DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 118 <-- 118 --> PDF |
NADIA RAVLEK rod. PETERKOVIC, dipl. ing. šum. (17. 4. 1928. - 11. 8. 2003.) Neumoljiva i iznenadna smrt uzela je iz naših redova blisku i dragu nam kolegicu Nadiu Pavlek rod. Peterković. Rođena je u Sušaku gdje je stekla osnovno i srednja obrazovanje. Na Poljoprivredno-šumarski fakultet u Zagrebu upisuje se školske godine 1947/48., gdje 1952. godine završava studij. Prvo radno mjesto je u "Drvo- šped"-u Rijeka. Nastavlja rad u poduzeću "Luka drvo" Rijeka, gdje se obavljaju i ukrcajno-brod- ske usluge u prometu drvom. Ovdje steče dozvolu za rad u vanjskoj trgovini drva. Nakon nekoliko godina rada u toj grani, postaje rukovoditelj za unapređenje proizvodnje na lučkim skladištima drva i drvnih proizvoda. Surađuje s domaćim i stranim poduzećima. Radni vijek nastavlja kao iskusni stručnjak u poduzeću "Luka" Rijeka, koje nastaje integracijom s "Luka drvo ". U integrirano poduzeće prelazi kao rukovo ditelj analitičko-planskih poslova. Ovu dužnost obavlja sve do umirovljenja 1989. godine. U širem šumarskom krugu bila je cijenjena i voljena. Održavala je stalne kontakte s mnogim kolegama i suradnicima. Osobito je bila vezana za svoju generaciju sa studija. Na organizirane godišnjice upisa na studij odazivala se bez izostanka. Radovala se tim susretima, jer su ta druženja odisala prisnošću i velikim prijateljstvom, koje je stečeno još od prvih dana studija, onih šturih poslijeratnih godina. Tada smo bili skromni u zahtjevima, a bogati iskrenim prijateljstvom. Nedostajat će nam na našim budućim susretima. Neka joj je vječna hvala -počivala u miru! Vera Ivančić 644 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 119 <-- 119 --> PDF |
UPUTE AUTORIMA Šumarski list objavljuje znanstvene članke iz područja šumarstva, primarne prerade drva, zaštite prirode, lovstva, ekologije, prikaze stručnih predavanja, savjetovanja, kongresa, proslava i si., prikaze iz domaće i strane stručne literature, te važnije spoznaje iz drugih područja koje su važne za razvoj i unapređenje šumarstva. Objavljuje nadalje i ono što se odnosi na stručna zbivanja u nas i u svijetu, podatke i crtice iz prošlosti šumarstva, prerade i uporabe drva, te radove Hrvatskoga šumarskog društva. Članci kao i svi drugi oblici radova koji se dostavljaju zbog objavljivanja, moraju biti napisani jasno i sažeto na hrvatskom jeziku. Znanstveni i stručni članci u prilogu trebaju imati sadržaj (sažetak) na engleskom ili njemačkom jeziku (iz posebnih razloga na nekom drugom jeziku), podatke i zaključke razmatranja. Sažetak na stranom jeziku treba biti napisan najmanje na 2 stranice s proredom na papiru formata A4. Molimo autore da se pridržavaju sljedećeg: - Prije uvoda treba napisati kratki sažetak o temi članka, svrsi i važnijim rezultatima, najviše do 1/2 stranice napisane s proredom na papiru formata A4. - U uvodu, radi boljeg razumijevanja, treba napisati ono što se opisuje (istražuje), a u zaključku ono što omogućuju dobiveni rezultati uz opće prihvaćene spoznaje iz određenog područja šumarske struke i prakse. - Opseg teksta može iznositi najviše 10 tiskanih stranica Šumarskog lista, zajedno s prilozima (tablice, crteži, slike...), što znači do 16 stranica s proredom na papiru A4. Samo u iznimnim slučajevima Uređivački odbor časopisa može prihvatiti radove nešto većeg opsega, ako sadržaj i kvaliteta tu op- sežnost opravdavaju. - Naslov članka (djela) treba biti kratak i jasno izražavati sadržaj rada. Ako je članak već tiskan ili se radi o prijevodu, treba u bilješci na dnu stranice (fusnote) navesti kada je, gdje i na kojem jeziku tiskan. - Naslove, podnaslove u članku, sažetak (s uvodom, metodološkim napomenama, raspravom, rezultatima istraživanja i zaključcima), opise slika i tablica, treba napisati i na engleskom ili njemačkom jeziku. - Fusnote glavnog naslova označavaju se zvjezdicom, dok se fusnote u tekstu označavaju redoslje- dom arapskim brojevima, a navode se na dnu stranico nrlio se spominju Fusnote n tahlicama označuju se malim slovima i navode se odmah iza tablica. - Za upotrebljene oznake treba navesti nazive fizikalnih veličina, dok manje poznate fizikalne veličine treba posebno objasniti u jednadžbama i si. - Tablice i grafikone treba sastaviti i opisati da budu razumljivi bez čitanja teksta i obilježiti ih brojevima kako slijede. - Sve slike (crteže i fotografije) treba priložiti odvojeno od teksta i olovkom napisati broj slike, ime autora i skraćeni naslov članka. Slike trebaju u pravilu biti u omjeru 2:1. - Crteže i grafikone treba uredno nacrtati. Tekst i brojke (kote) napisati uspravnim slovima, a oznake fizikalnih veličina kosim. Fotokopije trebaju biti jasne i kontrastne. - Poželjno je navesti u čemu se sastoji originalnost članka i zbog kategorizacije po međunarodnim kriterijima. - Obvezno treba