DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 112 <-- 112 --> PDF |
Godine 1971. tadašnja općina Šibenik ustupa Savezu izviđača Hrvatske na korištenje otok Obonjan za organizirano logorovanje djece i mladeži. Glede očuvanja, održavanja, zaštite i unapređenja šumskog fonda na otoku, ugovorom od 1. 3. 1973. sklopljenom između Općine Šibenik i Saveza izviđača Hrvatske, Savez izviđača Hrvatske se obvezao sklopiti Slika 2. Šuma alepskog bora i plaža na Obonjanu. (Foto: J. Krnić) poseban ugovor sa Šumarijom Šibenik, kojim bi se u tom smislu regulirala međusobna prava i obveze. Me- ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI U organizaciji Međunarodnog instituta za biljne genetske izvore (IPGRI) od 18. do 20. listopada 2003. godine, održan je u Velikoj Britaniji Četvrti sastanak EUFORGEN (European Forest Genetics Resources Programme) mrežnog plana za očuvanje genofonda četinjača. Na sastanku su sudjelovali predstavnici 26 europskih država. Predstavnik Islanda, kao nove članice mrežnog plana za četinjače, održao je uvodno izlaganje o povijesti šumarstva i modernom šumarstvu Islanda, s naglaskom na introducirane vrste četinjača. Prema geografskoj pripadnosti, zemlje su podijeljene u četiri radne grupe: 1. srednja i istočna Europa (Češka, Mađarska, Poljska, Rusija, Slovačka i Slovenija), 2. mediteranska regija (Bugarska, Cipar, Francuska, Hrvatska, Italija, Makedonija, Malta, Srbija i Crna Gora, Španjolska i Turska), 3. sjeverna Europa (Fin- đutim do sklapanja ovog ugovora nije došlo, jer Savez izviđača nije poštivao ugovorom preuzetu obvezu. Od tada je prestalo stručno gospodarenje šumom alepskog bora na otoku Obonjanu. Nakon izrade Prostornog plana uređenja otoka, kojim planom je otok dobio naziv "Otok mladostit", pristupilo se izgradnji i uređenju otoka. Do 1990. godine na otoku je izgrađeno 17 paviljona sa 400 kreveta, uređeni su tereni za kampiranje i izgrađeni prateći infrastrukturni objekti. Godine 1991., nakon što je zakonom reguliran status nekadašnjih društvenih organizacija, Općina Šibenik preuzima sve izgrađene objekte i osniva poduzeće "Otok mladosti" u svom vlasništvu. Međutim gradsko poduzeće "Otok mladosti" posluje s gubicima, pa se Gradska uprava odlučila prodati 51 % svog vlasništva. U međuvremenu i Savez izviđača Hrvatske poduzima određene radnje kako bi se otok ponovo dao njima na korištenje. Danas je šuma alepskog bora koja je stara 47 godina i koja je omogućila podizanje čitavog naselja za rekreaciju, jer da nije bilo šume nikada se tu ne bi ništa podiglo, ostala zanemarena i prepuštena sama sebi. Otok Obonjan bi danas bio degradirana krška površina. Mr. sc. Davorin Prgin ska, Island, Litva, Norveška i Švedska) i 4. zapadna Europa (Austrija, Belgija, Irska, Njemačka, Švicarska i Velika Britanija). Unutar svake od radnih grupa održane su prezentacije izvješća iz pojedinih zemalja. Hrvatska je predstavljena izvješćem autora M. Idžojtić, D. Kajba iJ.Gračan: "Napredak u nacionalnim aktivnostima na očuvanju genofonda obične jele (Abies alba Mill.) u Hrvatskoj". Izvješće je prezentirala M. Idžojtić. Svaka radna grupa izradila je zajedničko izvješće, te su četiri izvješća predstavljena u plenarnom nastavku održavanja skupa. EUFORGEN koordinator Jarkko Ko skela predstavio je poboljšanu strukturu web stranice EU- FORGEN-a, koja je dostupna na novoj adresi (www,- euforgen.org). Preko te stranice moguć je pristup bazi podataka EUFORGEN sive literature s oko 2000 refe- ČETVRTI SASTANAK EUFORGEN MREŽNOG PLANA ZA OČUVANJE GENOFONDA ČETINJAČA Pitlochry, Škotska, Velika Britanija, 18. - 20. listopada 2003. godine 638 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 113 <-- 113 --> PDF |
