVIĆ2,
Dušanka JANKOVIĆ2 & Matija PLEŠE2


SAŽETAK: U radu su prikazani rezultati praćenja intenziteta zaraze obične
jele imelom u prirodnim sastojinama obične jele na području kojim gospodare
Hrvatske šume d.o.o., Uprava šuma podružnica Delnice. Pregled zaraze
imelom rađen je paralelno s procjenom oštećenosti stabala obične jele, u razdoblju
od pet godina, 1998. - 2002. godine. Na području 12 šumarija pregledana
je 21 gospodarska jedinica, 492 odjela u kojima je udio jele veći od
50 % i ukupno 68.256 stabala. Kartiranje je rađeno na osnovi digitilaziranih
granica gospodarskih jedinica i rezultata istraživanja.


Dobiveni rezultati pokazuju daje imela značajno prisutna na običnoj jeli.
Za cijelo područje UŠP Delnice imelom je zaražena gotovo trećina pregledanih
stabala (32,8 %). Intenzitet zaraze relativno je malen u stupnjevima
oštećenosti stabala obične jele od 0 do 2a (oštećenost 0-40%) i iznosi 1,5 %
svih pregledanih stabala. U stupnju 2b (oštećenost 41 - 60 %) najviše je zaraženih
stabala, 18 % od svih pregledanih. Intenzitet zaraze u stupnju 3a je 9 %
od svih pregledanih stabala (oštećenost stabala jele 61 - 80 %), a u stupnju
3b iznosi 4 % (oštećenost 81 - 99 %). U stupnjevima 3a i 3b nalazi se više zaraženih
nego nezaraženih stabala obične jele. Od svih pregledanih stabala
0,63 % bili su šušci (0,19 % zaraženih imelom).


Intenzitet zaraze imelom bitno se razlikuje po šumarijama. Od dvanaest šumarija
najmanji je intenzitet zaraze u šumarijama Tršće (1,4 %) i Ravna Gora
(2 %). Zatim slijede šumarije Prezid (12 %) i Crni Lug (16 %). Između jedne
četvrtine ijedne trećine pregledanih stabala je zaraženo na području šumarija
Fužine (26 %), Lokve (26 %) i Rijeka (28 %). Između jedne trećine i jedne polovice
zaraženih pregledanih stabala imaju šumarije Mrkopalj (35 %), Gomirje
(41 %) i Skrad (49 %), dok je u Šumariji Delnice nešto više od polovice (52 %)
pregledanih stabala zaraženo imelom. Najveći postotak zaraženih stabala ima
Šumarija Vrbovsko (63 %).


U povoljnijim bi životnim uvjetima za običnu jelu imela bila jedan od sastavnih
dijelova biocenoze, čija prisutnost ne bi predstavljala poseban prob-


1 Doc. dr. sc. Marilena Idžojtić, doc. dr. sc. Renata Pernar, Šumarski fakultet Sveučilišta u
Zagrebu; marilena.idzojtic@post.hinet.hr


2 Željko Kauzlarić, dipl. ing.; Marijan Abramović, dipl. ing.; Dušanka Janković, dipl. ing;
Matija Pleše, dipl. ing.; Hrvatske šume d.o.o., Uprava šuma podružnica Delnice, Odjel za
ekologiju


Rad je izrađen u okviru projekta Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske pod
naslovom "Imele u Hrvatskoj - biologija, ekologija, rasprostranjenost i vrste domaćini"




ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 22     <-- 22 -->        PDF

M. Idžojtić, R. Pernar, Ž. Kauzlarić. M. Abramović, D. Janković, M. Pleše: INTENZITET ZARAZE ...


Šumarski list br. 11 12, CXXVII (2003), 545-559


Odjela za ekologiju šuma, UŠP Delnice. Pregledana su
stabla obične jele iz gornje etaže čija je krošnja bila jasno
vidljiva. Pregled je rađen dalekozorom te je bilježeno
je li imela prisutna u krošnji ili nije. Prema metodi ICP-
Forests za pregledana stabla ocijenjena je oštećenost,
odnosno postotak osutosti i promjena boje iglica.


Na području 12 šumarija pregledana je 21 gospodarska
jedinica, 492 odjela u kojima je udio jele veći
od 50 % i ukupno 68.256 stabala (tablica 1).


Kartiranje je rađeno na osnovi digitilaziranih granica
gospodarskih jedinica i rezultata istraživanja. U programu
Arc View 3.3 napravljen je sloj u kojem je prikazana
prostorna raspodjela intenziteta zaraze stabala
obične jele imelom prema gospodarskim jedinicama.


3. REZULTATI ISTRAŽIVANJA - Research Results


Za cijelo područje UŠP Delnice od pregledanih
.256 stabala imelom je zaraženo 22.385, stoje gotovo


trećina (32,8 %). Prema stupnju oštećenosti stabala jele
(tablica 2 i slika 2) imela dolazi na stablima od stupnja 0


Tablica 2. Intenzitet zaraze imelom (Viscum album L. ssp. abietis (Wiesb.) Abrom.) prema stupnjevima oštećenosti stabala
obične jele (Abies alba Mill), za UŠP Delnice.


Table 2 Intensity of infestation with mistletoe (Viscum album L. ssp. abietis (Wiesb.) Abrom.) based on the degrees of damage
on silver fir trees (Abies alba Mill.), for the Forest Administration Delnice.


Stupanj oštećenosti
Degree of damage


Stabla s imelom
Trees with mistletoe


Stabla bez imele
Trees without mistletoe


Pregledana stabla
Examined trees


Stupanj oštećenosti
Degree of damage


No.


