DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 16     <-- 16 -->        PDF

J. Vukclić, D. Baričević, D. Drvenkar: FITOCENOLOŠKE KARAKTERISTIKE BUKOVIH ŠUMA ...


Šumarski list br. 11-12, CXXVH (2003). 531-544


ZAKLJUČCI -


1. Biljni svijet Samoborskoga gorja duguje zahvalnost
svojoj raznolikosti nizu čimbenika, na prvom mjestu
klimi, zatim zemljopisnomu položaju, razvedenosti
područja, bogatstvu vodenih tokova, te raznolikosti
geološke podloge i tla.


2. Bukove su šume najrasprostranjenije šume Samoborskoga
gorja. Najveću površinu zauzimaju neu-
trofilne šume, dok uklopljene između njih, na ograničenim,
manjim površinama sa specifičnim sine-
kološkim uvjetima uspijevaju acidofilne i bazofilne
bukove šume.


3. Sintetska analiza fitocenoloških snimaka i njihova
multivarijantna statistička analiza pokazale su da na
istraživanom području rastu četiri značajne bukove
zajednice. To su ilirska brdska bukova šuma s mrtvom
koprivom (Lamio orvalae-Fagetum sylvaticae),
bukova šuma s crnim grabom (Ostryo-Fage-
tum sylvaticae), bukova šuma s bekicom (Luzulo-
Fagetum sylvaticae) i bukova šuma s rebračom
(Blechno-Fagetum sylvaticae).


4. Ilirska brdska bukova šuma s mrtvom koprivom
uspijeva na smeđem tlu dubljega profila, bukova
šuma s bekicom i bukova šuma s rebračom na dis-
tričnom smeđem tlu povrh silikatne podloge, a bukova
šuma s crnim grabom na rendzinama povrh
dolomitne podloge.


5. Prisutnost ilirskih vrsta (Lamium orvala, Primula
vulgaris, Aremonia agrimonoides, Ruscus hypo-
glossum i dr.) potvrđuje pripadnost asocijacija Lamio
orvalae-Fagetum sylvaticae i Ostryo-Fagetum
sylvaticae svezi Aremonio-Fagion, dok su asocijacije
Luzulo-Fagetum sylvaticae i Blechno-Fagetum
sylvaticae tipične srednjoeuropske i pripadaju svezi
Luzulo-Fagion.


6. Asocijacija Lamio orvalae-Fagetum sylvaticae odstupa
od svoga tipičnoga sastava u središnjem di-


Herak, M., 1968: Noviji rezultati istraživanja osnovnih
stratigrafskih jedinica u Žumberku. Geol.
vjesnik 21: 111-116.


Horvat, I., 1938: Biljnosociološka istraživanja šuma
u Hrvatskoj. Glas. šum. pokuse 6: 127-279.


Horvat, I., 1950: Šumske zajednice Jugoslavije. Šumarska
enciklopedija.


Horvat, I., 1962: Vegetacija planina zapadne Hrvatske.
Acta Biol. 2 (30): 1-179.


Kosir, Ž., 1979: Ekološke, fitocenološke in gozdno
gospodarske lastnosti Gorjancev v Sloveniji.
Zbornik gozdarstva in lesarstva 17, 242 str.


- Conclusions


narskom dijelu Hrvatske, ponajprije u manjem broju
ilirskih vrsta, pa su potrebna daljnja detaljna
istraživanja.


7. U zajednici ilirske bukove šume s mrtvom koprivom
mogu se razlikovati tipična i termofilnija varijanta.
Termofilnija varijanta dolazi na prisojnim strminama
i plićem tlu, a tipična u vlažnijim i hladnijim
uvjetima. Istaknutije razlikovne vrste termo-
filnije varijante su Acer obtusatum, Fraxinus ornus,
Ligustrum vulgare, Melica uniflora, Carex flacca i
Convallaria majalis.


8. Bukova šuma s crnim grabom zauzima najizlože-
nije, strme, južne padine na vršnim dijelovima grebena.
Površine su male, a prelasci u ilirsku brdsku
bukovu šumu nagli. Karakteriziraju je termofilne
vrste reda Quercetalia pubescentis.


9. Bukova šuma s bekicom zauzima strme površine
plitkoga kiseloga tla. Karakteriziraju je acidofilne
vrste sveze Luzulo-Fagion. Uz bukvu je jedini pratilac
u sloju drveća i grmlja pitomi kesten.


10. Bukovu šumu s rebračom karakteriziraju još ekstremniji
uvjeti uspijevanja od bukove šume s bekicom.
Stoga se u njoj nalaze acidofilne vrste sveze
Luzulo-Fagion te posebno vrste: Blechnum spicant,
Gentiana asclepiadea, Pteridium aquilinum i Leu-
cobrium glaucum, koje toj fitocenozi daju prijelazno
obilježje prema acidofilnim šumama četinjača
(sveza Vaccinio-Piceion).


11.Zanimljivo je da na istraživanom području nije uočena
i zabilježena bukova šuma s volujskim okom
(Hacquetio-Fagetum Kosir 1962), koju je 1979.
Kosir detaljno istražio na Gorjancima - susjednom
području Samoborskoga gorja.


M aj er, B., B. Vrbek, 1995: Structure of soil cover on
dolomites of Samobor and Zumberak hills. Acta
Bot. Croat. 54: 141-149.


Marinček, L., 1970: Bukov gozd z rebračo. Zbor.
Gozd. Lesar. 11:77-106.


Marinček, L., L. Mucina,M.Zupančič,L. Pol-
dini, I. Dakskobler, M. Accetto, 1992:
Nomenklatorische revision der illyrischen Buchenwälder
(verband Aremonio-Fagion). Stud.
Geobot. 12: 121-135.


Marinček, L., 1995: Submontane Buchenwälder
Illyriens. Acta Bot. Croat. 54: 131-140.


LITERATURA - References


542