DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 19 <-- 19 --> PDF |
I IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 11-12, CXXV1I (2003), 545-559 UDK 630* 442 + 582 (001) INTENZITET ZARAZE OBIČNE JELE (Abies alba Mill.) IMELOM (Viscum album L. ssp. abietis (Wiesb.) Abrom.) NA PODRUČJU UPRAVE ŠUMA PODRUŽNICE DELNICE* INTENSITY OF INFESTATION OF SILVER FIR (Abies alba Mill.) WITH MISTLETOE {Viscum album L. ssp. abietis (Wiesb.) Abrom.) ON THE AREA OF THE FOREST ADMINISTRATION DELNICE Marilena IDŽOJTIĆ, Renata PERNAR1, Željko KAUZLARIĆ2, Marijan ABRAMOVIĆ2, Dušanka JANKOVIĆ2 & Matija PLEŠE2 SAŽETAK: U radu su prikazani rezultati praćenja intenziteta zaraze obične jele imelom u prirodnim sastojinama obične jele na području kojim gospodare Hrvatske šume d.o.o., Uprava šuma podružnica Delnice. Pregled zaraze imelom rađen je paralelno s procjenom oštećenosti stabala obične jele, u razdoblju od pet godina, 1998. - 2002. godine. Na području 12 šumarija pregledana je 21 gospodarska jedinica, 492 odjela u kojima je udio jele veći od 50 % i ukupno 68.256 stabala. Kartiranje je rađeno na osnovi digitilaziranih granica gospodarskih jedinica i rezultata istraživanja. Dobiveni rezultati pokazuju daje imela značajno prisutna na običnoj jeli. Za cijelo područje UŠP Delnice imelom je zaražena gotovo trećina pregledanih stabala (32,8 %). Intenzitet zaraze relativno je malen u stupnjevima oštećenosti stabala obične jele od 0 do 2a (oštećenost 0-40%) i iznosi 1,5 % svih pregledanih stabala. U stupnju 2b (oštećenost 41 - 60 %) najviše je zaraženih stabala, 18 % od svih pregledanih. Intenzitet zaraze u stupnju 3a je 9 % od svih pregledanih stabala (oštećenost stabala jele 61 - 80 %), a u stupnju 3b iznosi 4 % (oštećenost 81 - 99 %). U stupnjevima 3a i 3b nalazi se više zaraženih nego nezaraženih stabala obične jele. Od svih pregledanih stabala 0,63 % bili su šušci (0,19 % zaraženih imelom). Intenzitet zaraze imelom bitno se razlikuje po šumarijama. Od dvanaest šumarija najmanji je intenzitet zaraze u šumarijama Tršće (1,4 %) i Ravna Gora (2 %). Zatim slijede šumarije Prezid (12 %) i Crni Lug (16 %). Između jedne četvrtine ijedne trećine pregledanih stabala je zaraženo na području šumarija Fužine (26 %), Lokve (26 %) i Rijeka (28 %). Između jedne trećine i jedne polovice zaraženih pregledanih stabala imaju šumarije Mrkopalj (35 %), Gomirje (41 %) i Skrad (49 %), dok je u Šumariji Delnice nešto više od polovice (52 %) pregledanih stabala zaraženo imelom. Najveći postotak zaraženih stabala ima Šumarija Vrbovsko (63 %). U povoljnijim bi životnim uvjetima za običnu jelu imela bila jedan od sastavnih dijelova biocenoze, čija prisutnost ne bi predstavljala poseban prob- 1 Doc. dr. sc. Marilena Idžojtić, doc. dr. sc. Renata Pernar, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; marilena.idzojtic@post.hinet.hr 2 Željko Kauzlarić, dipl. ing.; Marijan Abramović, dipl. ing.; Dušanka Janković, dipl. ing; Matija Pleše, dipl. ing.; Hrvatske šume d.o.o., Uprava šuma podružnica Delnice, Odjel za ekologiju Rad je izrađen u okviru projekta Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske pod naslovom "Imele u Hrvatskoj - biologija, ekologija, rasprostranjenost i vrste domaćini" |