%


No.


%


No.


%


0


7


0,01


848


1,24


855


1,25


1


92


0,14


2905


4,26


2997


4,39


2a


912


1,34


7223


10,58


8135


11,92


2b


12134


17,78


28350


41,53


40484


59,31


3a


6473


9,48


5280


7,74


11753


17,22


3b


2637


3,86


969


1,42


3606


5.28


4


130


0,19


296


0,43


426


0,63


Ukupno - Total


22385


32,80


45871


67,20


68256


100



45
40
35
30
25
20
15
10
5
0


D bez imele


without mistletoe


s imelom
with mistletoe


D bez imele


without mistletoe


s imelom
with mistletoe


D bez imele


without mistletoe


s imelom
with mistletoe


D bez imele


without mistletoe


s imelom
with mistletoe



1


h


1


h


1


^^m



2a


2b


3 a


3 b


Stupanj oštećenosti - Degree of damage


Slika2. Postotak nezaraženih i zaraženih stabala obične jele (Abies alba Mill.) imelom (Viscum
album L. ssp. abietis (Wiesb.) Abrom.) na području UŠP Delnice, prema stupnju oštećenosti
stabala od 0 (zdrava stabla) - 4 (šušci).


Figure 2 Percentage of infested and non-infested silver fir trees (Abies alba Mill.) with mistletoe
^Viscum album L. ssp. abietis (Wiesb.) Abrom.) for the area of the Forest Administration
Delnice, according to the degree of damage from 0 (healthy trees) - 4 (dead trees).


548




ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 20     <-- 20 -->        PDF

M. [džojtić, R. Pernar. Ž. Kauzlarić, M. Abramović, D. Janković, M. Pleše: INTENZITET ZARAZE ...


Šumarski list br. 11-12, CXXV11 (2003), 545-559


lem za domaćina. Prema sadašnjem stanju rasprostranjenosti i intenzitetu zaraze
imelu trebamo promatrati kao jedan u nizu nepovoljnih biotskih čimbenika
za običnu jelu. Prema distribuciji zaraženih i nezaraženih stabala obične
jele u stupnjevima oštećenosti od 0 (zdrava stabla) - 4 (šušci) vidljivo je da
imela dolazi na fiziološki oslabljenim stablima. Sto je više grmova imele na
stablu, biljka domaćin se njenim djelovanjem nalazi pod sve većim stresom
zbog nedostatka vode, te u kombinaciji s drugim nepovoljnim čimbenicima
dodatno slabi, pogodna je za napad sekundarnih štetnika i bolesti, a može slijediti
i njeno propadanje. Važna je činjenica da s povećanjem intenziteta zaraze
na nekom području, postoji trend širenja imele na manje oštećena stabla
obične jele, a za ta stabla može se pretpostaviti da će se u bližoj budućnosti
naći u višem stupnju oštećenosti.


Ključne riječi: Viscum albumi, ssp. abietis (Wiesb.) Abrom., Abies
alba M/7/., intenzitet zaraze, stupanj oštećenosti, Hrvatske šume d.o.o., Uprava
šuma podružnica Delnice


1. UVOD - Introduction


Imele su epifitske kritosjemenjače (red Santalales,
porodice Viscaceae i Laranthaceae) koje žive kao po-
luparaziti na drveću i grmlju. To znači da one od biljaka
na kojima rastu uzimaju vodu s otopljenim mineralima,
a potrebnu hranu same proizvode jer su autotrof-
ne biljke. U Hrvatskoj su rasprostranjene tri vrste imela:
Viscum album L. (bijela imela), Loranthus euro-
paeus Jacq. (žuta imela, lijepak) i Arceuthobium oxyce-
dri (DC.) M. Bieb. (imelica).


Budući daje predmet ovoga rada bijela imela daje se
njen kratak prikaz.


V. album L. vazdazelena je, dvodomna vrsta, nasuprotnog,
viličastog razgranjenja, bijelih, ljepljivih plodova,
iz porodice Viscaceae. Okruglastog je habitusa,
promjera do 1 m (Hegi, 1981). Postoje tri podvrste
koje su vrlo slične prema morfološkim obilježjima, a
najbolje se mogu razlikovati prema svojim domaćinima:


V. album L. ssp. album (dolazi na listopadnim vrstama
drveća i grmlja), V album L. ssp. abietis (Wiesb.)
Abrom. (najeli) i V album L. ssp. austriacum (Wiesb.)
Volim, (na borovima).


Najveću ulogu u širenju plodova V. album L. imaju
ptice. Četrnaest je vrsta ptica u Hrvatskoj koje se potencijalno
hrane plodovima imele (Cramp, 1988;
Cramp &Perrins, 1994) i koje su njeni potencijalni
prenositelji, a najvažniji je drozd imelaš (Turdus vis-
civorus L.), koji obitava na cijelom području Hrvatske,
a u Dalmaciji je prisutan samo zimi (Kralj, 1997;
Heinzel etal, 1999).


Imele su specijalizirane vrste i dolaze samo na
određenim vrstama domaćinima. Od tri podvrste imela
najviše je specijalizirana V. album ssp. abietis, koja je
zabilježena na osamnaest vrsta, od čega je devet u prirodnim
uvjetima, a isto toliko je vrsta na kojima je us-


Slika 1. Viscum album L. ssp. abietis (Wiesb.) Abrom. na običnoj jeli (Abies alba Mill.) u Gorskom kotaru.
Figure! Viscum album L. ssp. abietis (Wiesb.) Abrom. on silver fir (Abies alba Mill.) in Gorski Kotar.


546