abecednim redom navesti literaturu na koju se autor u tekstu poziva. Kao primjer navodimo: 1. Klepac, D. 1965: Uređivanje šuma, Šumarski fakultet, Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb. 2. Prpić, B., N. Komlenović,Z. Seletković 1988: Propadanje šuma u Hrvatskoj, Šumarski list 112, (5-6): 195-215, Zagreb. - Pored punog imena i prezimena autora treba navesti zvanje i akademske titule (npr. prof., dr., rar., dipl. ing....). - Tekst članka treba (osim izuzetno), pripremiti s pomoću nekog od tzv. wordprocesora na osobnom računalu sukladnom s IBM, te tako uređeni rukopis predati na disketi 3.5". - Potpuno završene i kompletne članke (disketu, tekst u dva primjerka) slati na adresu Uredništva. Autori su odgovorni za točnost prijevoda na strani jezik. - Primljeni rad Uredništvo dostavlja recenzentu odgovarajućeg područja na mišljenje u zemlji, a za znanstvene članke i recenzentima u inozemstvu. -Autori koji žele separate - posebne pretiske svojih članaka mogu naručiti istodobno sa slanjem rukopisa. Separati se posebno naplaćuju, a trošak se ne može odbiti od autorskog honorara. Najmanje se može naručiti 20 separata. - Objavljeni radovi se plaćaju, stoga autor uz rukopis treba dostaviti svoj broj žiro-računa, JMBG, adresu i općinu stanovanja. Uredništvo ŠUMARSKOG LISTA Zagreb, Trg Mužiuunića 11 Telefon: 48 28 477,48 28 359 Telefax: 48 28 477 E-mail: hrvatsko-sumarsko-drustvo@zg.tel.hr WEB stranica: http://www.hrsume.hr/hsd/sumarski/sumarski.html |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 120 <-- 120 --> PDF |
SI. 1. Lokalitet Valbonaša pokraj Pule nakon sanacije požarišta i izvoza sanitara uzrokovanog napadom borova potkornjaka srčikara T. destruens Woll. Fig. 1 Locality Valbonaša near Pula after the clear up of both burnt wood and T. destruens Woll. attacked trees. SI. 2. Potpuno razvijen hodnični sustav T. destruens Woll. u kori alepskog bora (polovica ožujka 2002.). Fig. 2 Fully developed T. destruens Woll. galleries in the bark of allepo pine (mid March 2002). I pBHBH ! r :«i|»-».v <&>. , 1[ _J i MMfli iUM SI. 3. T. destruens Woll. - imago. Fig. 3 T destruens Woll. - adult bark beetle. (Tekst i fotografije B. Hrašovec) SI. 4. Razlika od dobro poznate vrste T. piniperda L. je u boji kijačica na ticalima. Kod T. destruens Woll. (lijevo) one su svjetlije-žute. Fig. 4 On of the described differences from the well known T. piniperda L. species is in the color of the antennal club. In T. destruens Woll. (left) they are lighter in color, mainly yellowish brown. U više smo navrata u okviru ilustriranog tematskog priloga na ovom mjestu predstavljali neke od najvažnijih vrsta potkornjaka našeg šumskog drveća. Razložan povod tomu bilo je povećanje šteta koje je uslijedilo posljednjih godina, između ostalog i radi sušnih i toplih vegetacijskih razdoblja. Šumski požari, dodatno su predisponirali stabla na napad biotičkih čimbenika. Ovakvo okružje izazvalo je pred dvije godine lokalnu eksploziju, do sada nezabilježene vrste potkornjaka za područje Hrvatske. Riječ je o trećoj europskoj vrsti potkornjaka iz grupe borovih srčikara - Tomicus destruens Woll. Ovo je potkornjak tipičan za mediteransko područje i vrlo je vjerojatno da je njegova prisutnost kod nas do sada prolazila nezapaženo, zbog pomanjkanja istraživanja s jedne, ali i donedavnog dvojbenog takso- nomskog statusa s druge strane. Ovaj najsvježiji i prvi dokumentirani dokaz postojanja ovog potkornjaka u Hrvatskoj dogodio se na lokalitetu Valbonaša pokraj Pule, a napadnuta je bila kultura alepskoga bora. Under this column, on several occasions we have presented some of the most important bark beetle species of our forest tree species. Our pick has been reasoned by the buildup of damages that evolved in the past several years, amid other reasons mainly by the dry and excessively hot seasons. Forest fires had an additive, predisposing effect on trees that became prone to attack of biotic agents. All this spurred a local outbreak of until recently, undocumented bark beetle species for Croatian fauna. It is the third European species in the pine shoot tip borer group - Tomicus destruens Woll. It is a typically Mediterranean dwelling species and it is very probable that it remained undetected both because of the lack of targeted research and uncertain taxonomic status in the past. This first proof of its presence in Croatia originates from Valbonaša locality near Pula. Forest involved in the attack was fragmented aleppo pine culture. IZDAVAČ: HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO uz financijsku pomoć Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske i "Hrvatskih šuma", p.o. Zagreb Publisher: Croatian Forestry Society - Editeur: Societe forestiere croate - Herausgeber: Kroatischer Forstverein Grafička priprema: ŽUPANČIĆ H R d.o.o. - Zagreb Tisak: EDOK. - Zagreb |