DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 114     <-- 114 -->        PDF

vanja genofonda, na primjeru atlaskog cedra (Cedrus
atlantica (Endl.) Manetti ex Carriere) u Francuskoj"
B. Fady je naglasio neke genetske i ekološke posljedice
introdukcije egzotične vrste za lokalni ekosustav,
kao i za unesenu vrstu. Prikazana je brza i značajna
ekološka i genetska promjena atlaskog cedra u
Francuskoj (istraživanja INRA-Avignon) te aspekti
relevantni za in situ i ex situ očuvanje introduciranih
vrsta u njihovom izvornom i novom staništu.


Ekskurzija se odvijala na nekoliko lokaliteta u središnjoj
Škotskoj:


1. Na imanju Blair Castle posjetili smo kolekciju "velikih
stabala" četinjača unesenih iz Sjeverne Amerike
početkom 19. stoljeća. Više od 20 stabala visoko
je preko 46 m, a neka dosežu i 58 m. Najviše je stabala
sljedećih vrsta: plemenite jele (Abies procera
Rehder), gorostasne jele (A. grandis (Douglas ex D.
Don) Lindl.), velebne jele (A. magnified A. Murray),
goleme tuje (Thuja plicata Donn ex D. Don),
golemog mamutovea (Sequoiadendron giganteum
(Lindl.) J. Buchholz), obične američke duglazijc i
sitkanske smreke.


2. U Dunkeldu smo vidjeli prva stabla europskog ariša
(Larix decidua Mili.) unesena u Veliku Britaniju iz
Austrije i prva stabla japanskog ariša (L. kaempferi
(Lamb.) Carriere) unesena u Europu, te tri stabla
europskog i japanskog ariša s kojih je sakupljeno
sjeme od kojega su se razvile prve biljke eurojapan-
skih hibridnih ariša.


3. U Hermitageu smo također vidjeli neka od "velikih
stabala", uključujući i običnu američku duglaziju
visoku 64 m, koja je najviše stablo u Velikoj Britaniji.


4. Banku klonova sitkanske smreke, koja je komercijalno
najvažnija vrsta četinjača u Velikoj Britanji,
kao i nekih drugih vrsta četinjača, posjetili smo u
Ledmore istraživačkoj stanici. Demonstrirani su rezultati
novog načina arhiviranja klonova, kontrolirana
hibridizacija, umjetna stimulacija cvjetanja,
vegetativno razmnožavanje u komercijalnoj proizvodnji
i dr.


Za sljedeći sastanak EUFORGEN mrežnog plana
za očuvanje genofonda četinjača izabran je Cipar.


Marilena Idžojtić


IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA


ZAPISNIK


4. sjednice Upravnog odbora HŠD-a,


održane 23. listpada 2003. god. u Brezovici (UŠP Sisak)


Nazočni: Davor Butorac, dipl. ing., Damir Delač,
dipl. ing., mr. se. Josip Dundović, IvanĐukić, dip. ing.,
Ivan Duvnjak, dipl. ing., dr. se. Joso Gračan, Ilija Gre-
gorović, dipl. ing., Dražen Husak, dipl. ing., Ivan Ma-
tasin, dipl. ing., prof. dr. sc. Slavko Matić, Boris Miler,
dipl. ing., prof. dr. Branimir Prpić, Zvonko Rožić, dipl.
ing., Dubravko Hodak, dipl. ing., DaliborTomljanović,
dipl. ing., dr. se. Vlado Topic, Berislav Vinaj, dipl. ing.,
Oliver Vlainić, dipl. ing., prof. dr. sc. Joso Vukelić,
Hranislav Jakovac, dipl. ing. i Vlatka Antonić.


Otsutni - ispričani: mr. se. Branko Bclčić, mr. se.
Vladimir Bogati, prof. dr. sc. Ivica Grbac, Zvonko
Kranjc, dipl. ing., Herbert Krauthacker, dipl. ing., mr.
se. Ivan Pentek i Ivan Tarnaj, dipl. ing, predsjednik NO.


Nakon stoje predsjednik HŠD-a S. Matić pozdravio
sve nazočne, zahvalivši im se i ovoga puta na odazivu,
a posebno domaćinima na čelu s upraviteljem
UŠP Sisak, članom U.O. HŠD-a Z. Rožićem na gostoprimstvu,
usvojen je ovaj


Dnevni red:


Obavijesti.


Aktualno.


Izvješće o 9-mjesečnom radu i poslovanju HŠD-a.


Pripreme za obilježavanje 125-te obljetnice Nad-


zorništva - Nadzorništva za pošumljavanje krševa,


goleti i uređenja bujica.


5. Šumarski list i ostale publikacije.


6. Hrvatski šumarski dom - uređenje i održavanje.


7. Razno.


Ad 1. a) Prema zaključcima sa 107. redovite skupštine
HŠD-a uputili smo naše prijedloge Predsjedniku
RH gosp. Stjepanu Mesiću, Predsjedniku Hrvatskoga
Sabora gosp. Zlatku Tomčiću, Predsjedniku Vlade RH
gosp. Ivici Račanu, ministru u Ministarstvu polj. i šumarstva
gosp. Božidaru Pankretiću i ministru u Ministarstvu
zaštite okoliša i prostornog uređenja gosp. Ivi
Bancu, glede najavljenog preustroja ministarstava i šumarskog
stava po tom pitanju. Na Skupštini je predlo-


640