renci. Od novosti na stranici dostupni su postcri Mrežnog plana za četinjače (slika 1), ostalih mrežnih planova i pregledni poster EUFORGEN-a, koji su prezentirani na DYGEN konferenciji u Strasbourgu i na Svjetskom šumarskom kongresu u Kanadi. Održan je seminar o očuvanju i korištenju egzotičnih četinjača: 1. M. Gardner iz Kraljevskog botaničkog vrta u Edinbourghu predstavio je Međunarodni program za očuvanje četinjača. Od oko 800 vrsta četinjača 355 je na listi Međunarodne organizacije za konzer- vaciju (IUCN) kao vrste, koje je potrebno na neki način zaštiti. One su najviše ugrožene sječom, požarima, napadima kukaca i invazivnim vrstama, a u skoroj budućnosti za 70 vrsta prijeti izumiranje. There are 46-60 CDflM« &peae& represented in Öw European flora. Many I ttwm wo dominant elements in boreai, Atlantic, alpine and Mediterranean forest ecosystem». However, si* a to suit at extensive logging and the need to clear forest» for other land u*os, conlforous forests. and the« genebc resources have been depletedf sometimes own lo flu* brink at axöncöon, in many parts of Europe with a long history of human Conifers Network The Car- -tri. fv-iv.ork was Z-´&V-KI in 1939 to conttxjs the work of the Picas ahms Network wrth o bfood^ned mandata ;"~ terms o1 :;i.>y;;.-:.. TTia N**wort" r.i: im -.- itvnattofKJI coiia&cfatran on Barest gane« ~::- urces and specifcal!y prcmc´ei .-.-j-r-.~*~ ;;:,- ;-.--::l ^,U I-!. able use. MOW 111« :;ur:; ÜMcqmtihi!: jonruj Network AC TK.-h^r:ni guioffinas for genetic con»eivs*i a* and UM an» oeing developed fa r tort r.^"*´S Thr- >:Wd^l^*r. air*. r.:lii:t- ir.:l~.v.~ aistrtbutlon maps A p´tr.1 prr^nl .´>os nma?*<1 K< dWvelOQ ö Evaopfl ´´"He porswtruatcn n«tv,>ore of ,10 s*nJ ooneervattcfi arftas of Norway «pruge - Tflohnsai and irtstiUJtioriAl *-?.jjnr«r, ir. r;-.-i**r qisr-ft .r.nrr&wva^or ^ft .T>r^Hr.´«d rM^drf,1 ;n padsdipanni L-ojntfseis - T!-«maf?c samrars are hald ss pan of mc N*nvnrK m&ftttngs nrri p^nars pf«j*en1*d n fhaiw 5PTOiflrs die pubir,n»d in ff« m««*hnd. report» Informaficn and ««r-arTi^a ara twi-v; shafiad 10 imwnyft cnnsarvat**-. ar-d aaana.oarr.an1 pf*~tK«S An maars col*Clion on cnnrfar der« ixaaaarvarion ivia paem compiled Slika 1. Poster EUFORGEN mrežnog plana za očuvanje genofonda četinjača. Prikazano je nekoliko primjera na globalnoj razini. Međunarodni program za očuvanje četinjača usmjeren je na objedinjavanje ex situ i in situ metoda kroz znanstvena istraživanja, obrazovanje i obuku te razne načine uzgoja. C. J. A. Samuel u izlaganju "Unošenje, varijabilnost i korištenje introduciranih vrsta četinjača u Britaniju", dao je povijesne podatke o velikom broju kolekcionara biljaka, koji su većinom bili Škoti, a unosili su egzotične četinjače u Veliku Britaniju. Predstavljeni su trendovi korištenja četinjača u Velikoj Britaniji u 20. stoljeću, gdje je od 1926. do 1985. godine osnovano oko 400 pokusa provenijencija. Opisani su problemi s kojima su se susretali i naglašena su aktualna pitanja vezana uz očuvanje i korištenje egzotičnih četinjača. 3. S. Lcc održao je izlaganje "Programi oplemenjivanja egzotičnih četinjača u Britaniji". Programi oplemenjivanja razvijeni su za sitkansku smreku (Picea sitehensis (Bong.) Car- riere), običnu američku dugla- ziju (Pseudotsuga menziesii (Mirb.) Franco), usukani bor (Pinus contorta Douglas ex Loudon), korzički crni bor (Pinus nigra J. F. Arnold spp. lari- cio (Poir.) Mairc), curojapanski hibridni ariš (Larix *eurolepis A. Henry) i za Veliku Britaniju autoktoni obični bor (Pinus sylvestris L.). Izvijestio je o tijeku i napretku u aktivnostima oplemenjivanja, te iznio detaljne informacije o selekciji plus stabala, testovima potomstava te klonskim sjemenskim plantažama navedenih vrsta. 4. R. Sykes govorio je o "Razvoju programa za dugoročno ar- hiviranje oplemenjenog materijala". Britanski program oplemenjivanja, koji je započeo 1950-ih, revidiranje 1990-ih, te je uveden novi sustav arhivira- nja klonova. Naglašena je važnost mogućnosti opskrbe bilo kojim oplemenjenim materijalom koji će biti potreban ako dođe do promjene ciljeva oplemenjivanja. 5. U izlaganju "Postupanje s egzotičnim vrstama sa stajališta oču- Oerrgeafnlandueear*3f est deoji atcri have resulted m fragments! n ´ rferoue toraa-´e esi»cd´v m ´he M«.´«´i´«:>n C^´an fe 9. Anes epp. and P\ms micvdermm Unsustainable inlszaaon haa decrasaed evolufionesv potentw ´ mani som*«* apeetes. Yew{TaxmPaced*») I exai pte.bere sievesmleolar.ee pccketaaci mEurope. Urrcoofi.- ed transfer of reprodiKwve malena n many seonomcaflv mponant special, Buch .ir \ srw«5 spruce as^d fc^s p<»w ie ealm tuen = ft : situ conaerval on of ; „ r^g Stange *nh incfeastrtg iumrret fempenrrtui"*? WG a^:.*->´-s^q >air-*^l ate e«po«ng foreeta at low Bflrtuda : V MeaKenaneanreara 1 -- e : concWIone. Occurfeficfl ftweefllree : tf^-T NtedfleiTan* Cedt-.j- b.,i: 639 |