DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2003 str. 111 <-- 111 --> PDF |
IZ POVIJESTI ŠUMARSTVA KAKO SU POŠUMLJENI OTOCI OBONJAN I VELIKA SESTRICA Otoci Obonjan i Velika sestrica sastavni su dio šibenskog arhipelaga. Smješteni su jugozapadno od Šibenika na udaljenosti oko 3 nm na plovnom putuza otoke Zlarin-Kaprije-Žirje. Površina Obonjana iznosi 75 ha, a Velike sestrice oko 21 ha. Na otoku Obonjanu nekada su mještani Prvić Luke sa susjednog otoka Prvić obrađivali svoje vinograde, uz nešto smokava i maslina. Kako je tlo degradirano, obrada i uzgajanje vinograda bilo je mukotrpno, ali se i to radilo u potrazi za malo škrte zemlje radi preživljavanja. Teškoće su bile prisutne i u prijevozu, jer na Obonjanu nije bilo pristaništa sa zaklonom. Nakon 11. svjetskog rata napušteno je obrađivanje vinograda koji su postepeno obrasli niskim mediteranskim rašćem. Šumarija Šibenik je 1954. godine donijela odluku da ova dva otoka pošumi. Tadašnji upravitelj šumarije ing. Mate H u lj e v, smatrao je da će ova dva otočića kada budu pošumljena, uljepšavati krajolik šibenskog arhipelaga, ne sluteći koliko će kasnije jedan od njih doprinijeti revitalizaciji i naseljavanju otoka, zapošljavanju i rekreaciji mladih generacija. Pošumljavanjem se počelo a prosincu 1954. godine, kada su lugar Nikola A1 i ć i grupa radnika iz Žirja počeli saditi jednogodišnje sadnice alepskog bora i po- šumili površinu od 1 ha. Rad se nastavio sljedeće godine u mjesecu rujnu sjetvom sjemena. Sjetva se obavljala u rupice, drljan- jem pod grabljice i omaške, i trajala je do sredine prosinca. Sijao se alepski bor s primjesom primorskog bora i pinjola. Te 1955. godine zasijana je površina od 47 ha. Po 1 ha sijalo se 6 kg sjemena. Sjetvu su obavljali lugari Nikola Alić, Stevan Ardalić, Mate Banovac, Marko Ere cg, Josip Gaćina, Ante Gaćina, Stipe Huljev, Marko Rončević i Petar Šušnjar, a radovima je rukovodio nadzornik šuma Josip Pane i rov. Iduće 1956. godine nastavilo se sjetvom od 10. rujna do sredine prosinca. Pošumljena je Punta Obonjana, koja je bila zakorovljena, na način da se površina zapalila, a nakon toga posijalo sjeme alepskog i primorskog bora omaške na površini od 10 ha. Tako je na Obonjanu pošumljeno ukupno 57 ha neobraslc površine. Nakon Obonjana nastavilo se pošumljavanjem susjednog otočića Velika sestrica na površini od 21 ha. I te godine sjetvu su obavili lugari i radnici šunarije: Nikola Alić, Stevan Ardalić, Marko Ere eg, Josip Gaćina, Stipe Huljev, Ignacij Rob, Svetin Sko- rić iAnteVukičević s nadzornikom šuma Josipom Pancirovim. Godine 1955., lugari koji su pošumljavali spavali su na otoku. Za spavanje su koristili 5 poljskih kreveta, a kako to nije bilo dovoljno, spavalo se na dekama pod vedrim nebom u smjenama. Do pola noći na krevetima, a od pola noći na dekama. Hranu i vodu im je dovozio svakog dana iz Zlarina kapetan Stipe Štrelov motornim čamcem Kotara Šibenik. Da bi smanjili troškove prehrane, Joso Pane i rov i Stipe Huljev bacali su u more parangale i lovili ugore. Godine 1956. da bi se došlo na Obonjan i Veliku sestricu putovalo se svakoga dana motornim čamcem iz Šibenika. Slika 1. Pošumljivači Obonjana na ručku, jesen 1955. (Foto: M. Rajčić) Kako su Obonjan i Velika sestrica bili naseljeni divljim kunićima, a da bi se spriječile štete na poniku, Joso Pancirov i poljar Pero ulovili su na Zlarinu 4 mlade lisice i ispustili ih na ove otoke. U roku od godine dana divljih kunića je nestalo. Godine 1961. otok Obonjan i Velika sestrica s ostalim otocima šibenskog arhipelaga ulaze u sastav novoosnovanog državnog lovišta, kojim je upravljala i gospodarila Šumarija Šibenik. Šumarija naseljava ova dva otoka fazanima iz umjetnog uzgoja, a Obonjan i zeče- vima koji su uhvaćeni na kopnenom dijelu lovišta. Fazani su se održali i počeli prirodno razmnožavati, a zečevi su se razmnožili u velikom broju, iznad prosjeka, jer nije bilo grabcžljivaca. Sljedećih godina, razvijajući lovni turizam, ove otoke posjećivali su strani lovci, ponajviše Talijani, a oni su bili i prvi lovci turisti koji su počeli dolaziti na šibensko područje. 637 |